Vezani članci
TEMA TJEDNA: HRVATSKA U EUROPSKOJ MONETARNOJ I BANKARSKOJ UNIJI (II)
Unatoč razornim posljedicama koje pandemija koronavirusa izaziva i na gospodarskom planu, Hrvatska nastavlja putem uvođenja eura. Nakon višegodišnjih priprema prošla je i posljednji test te bi već u srpnju mogla dobiti zeleno svjetlo za uvođenje eura. I Agencija Fitch u izvješću o hrvatskoj ekonomiji piše kako očekuje da će europske institucije nastaviti proces pristupa tečajnom mehanizmu i bankovnoj uniji te da će Hrvatska i formalno zatražiti ulazak u uniju i ERM II, svojevrsnu čekaonicu za eurozonu.
Hrvatska Vlada je pak izvijestila da je ispunila akcijski plan od 19 mjera, a Hrvatska narodna banaka ovih je dana poručila da je pet banaka uspješno prošlo test kontrole kvalitete njihove imovine koji je provodila i Europska centralna banka (ECB). Vlada je zatim obavijestila europske institucije o provedbi svih mjera, a potom ECB mora obavijestiti članice eurozone o rezultatima procjene kvalitete imovine hrvatskih banaka. Nakon njihova pozitivnog odgovora koji se očekuje do sredine srpnja, formalno se šalje zahtjev za ulazak u ERM II.
Inače, Vlada i HNB su 2019. uputili pismo namjere ECB-u u kojemu su izrazili "čvrstu namjeru ulaska u ERM II, i uvođenja eura". Stoga možemo očekivati najkraći mogući rok ulaska Hrvatske u eurozonu - 2023. godine, naglašavaju ovih dana i iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u komentaru objave ECB-a. Dakako, koristi pristupanja Europskoj monetarnoj uniji za hrvatske gospodarstvenike već su više puta pobrojene, a iz HGK-a ističu i kako je najbolji primjer koliko je povoljnije biti dijelom eurozone aktualna izvanredna situacija koju je prouzročila pandemija koronavirusa. "Da je Hrvatska sada u eurozoni, imala bi pristup financiranju u kriznim situacijama preko ESM-a (European Stability Mechanism) i pristup likvidnosti preko Europske centralne banke, hrvatska središnja banka ne bi morala financirati održanje stabilnosti tečaja kune i eura, Hrvatska bi imala viši kreditni rejting zbog pripadnosti eurozoni, kao i veću mogućnost i opseg financiranja na tržištu kapitala", naglašavaju iz HGK-a, jer su omogućeni zajmovi za članice eurozone, kapaciteta 700 milijardi eura.
PREDNOSTI EUROZONE
Uglavnom, pozitivan odgovor očekuje se do sredine srpnja, a nakon toga procedura nalaže slanje formalnog zahtjeva za ulazak u ERM II i uspostavu bliske suradnje između HNB-a i ECB-a. Sudeći prema neslužbenim informacijama, taj bi proces trebao biti i završen idućih mjeseci. Kada Hrvatska uđe u ERM II, to ponajprije znači određivanje tečaja po kojem će se u budućnosti obaviti zamjena domaće valute za euro. Kad Hrvatska ostvari prvi korak na putu prema euru, novo pitanje koje se otvara je koliko će ostati u tečajnom mehanizmu i kada će euro doista ući u svakodnevnu upotrebu. Iskustva ostalih zemalja pokazuju da to razdoblje može varirati od dvije i pol godine, koliko je trebalo Sloveniji, do 11 godina, koje je u tečajnom mehanizmu provela Litva.
A sama perspektiva ulaska u eurozonu važan je pozitivni signal koji utječe i na ocjenu kreditnog rejtinga. Ako sve ostane prema planu, Fitch u svojem izvješću navodi da u vremenu od ulaska u tečajni mehanizam i prelaska na euro namjerava povećati dugoročni rejting za dva stupnja. Uz percepciju zemlje kao manje rizične, i cijena zaduživanja u budućnosti će biti povoljnija, ali Hrvatskoj tek predstoji najvažniji dio posla: povećati konkurentnost zemlje i potencijale ekonomskog rasta.
