Drvene crkve i kapele najviši su domet narodnog graditeljstva barokne arhitekture na području sjeverne Hrvatske. Iako ih je bio velik broj, posebno na području rasta hrasta lužnjaka, do danas ih imamo samo četrdesetak iz razdoblja od 17. do kraja 19. stoljeća.

U Turopolju, žarištu koje je koncentracijom izvorne narodne stvaralačke snage širilo svoj utjecaj na Pokuplje i Posavinu, geografskom prostoru gdje se tradicija gradnje drvenih crkava zadržala duboko u 20. stoljeću, nastao je kompleks drvene sakralne arhitekture koja osvaja svojom arhitektonskom jednostavnošću i originalnošću.

Festival drvenih kapela Sancta Barbara i ove godine bio je spektakl kakvog nema nigdje na svijetu. Magija drveta iznova je oživjela za brojne posjetitelje iz zemlje i inozemstva, korinakrizi unatoč. Festival je počeo 21. lipnja, a zatvara se sutra, u nedjelju, 28. lipnja, i s četiri dodatna atraktivna glazbena programa prezentiran je kroz četiri zanimljive lokacije - Veliku Mlaku, Brest Pokupski, Gustelnicu i Veliku Goricu - gdje se nalaze drvene kapelice, koje se i danas doimaju nestvarnim ugođajem prošlosti, ali i dojmom da bi sadašnjost bez tih drvenih čudesa bila umnogome siromašnija autentičnom baštinom i tradicijom ovih drevnih drvenih prostora.

Podsjetimo, festival je dakle počeo u nedjelju, 21. lipnja, u impresivnoj kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki, koncertom Ansambla Pinocchio sastavljenom od veterana i doajena barokne glazbe u Hrvatskoj, osnivača prvih baroknih glazbenih sastava na autentičnim instrumentima: Marta Schwaiger, sopran; Dani Bošnjak, flauta traverso; Žarko Perišić, fagot i Mario Penzar, čembalo. Posjetitelji su slušali dio opusa Bachovih arija u kantatama za ovaj sastav, sopran, flautu i basso continuo na autentičnim instrumentima. Inače, kapela sv. Barbare smještena je u središtu naselja. U arhivskoj građi spominje se od 17. stoljeća. Spomeničko stvaralačko djelo kao što je kapela sv. Barbare u cijeloj drvenoj sakralnoj arhitekturi je jedinstveno. Kapela je bogato oslikana u interijeru s motivima svetaca i vegetabilnim motivima. Posebno se izdvaja s kultom sv. Kummernisse, zaštitnica žena koje imaju neprilika s muževima jer se nije htjela udati za kralja Sicilije, zavjetovala se i molila te su joj čudom narasli brkovi i brada. Otac sv. Kummernise se razbjesnio te ju je dao mučiti i na kraju razapeti. Scena razapete bradate svetice prikazana je u kapeli sv. Barbare i kao takva je jedina koja nam je predana u nasljeđe.

Iznenađenje ovogodišnjeg festivalskog izdanja bio je koncert u kapeli sv. Barbare u Brestu Pokupskom (u Sisačkoj biskupiji), gdje su jučer, u petak, 26. lipnja, nastupili Krešimir Lazar, violončelo i Krešimir Has, čembalo i galantno goste proveli glazbom europskog baroka (Vivaldi, Corrette, de Fesch, Telemann, Basevi il Cervetto), a čulo se i nekoliko frotola domaćeg renesansnog skladatelja Andrije Motovunjanina. Koncertom u obnovljenoj kapeli sv. Barbare u Brestu Pokupskom željelo se (i uspjelo!) prezentirati i promovirati vrijedne oltare spašene iz stare drvene kapelice uništene u Domovinskom ratu, a koji datiraju iz 1673. godine i dio su najvrjednije sakralne baštine Sisačke biskupije.

Festival se nastavio u kapeli sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici, koja pripada pod rimokatoličku župu Marije Snježne u Dubrancu. Uz nju u župi postoje još tri sakralna objekta drvene arhitekture: kapela sv. Roka u Cvetković brdu, kapela sv. Ivana Krstitelja u Lukinić brdu i kapela Sv. Duha u Lučelnici. Kapelu sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici od 17. stoljeća vizitatori opisuju kao kapelu na groblju. Bilježe se obnove, mijene oblika i prilagodbe zaključno s 1888. godinom, kada je projekt kapele izradio dr. Herman Bolle. Kapela se izdvaja specifičnom gradnjom koju u narodu zovu "na žale". Termin označava otvoreni trijem na pročelju kapele koji nose drveni stupci. Smještena je na brežuljku, okružena bogatom vegetacijom u kojoj se posebno ističu visoka stabla. U drvenoj katedrali, kako zovu ovu turopoljsku ljepoticu, nastupio je naš najcjenjeniji flautist Dani Bošnjak. Predstavljena su djela suvremenih hrvatskih skladatelja posvećena upravo Bošnjaku, a koja će se uskoro naći i na nosaču zvuka koji je u pripremi.

Festival drvenih kapela ove se godine zaključuje u kapeli Ranjenog Isusa u Pleškom polju, koncertom ansambla koji je okupljen i sastavljen kao budući festivalski ansambl pod nazivom Capella Lignum (Drvena kapela), a čine ga sjajni glazbenici - Josipa Lončar, sopran; Jelena Ilčić, oboa; Istvan Matay, fagot i Alen Kopunović Legetin, čembalo. Bila je to prigoda čuti poslastice baroknog repertoara, djela majstora baroka Telemanna, Händela, Vivaldija i Bacha koja se rijetko izvode ili su potpuno nepoznata. Spomenimo još i to kako je drvena kapela Ranjenog Isusa smještena uz cestu, uz drevno stablo lipe i ograđena je drvenom ogradom. Prva bilješka koja spominje ovu drvenu kapelu veže se uz Rozaliju Plepelić, udovicu plemića Plepunića, koja ju je podigla i opremila 1758. godine. Današnja kapela Presvetog Isusa koju nalazimo na terenu je drvena kapela sa secesijskim stilskim karakteristikama. Urezana godina i vegetabilni motivi obojeni bojama hrvatske trobojnice: crvena, bijela i plava vidljivi su na pročelju kapele.

Kako je riječ o turistički izrazito atraktivnoj, a nedovoljno prezentiranoj autentičnoj i vrijednoj kulturnoj baštini, kroz Festival drvenih kapela Sancta Barbara organizirani su, ponovimo, i vrhunski glazbeni programi u prostorima koji nemaju kapacitet za veliku publiku, ali zato atraktivnošću programa i prostora u kojima se održavaju mogu angažirati publiku i privući veliku pozornost prijenosom koncerata iz kapelica uživo na društvenim mrežama i na taj način direktno utjecati na razvoj publike kao i na razvoj kulturnog turizma Turopolja, Posavine i Pokuplja. Upravo je tako i bilo ove godine, zaključno s nedjeljom. Festival se održavao pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, Grada Velike Gorice i Grada Petrinje. Sve koncerte možete pogledati preko web-stranice www.festivaldrevnihkapela.com i YouTube kanala Festival drvenih kapela, gdje možete pogledati i prošlogodišnje festivalske snimke.