Odaziv glasača na europskim izborima bio je u usporedbi s nacionalnim izborima znatno niži i to je bio dugotrajan trend, koji se, međutim, promijenio na posljednjim izborima za Europski parlament, održanima lani. Naime, na izborima 2019. odaziv birača iznosio je 50,66 posto, što je osam posto više od 42,6 posto, koliko je iznosio 2014. godine. To je prvi takav slučaj zabilježen od 1979. godine, da je broj glasača porastao u odnosu prema prethodnim izborima.

Prema anketi koju je Europski parlament proveo nakon posljednjih izbora, ključni čimbenici koji su građane potaknuli da glasaju na tim izborima bili su bolja informiranost o EU-u i utjecaj EU-a na njihov svakodnevni život, zatim veći broj mladih kandidata i veći broj žena među kandidatima. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozvao je institucije EU-a da ulože više sredstava i napora u stvaranje djelotvornih, inspirativnih i uključivijih informativnih i komunikacijskih kampanja kojima bi se Europljane potaknulo da se aktivnije uključe u donošenje političkih odluka EU-a i kako bi se povećalo njihovo informirano sudjelovanje na sljedećim europskim izborima. Sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja odluka u EU-u ključno je za oživljavanje europske demokracije i osiguravanje legitimnosti institucija EU-a.

To je jedan od zaključaka EGSO-a u mišljenju koje je Hrvatska zatražila uoči predsjedanja Vijećem Europske unije a koje je usvojeno na njegovu posljednjem plenarnom zasjedanju. Istaknuta je također važnost suradnje institucija EU-a s građanima, civilnim društvom i socijalnim partnerima u svim oblicima komunikacije, a posebice u kampanjama.

Najveća prijetnja informiranosti građana o političkom životu EU-a njihovo je dezinformiranje, zbog čega je važno podržavati kvalitetno i neovisno novinarstvo, povećati medijsku pismenost građana i ulaganje u građansko obrazovanje, kojim se ljude podučava o vrijednostima EU-a te tako jača otpornost europske javnosti na manipulaciju dezinformacijama.

Izvjestiteljica Marina Škrabalo rekla je da mišljenje dolazi u pravi čas, s obzirom na trenutačnu pandemiju, jer "zdravstvena kriza iziskuje da ozbiljno shvatimo svoju demokraciju".

"Društveni i gospodarski oporavak ne može se ostvariti bez demokratskog donošenja odluka uz uključivanje informiranih, aktivnih i predanih Europljana koji dijele isti opći sustav vrijednosti i imaju povjerenja u svoje političke institucije. Od presudne je važnosti da EU uloži više novca i napora u izgradnju političkih kompetencija i u razvoj medijske pismenosti svih Europljana, iz svih etničkih i društvenih skupina i lokalnih zajednica. Više nemamo vremena za polarizaciju i segmentaciju glede znanja i sposobnosti za sudjelovanje", izjavila Škrabalo.

Cinzia Del Rio, suizvjestiteljica, istaknula je da je potreba za borbom protiv dezinformacija postala još hitnijom tijekom pandemije COVID-19, kada su neke netočne informacije o suzbijanju virusa kružile društvenim mrežama i time izravno ugrožavale javno zdravlje. "Europu se poziva da odlučno odgovori na dezinformacije i podrži slobodne, pluralističke i djelotvorne društvene medije te transparentne i pouzdane informacije u kampanjama", dodala je Del Rio.

Sve veće nasilje nad novinarima i njihovo zastrašivanje u državama članicama EU-a zabrinjavajući su trend za europsku demokraciju, kao i bilo kakvo političko upletanje u medije. Odbor je stoga pozvao na veću potporu javnim službama i neovisnim medijima te istraživačkom novinarstvu, kao i razvoju protumonopolskih mjera za borbu protiv koncentracije medija i monopola vlasništva nad medijima. Iako se, prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2019., ni jedna država članica EU-a ne ubraja u najgoru kategoriju, s “vrlo lošom situacijom”, 12 država članica EU-a svrstava se samo u skupinu zemalja s “relativno dobrom” slobodom medija, situacija u šest zemalja smatra se “problematičnom”, a u jednoj državi članici EU-a situacija se čak smatra “lošom”.