O svim tim pitanjima raspravljalo se i u svibnju na sjednici Nacionalnog vijeća. Sudjelovali su predstavnici HUP-a, guverner HNB-a Boris Vujčić, ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva Darko Horvat te predstavnici sindikalnih središnjica, a predsjedavao je premijer Andrej Plenković koji se također osvrnuo na pristupanje Hrvatske eurozoni. "Ulazak u eurozonu naša je politička i pravna obveza koju smo prihvatili prilikom pristupanja Europskoj uniji. Da bi se postalo članicom eurozone, potrebno je ispuniti visoke kriterije i makroekonomske i fiskalne stabilnosti. Hrvatska je nakon izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog deficita 2017., a pogotovo nakon što je Europska komisija prošle godine potvrdila da Hrvatska više ne bilježi makroekonomske neravnoteže, iskoristila svoj mnogo bolji financijski položaj", kazao je Plenković, te dodao: "Naš akcijski plan obuhvaćao je šest područja politika, 19 mjera i devet institucija te je cilj bio da sve te mjere i reforme ispunimo do kraja travnja ove godine. Danas mogu sa zadovoljstvom izvijestiti da smo svih 19 mjera u cijelosti proveli."
Guverner HNB-a Boris Vujčić nada se prijelaznom rok za uvođenje eura do 31. prosinca 2022./1. siječnja 2023. Ipak, jedno od pitanja je i prijeti li Hrvatskoj scenarij nekih baltičkih zemalja koje su u čekaonici za euro provele osam do deset godina. Naime, nakon ulaska u ERM II, a kako bi mogli aplicirati za ulazak u eurozonu, potrebno je ispunjavati kriterije iz Maastrichta. Hrvatska je te kriterije, poput udjela javnog duga u BDP-u, fiskalnog deficita itd., već ispunjavala, no sada potrebe za zaduživanjem rastu, izvjesno je znatno pogoršanje i parametara i trendova, pa bismo, ako ovakvi uđemo u "čekaonicu", tamo mogli ostati zaključani duže vrijeme, u kojem više nemamo potpunu monetarnu suverenost, a opet smo bez eura. Guverner Vujčić nedavno je međutim poručio kako kriza s koronavirusom "nije zaustavila ni usporila hrvatski put u eurozonu". I profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Marijana Ivanov smatra da ima smisla i u ovakvim okolnostima nastaviti proces pristupanja eurozoni.
- Tečajnu politiku ionako ne koristimo, a kad pandemija prođe i počnemo koliko-toliko normalno funkcionirati, vjerojatno ćemo opet relativno brzo početi ispunjavati kriterije za ulazak u eurozonu, s tim da će se, s obzirom na okolnosti, još više nego prije promatrati tek trendovi. Kada pak jednom uvedemo euro, monetarna vlast postaje eurosustav, koji se sastoji od Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka. Iako se monetarna suverenost prenosi na ECB, monetarna politika svake članice provodi se decentralizirano. HNB će i dalje provoditi odluke u Hrvatskoj, kao što Njemačka središnja banka i dalje to radi u Njemačkoj. Nećemo imati suverenitet niti upravljati emisijskom dobiti, ali ćemo sudjelovati u njezinoj raspodjeli, tumači Ivanov.
STRATEŠKI CILJ
Naravno, tu su i skeptici. Tako primjerice Ivan Lovrinović, bivši saborski zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku, smatra kako ne bismo trebali žuriti s uvođenjem eura. "Za razliku od HNB-a i Vlade, koji zajedno rade na jednoj propagandnoj akciji da uvjere hrvatske građane da što prije treba uvesti euro i koji tvrde da se neće ispuniti strahovi kako ćemo imati europske cijene, a hrvatska primanja, mi tvrdimo da ćemo imati upravo to. Najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite i uvoznici", kaže Lovrinović. Tu je dakako i Živi zid, koji je najavio kampanju protiv uvođenja eura u Hrvatskoj i okupljanje svih snaga u društvu koje se tome protive.
