Ekonomija
NEISKORIŠTENI TURISTIČKI ADUTI

Uređene riječne marine preduvjet su za razvoj jahtarenja
Objavljeno 26. lipnja, 2020.
Posljednjih godina bilježi se i trend razvoja jednodnevnih riječnih krstarenja unutarnjim vodnim putovima manjih rijeka

U cilju unaprjeđivanja razvoja svih oblika riječnog turizma - međunarodnih riječnih krstarenja, jednodnevnih krstarenja te domaćih i međunarodnih vožnji čamaca (tzv. jahtarenja) u Osijeku je jučer osnovana Zajednica riječnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Za predsjednicu je izabrana Božana Matoš (konzultantska tvrtka Ancoris iz Osijeka), a za njezinu zamjenicu Tena Magdić (tvrtka Adriatic DMC).
- Sva ta tri potencijala razvoja riječnog turizma zahtijevaju nužnu koordinaciju svih dionika i strateški osmišljene planove razvoja. Upravo kroz osnivanje i rad Zajednice stvorit će se preduvjeti za njihov integrirani razvoj, vodeći računa o ujednačenom razvoju i interesima svih uključenih dionika - rekla je Matoš, pojasnivši kako Hrvatska kroz prirodno razvijen sustav unutarnjih vodnih putova ima veliki potencijal za razvoj riječnog turizma, no unatoč tome riječnim turizmom nije se koordinirano upravljalo, pa se ovaj turistički potencijal razvija bez jasno usvojenih strateških ciljeva.
A da se doista radi o neiskorištenom potencijalu govori i podatak o povećanju broja pristajanja riječnih kruzera za 53 posto u 2019. godini u odnosu prema 2018., kada su u pitanju Dunav i Drava.
- Prognoze prometa brodova i putnika na krstarenjima Dunavom i Dravom u Hrvatskoj upućuju na daljnji ubrzani rast potražnje, što je u skladu s trendovima u okruženju. Posljednjih godina bilježi se i trend razvoja jednodnevnih riječnih krstarenja unutarnjim vodnim putovima. Izletnička plovidba u manjoj ili većoj mjeri razvijena je na Dunavu, gornjem toku Save, Kupi i Bosutu, a interes za ulaganja u ovu vrstu turizma sve je veći - pojasnila je Matoš.
Uvodno je sudionike pozdravio Željko Sič, načelnik Sektora gospodarstva i plovidbenih poslova pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Održao je prezentaciju o nautičkom turizmu na unutarnjim vodama u kojoj je istaknuo i neke destinacije poput Vukovara, Osijeka, Siska i Slavonskog Broda. Putničko pristanište u Vukovaru bilježi rast broja pristajanja i sve veću zainteresiranost putničkih agencija. Govoreći o krstarenjima, u 2019. godini na Dunavu je bilo više od 80 tisuća putnika s 557 plovila. Ove godine, nažalost, zbog koronavirusa bilježe se samo dva pristajanja plovila s 270 putnika. U Osijeku se do kraja srpnja očekuje dovršetak novog putničkog pristaništa, prošle godine nizak vodostaj djelomice je okrnjio najavljena pristajanja u Osijek, pa je realiziran dolazak 30 plovila s više od pet tisuća posjetitelja.

Osim krstarenja i izletničkih plovidba, uređene i infrastrukturno dobro opremljene "riječne marine" preduvjet su za razvoj tzv. jahtarenja, što s obzirom na prekogranični karakter većine naših rijeka može pridonijeti razvoju i domaćeg i međunarodnog jahtarenja. Dario Kuštro

SISAK S 1,8 MILIJUNA PUTNIKA
Statistički gledano, najprometnija domaća lučka uprava na unutarnjim vodama je ipak ona u Sisku, s prošlogodišnjih više do 1,8 milijuna putnika. No pod nadležnost Siska potpadaju i nacionalni parkovi Plitvička jezera, Krka i Fužine, pa se tako broje zapravo i gosti na jednodnevnim krstarenjima po ovim parkovima. Na novoizgrađeno putničko pristanište u Sisku prošle godine, zbog problema plovnosti, pristala su dva kruzera s 368 putnika. I u Slavonskom Brodu prošle godine bilježe se dva pristajanja, jedno manje nego godinu prije.
Možda ste propustili...

VELIKA OČEKIVANJA ZA KOLOVOZ

Dobar srpanj u tvrtki Jadran

EU FONDOVI: UGOVORENA 61 MILIJARDA

Dubrovčani i Slavonci iznad prosjeka države

DOSTUPNOST AUTOMOBILOM POSTALO PREDNOST

U luksuznom smještaju najviše ljudi iz Njemačke

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana