Magazin
HRVATSKO PREDSJEDANJE VIJEĆEM EU-A (I.)

U kriznim uvjetima odrađen vrlo dobar posao
Objavljeno 20. lipnja, 2020.
Pola godine za pamćenjE: Prema izazovima predsjedanja RH se postavila odlučno, efikasno i europski

Od hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, te samim time i pozicioniranja na karti Europe, puno se očekivalo. Nažalost, epidemija koronavirusa to je šestomjesečno razdoblje prilično zasjenila. Mnogi su događaji odgođeni, otkazani ili su se održavali samo u obliku videokonferencija. Čak je i svibanjski summit čelnika država članica EU-a i zemalja zapadnog Balkana, koji su u Banskim dvorima smatrali središnjim događajem hrvatskog predsjedanja, najprije odgođen, a potom dogovorno održan videovezom. Prethodno, nakon što je i Svjetska zdravstvena organizacija objavila kako je Europa novo žarište zaraze koronavirusom, postrožene su i mjere u najvišim institucijama EU-a. Odmah se postavilo pitanje u kojoj se mjeri uopće može kontrolirati daljnji tijek predsjedanja. Mogu li se ostvariti zacrtani ciljevi s obzirom na novu izbjegličku i migrantsku krizu te onu vezanu uz pandemiju? A odgovor je glasio: hrvatsko predsjedništvo nastavlja raditi sukladno s donesenim programom i prioritetima, uz kontinuirano ulaganje napora i poduzimanje mjera s ciljem nastavka rada, koordinacije i donošenja odluka na EU razini u novonastalim okolnostima, i to što je moguće uspješnije! Ipak, zbog nezapamćene krize pod upitnik je stavljeno sve ono što je Hrvatska iznijela kao prioritete u svom planu, koji je, podsjetimo, objavljen pod sloganom "Snažna Europa u svijetu punom izazova". Od cijelog slogana, kako se sada čini, preostali su uglavnom "izazovi". Umjesto "Europe koja se razvija", "Europe koja povezuje", "Europe koja štiti" i "Europe koja je utjecajna" imali smo i imamo Europu koja klizi prema recesiji i zatvaranju međusobnog prometa. "Europa koja štiti" uspjela je tek izvesti demonstraciju zajedništva kada je zajednički krenula na grčko-tursku granicu dati potporu novoj grčkoj vladi u borbi protiv puštanja izbjeglica i migranata preko granice EU-a, a nakon objave turskog predsjednika Erdogana da više neće poštovati dogovor s čelnicima EU-a o zadržavanju izbjeglica i migranata na svom teritoriju.

PROMJENA PRIORITETA
No i u nenormalnim okolnostima Hrvatska je uložila maksimalan trud kako bi sve koliko-toliko funkcioniralo normalno, o čemu je predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao: "Mi smo rekli da želimo snažnu Europu u svijetu punom izazova. Tu smo napravili iskorake, u siječnju smo imali uređeni Brexit. Nametnuli smo i temu proširenja. Na videokonferenciji Europskog vijeća u ožujku donijeli smo odluku o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Time je ostvaren jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. To pokazuje da EU ostaje usmjeren na svoje prioritete i u teškim okolnostima", istaknuo je Plenković te dodao: "Dogovorili smo pokretanje konferencije o budućnosti Europe. Dogovor o proračunu nije se dogodio, a možda i bolje, jer ćemo ga morati potpuno drukčije promišljati." Plenković je također dodao: "Želimo na kraju predsjedanja postići zajednički odgovor kako se koordinirati u vrijeme COVID-a i djelovati bolje nakon COVID-a." Na pitanje može li europski projekt preživjeti ovu situaciju, premijer je odgovorio da može. "Europa je snažan projekt i ključne stranke radit će na tome da ga još osnaže, a mi ćemo dati svoj doprinos", zaključio je Plenković.