Osim toga, za euro i protiv njega tema je i aktualne predizborne kampanje, o čemu ekonomski analitičar i konzultant, specijalist za područja makroekonomike i financija, vlasnik tvrtke Arhivanalitika i glavni urednik portala Ekonomski lab., Velimir Šonje kaže: "Dominantnom stranačkom duopolu SDP-HDZ, tj. desnom članu dvojca, ozbiljna prijetnja na skorim parlamentarnim izborima dolazi zdesna (Most, Škoro, Suverenisti…). Desnica je do sada, najblaže rečeno, izražavala skepsu glede uvođenja eura. Postavlja se pitanje hoće li protivljenje uvođenju eura biti unosan ulog za desnicu i u predstojećoj kampanji. Na prvi pogled, odgovor je da. Andrej Plenković - jedina prava meta hrvatske desnice - uložio je politički kapital na polje koje se zove EU sredstva i ulazak Hrvatske u ‘čekaonicu za euro‘... Stoga je teško očekivati da će priča o euru/ERM II mobilizirati suverenističku desnicu na način koji bi joj mogao pomoći u širem zahvaćanju bazena povrh već osvojenih glasača. S druge strane, tema o euru možda će učvrstiti Plenkovićeve pozicije u liberalnom centru, gdje je podrška euru najjača, a gdje je jedino mjesto na kojem on može tražiti nadokadnu curenja glasova na desnom krilu... Euro naime nije samo monetarno, nego i razvojno pitanje. Stoga mogući ulazak u ERM II i uvođenje eura za nekoliko godina treba sagledati kroz prizmu javnog interesa, a ne predstojećih izbora", navodi Šonje.
Ukupno uzevši, ulazak RH u eurozonu, nakon ulaska u EU, glavni je prioritet Hrvatske. To je i političko pitanje. Osim toga, bankovna unija bitan je dodatak ekonomskoj i monetarnoj uniji, naglasila je i Sanja Tomičić, izvršna direktorica Sektora za međunarodne odnose HNB-a. Zato ulazak Hrvatske u europski tečajni mehanizam jest i strateška odrednica Vlade, baš kao i planirani ulazak u Schengen.
Piše: Damir GREGOROVIĆ
Sve manje euroskeptika
Za Hrvatsku narodnu banku dosad su, u sklopu javne rasprave o uvođenju eura, napravljene tri ankete, posljednja u ožujku ove godine. Prema tom ispitivanju javnog mnijenja, izričitih protivnika eura u Hrvatskoj nema previše - 18 posto ljudi kategorički kaže da nije za uvođenje zajedničke europske valute. Istovremeno, 41 posto nema ništa protiv uvođenja eura, dok 37 posto podržava taj potez, ali samo uvjetno. Taj uvjet, pod kojim ne bi bili protiv zamjene kune eurom, za veliku većinu je životni standard. Ako bi euro značio isti ili bolji standard života, onda ne bi bili protiv. Međutim, i u ovoj anketi ljudi se boje da će, kada se cijene pretvore iz kunskih u eurske, to automatski značiti da su robe i usluge postale skuplje, što iz HNB-a uglavnom demantiraju.
MARIJANA IVANOV
KONKURENTNOST NAŠIH IZVOZNIKA BIT ĆE VEĆA
Što za hrvatske izvoznike znači ulazak Hrvatske u eurozonu, odnosno uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj umjesto dosadašnje kune, pitali smo prof. dr. sc. Marijanu Ivanov, zamjenicu predsjednika udruge Hrvatski izvoznici (HIZ).
Hoće li efekt uvođenja eura na izvoz biti pozitivan, i kakvog intenziteta?
- S obzirom na to da je hrvatska kuna praktično vezana uz euro, uz vrlo uzak raspon oscilacija tečaja, uvođenje eura neće bitno promijeniti tečajne faktore koji utječu na uvjete razmjene i volumen izvoza. Veća deprecijacija kune nikada nije dopuštena iz već poznatih razloga (glavnina duga svih sektora u stranoj je valuti), ali bar će nestati rizik od aprecijacije koja tipično pogađa netoizvoznike. U tom smislu velik intenzitet pozitivnih promjena na rast izvoza ne treba očekivati, ali određeni pozitivni učinci na poslovanje izvozno orijentiranih poduzeća i ekonomske koristi od turizma - zasigurno će biti vidljivi. Zapravo, indirektni učinci bit će veći od direktnih.
MONETARNA POLITIKA
Hoće li, i u kojem obujmu, uvođenje eura učiniti hrvatske izvoznike više konkurentnijima u inozemstvu, EU-u, ostatku svijeta?
- Smanjit će se troškovi konverzije. Nestat će valutni rizik za veći dio međunarodne razmjene i izvora financiranja poduzeća, a koji se tipično vežu uz euro. To će svakako olakšati financijsko planiranje i smanjiti troškove poslovanja poduzeća, posebice kad se uzmu u obzir do sada uobičajene sezonske oscilacije tečaja koje se vremenski ne podudaraju s razdobljima plaćanja nabave uvoznih inputa i naplate izvoza, a tim više što se trenutak naplate izvoza često ne može precizirati, pa je korištenje instrumenata zaštite od valutnog rizika otežano i troškovno skupo.
Nestanak valutnog rizika u paru kuna-euro, trebao bi smanjiti kamatne troškove zaduživanja hrvatskih poduzeća u zemlji i inozemstvu, jer oni dijelom uključuju i premiju za tečajni rizik, pa financiranje postaje skuplje u uvjetima kada kuna deprecira. Uz permanentno sniženu razliku kamatnih troškova za financiranje hrvatskih izvoznika i izvoznika iz drugih članica europodručja sa sličnim profilom rizika zemlje (npr. u usporedbi sa Slovenijom), jasno da će konkurentnost naših izvoznika biti veća - i to kako za plasman na jedinstvenom tržištu EU-a, tako i za plasman na svjetskom tržištu. Osim toga, dodatno će se produbiti financijska integracija s institucijama i financijskim tržištem europodručja, pa je vjerojatno da će troškovi ne samo kreditnih, nego i nekreditnih instrumenata financiranja i osiguranja izvoza biti nešto niži.
Hrvatski izvoznici često kritiziraju politiku HNB-a. Što će biti kad uvedemo euro?
- Uvođenjem eura hrvatski poduzetnici, i ukupno gospodarstvo, konačno će moći uživati koristi aktivne monetarne politike, što sada - upravo zbog tečajnih ograničenja - nije moguće. Izgubit ćemo tzv. samostalnu monetarnu politiku HNB-a koja se uglavnom ne koristi, i moći ćemo koristiti pogodnosti protucikličke monetarne politike ECB-a radi lakšeg suočavanja s budućim recesijskim kretanjima. To je, uz veću i povoljniju dostupnost kredita za poduzetnike, svakako najveća prednost ulaska u valutnu uniju. Međutim, i u tom slučaju o HNB-u će ovisiti vrsta prihvatljivih kolaterala za refinanciranje banaka iz primarne emisije, kao i sputanost ili nesputanost banaka da budu podrška gospodarstvu. Suradnje i konstruktivne kritike svakako će i dalje biti.
NOVE NOVČANICE
Gledajući širu društvenu situaciju, je li u Hrvatskoj sazrela svijest o nužnosti uvođenja eura, je li to bila dobra odluka za izvozno orijentiranu zemlju, kakva kani biti Hrvatska?
- Ulazak u postupke za uvođenje eura svakako je bila dobra i nužna odluka, zbog izvozne orijentacije, nužnog uvoza i vrlo visokog stupnja euroizacije depozita i zaduženja svih sektora. Uz malo vjerojatne rizike problema i raspada europodručja, ekonomske koristi od uvođenja eura znatno su veće od troškova, i to za sve sektore. Ne samo za poduzeća i državu, nego svakako i za građane - pa čak i za financijsku industriju koja će izgubiti dio prihoda, ali će se smanjiti regulacijski troškovi poslovanja koje ujedno plaćamo svi kroz skuplje financijske usluge i kredite. Građani neće strahovati od deprecijacije kod dugoročnih kredita, neće kupovati i prodavati eure (eursku štednju) prema najnepovoljnijem tečaju. Bit će određenih cjenovnih šokova i gubitka realne vrijednosti novca, ali u tržišnoj ekonomiji o svima nama ovisi koliko ćemo to dopustiti, koliko ćemo se ponašati kao odgovorni potrošači. Ovo posljednje važno je upravo zbog svijesti javnosti o koristima uvođenja eura. Velik dio javnosti i dalje nije za to spreman, bilo iz osobnih ekonomskih razloga, bilo zbog straha od nesnalaženja s novim novčanicama i cijenama, ili čisto iracionalnog protivljenja svemu što je novo i drugačije.
I za kraj pitanje - je li hrvatska kuna ispunila očekivanja od trenutka kad je uvedena, pa preko ulaska u EU do danas, i sutra, kad odlazi u povijest?
- Sada uskoro ulazimo u tečajni mehanizam ERM II, što znači da bismo za dvije do tri godine, ali moguće i znatno kasnije, mogli uvesti euro. Kuna je kroz protekla desetljeća bila stabilna, odnosno jedna od najmanje volatilnih valuta u svijetu. Ali svi dobro znamo da povjerenje u kunu nikada nije izgrađeno.
(D.J.)
ZVONIMIR SAVIĆ
CIJENE NE BI TREBALE SKOČITI ZBOG PREDVIĐENE KONTROLE
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), Zvonimir Savić obnaša dužnost direktora Sektora za financijske institucije i makroekonomske analize, a također je koordinator aktivnosti vezanih uz uvođenje eura.
Kakva su iskustva, kakva je bila dinamika procesa, koji problemi, jesmo li ispunili sve uvjete za uvođenje eura i s obzirom na koronakrizu?
- Uvođenje eura kao službene valute jedan je od prioriteta Vlade Republike Hrvatske, za što se pripremamo dugo i temeljito. Važan iskorak bio je u srpnju 2019., kada smo pripremili i poslali državama članicama europodručja, Europskoj komisiji te Europskoj središnjoj banci pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), odnosno "čekaonicu" koja prethodi uvođenju eura kao službene valute. Pri tome smo se morali obvezati i na provedbu ukupno 19 mjera i niz povezanih aktivnosti koje su, bez iznimke, morale biti provedene do lipnja ove godine, kako bismo bili u mogućnosti zatražiti ulazak u ERM II. Tim cijelim procesom koordinirao je Ured predsjednika Vlade. Bitno je spomenuti da su sve mjere i povezane aktivnosti ispunjene u potpunosti i prije planiranog roka, unatoč koronakrizi. Stoga očekujemo skori ulazak u Europski tečajni mehanizam II. To bi bilo iznimno veliko postignuće Vlade, ali i rezultat osobnog zalaganja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića kod čelnih ljudi država europodručja i Europske središnje banke.
BRŽI ULAZAK U EUROZONU?
Koliko je realno da RH već od 1. srpnja uđe u Europski tečajni mehanizam (ERM II)? Što nam taj prijelazni rok donosi, koje privilegije, recimo tako? Jesu li Vlada i banke izvršile svoje obveze koje su prethodile procesu?
- U kontekstu jačeg povezivanja Hrvatske u eurointegracijske procese, bitno je spomenuti da je Europska središnja banka početkom ovoga mjeseca objavila rezultate sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka, odnosno o njihovoj kvaliteti imovine i otpornosti na stres. Utvrđeno je da nijedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka.
S obzirom na to da je Vlada ispunila i sve ostale mjere koje su preduvjet ulaska u ERM II, predsjednik Vlade poslao je početkom lipnja pismo čelnicima država eurozone, u kojem je zatražena podrška ulasku u ERM II te je naglašeno očekivanje da bi već u srpnju Hrvatska mogla biti primljena u ERM II. Za Hrvatsku će to znači značajno bolju percepciju na financijskim tržištima i održavanje kreditnog rejtinga na razini investicijskoga zbog očekivanja održavanja stabilnosti javnih financija, niskih kamatnih stopa, niske inflacije i stabilnog tečaja.
Je li realno očekivati da od 1. siječnja 2023. uvedemo euro, kako je to optimistički najavio guverner HNB-a Boris Vujčić?
- Boravak u ERM II mora potrajati najmanje dvije godine, nakon čega država može zatražiti ulazak u europodručje. Manje od tri godine u ERM II mehanizmu provele su Cipar, Malta i Slovenija, a slično očekujemo i za Hrvatsku. Stoga uvođenje eura očekujemo najranije 1.1.2023., iako je moguće da ulazak u europodručje bude i godinu kasnije. Već sada smo se počeli i operativno pripremati te nam je u planu skoro usvajanje Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, kojim ćemo definirati tijek procesa zamjene valute, zadatke i odgovornosti pojedinih dionika, zaštitu potrošača te postupak konverzije kune. U organizaciju pripremnih aktivnosti bit će uključen veći broj institucija, od niza ministarstava i HNB-a, ali vrlo intenzivno i Hrvatska gospodarska komora, jer će se za proces konverzije morati na vrijeme informirati i pripremiti sve tvrtke u Hrvatskoj.
KUNA JE ISPUNILA OČEKIVANJA
Ukupno uzevši - što nam dobroga donosi euro, a što bi moglo biti loše? Mnogi upozoravaju da će, primjerice cijene, naglo skočiti... Gledajući unatrag, je li hrvatska kuna ispunila očekivanja koja smo od nje očekivali nakon što je uvedena sredinom 90-ih?
- Uvođenje kune imalo je smisla u procesu razvoja suverene države i odmicanja od povijesnog nasljeđa, a upravo zbog tog nasljeđa i razdoblja visoke inflacije u osamdesetima trebalo je dugo vremena da se razvije povjerenje u nacionalnu valutu. Stoga je i postojala visoka razina euroizacije i prisutnosti eura, a prije toga njemačke marke, kao rezervne valute i mjerila vrijednosti. U kontekstu procesa europskih integracija i prednosti koje donosi uvođenja eura, kuna je ispunila očekivanja, a uvođenje eura je daljnji korak u procesu razvoja zemlje i gospodarstva.
Danas je Hrvatska najmanja država EU-a prema broju stanovnika koja još nije uvela euro, ali i najeuriziranija. Primjerice, štednja hrvatskih građana u eurima nikad nije pala ispod 66 % ukupne vrijednosti štednje. S obzirom na to da stanovništvo u Hrvatskoj čuva i izražava vrijednosti u eurima, a gospodarstvenicima je područje eurozone najvažnije tržište, jer oko 57 % vrijednosti ukupnog izvoza ostvaruje se u području eura, koristi uvođenja eura nadilaze troškove njegovog uvođenja. Kao najveće koristi uvođenja eura možemo spomenuti uklanjanje valutnog rizika u gospodarstvu, smanjenje troška zaduživanja i gospodarstva i stanovništva, smanjenje rizika izbijanja valutne i bankovne krize, niže transakcijske troškove te poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima.
Cijene u Hrvatskoj ne bi trebale skočiti, između ostaloga i zato što se priprema i njihova administrativna kontrola. Predviđeno je da dvojno iskazivanje cijena, i u kunama i u eurima, počne šest mjeseci prije ulaska u europodručje i traje godinu dana nakon ulaska, a predviđena je i mogućnost prijave neopravdanog povećanja cijena te objave crne liste poduzetnika koji bi prelazak na euro iskoristili za podizanje cijena svojih proizvoda i usluga.
(D.J.)