A kako je nakon objave pandemije sve teklo? Zbog širenja koronavirusa u Europi odgođena su tri događaja koja su se u ožujku trebala održati u Zagrebu. Ti sastanci, rekli su u Tajništvu predsjedanja, bili su niže razine, a svi veći događaji, pa i neformalni sastanak ministara prometa država članica, odvijali su se prema planu. I to sve u skladu s novim preventivnim mjerama koje je uvelo Glavno tajništvo Vijeća, tijelo odgovorno za pružanje pomoći u radu Europskom vijeću i Vijeću EU-a. Tako se u Vijeću, njegovim pripremnim tijelima i radnim skupinama, smanjio broj sastanaka. Ograničio se i broj članova delegacija koje su sudjelove na sastancima. Usto, obustavljeni su svi skupni posjeti te osposobljavanja koja nisu bila ključna. Sve u svemu, virus je promijenio prioritete. Ne samo što su otkazane sve inicijative koje bi poticale "povezivanje ljudi" nego su i granice postale prilično neprohodne. Premijer Plenković jest, podsjetimo, očekivao da će ovo prvo hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a biti u složenom razdoblju, ali ne baš toliko složenom. Ali Hrvatska je i temu korone stavila u fokus na maksimalan način. "Osigurali smo kontinuitet funkcioniranja europskih institucija u ovim okolnostima, donijeli procjenu koji će se sastanci održati, a koji neće", kazao je premijer. Rečeno je to na dan kada je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović boravio u Bruxellesu na sastanku ministara unutarnjih poslova na kojem se razgovaralo o sigurnosnim aspektima širenja zaraze. Na sastanku ministara financija i gospodarstva, kojim je predsjedao ministar financija Zdravko Marić, na europskoj razini sagledale su se sve moguće gospodarske i financijske posljedice krize. Uglavnom, o temi koronavirusa održani su brojni sastanci. Uz sastanke iz područja zdravstva, na Vijeću za konkurentnost (COMPET) Europska je komisija države članice informirala o mogućem utjecaju COVID-19 na industriju. EU je bio pripremio i plan prve pomoći "težak" 37 milijardi eura, od čega je za Hrvatsku bilo namijenjeno 1,16 milijardi. Prioritet je bilo sačuvati zdravlje i radna mjesta, a novac proslijediti zdravstvenim sustavima, malim i srednjim poduzećima, tržištima rada i drugim ugroženim dijelovima gospodarstva zemalja članica. Konačno, sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana zbog pandemije bolesti COVID-19 održao se 6. svibnja 2020., videovezom. Komunicirali su šefovi država ili vlada država članica EU-a te čelnici šest partnerskih zemalja zapadnog Balkana: Albanije, BiH, Srbije, Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije i Kosova. Sastankom je predsjedao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Sudjelovali su Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, Andrej Plenković, Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, David Sassoli, predsjednik Europskog parlamenta, te predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Europske investicijske banke i Vijeća za regionalnu suradnju. Dvadeset godina nakon prvog sastanka na vrhu u Zagrebu bilo je jako važno održati tu videokonferenciju kako bi se sagledali vrlo veliki izazovi s kojima se EU mora zajedno suočiti. Čelnici i čelnice EU-a donijeli su Zagrebačku izjavu, s kojom su se suglasili partneri sa zapadnog Balkana, koji su potvrdili da je ta perspektiva njihov čvrst strateški izbor. Sudionici sastanka na vrhu raspravljali su i o zajedničkim sigurnosnim izazovima. Pozvali su na dodatno razvijanje suradnje kako bi se zaustavili tijekovi nezakonitih migracija. Također su se dogovorili da će povećati suradnju u borbi protiv terorizma i ekstremizma, uključujući financiranje, radikalizaciju i povratak stranih boraca. Sudionici su se suglasili da je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala ključna za preobrazbu regije, kao i za regionalnu stabilnost i sigurnost. Osvrnuli su se i na potrebu za davanjem prednosti energetskoj sigurnosti te diversifikaciji izvora i pravaca. Ukupno uzevši, zagrebački je svibanjski samit bio vrhunac hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a! S druge, pak, strane, bilo je i kritika te navoda o hrvatskom nesnalaženju tijekom kriznog predsjedanja Vijećem EU-a, kako sporadično iz briselskih krugova tako i pojedinaca iz političkog vrha EU-a. Uglavnom neopravdano, jer nitko nije mogao predvidjeti da će hrvatsko predsedanje biti u sjeni dramatičnih zbivanja s pandemijom koronavirusa. Zato Hrvatska, kad se gleda na njezino još uvijek aktualno predsjedanje, nimalo ne snosi krivnju što "Europu koja se razvija" čeka najteža ekonomska kriza u povijesti, s milijunima izgubljenih radnih mjesta, i to u trenutku kada predsjedanje Vijećem EU-a od Hrvatske, 1. srpnja, preuzima Njemačka.

NJEMAČKA PREUZIMA
Zaključno - bez obzira na neke tendenciozne kritike, Vijeće EU-a pod hrvatskim je predsjedanjem funkcioniralo vrlo dobro unatoč koronakrizi. Nije zamrlo, niti je EU postao paraliziran. Hrvatska Vlada, ministarstva, diplomacija i svi uključeni u predsjedanje, zaslužuju pohvale, Činjenice se pokazatelj, koliko god ih neki osporavali. I sad, nakon šest, može se slobodno reći, dramatičnih, mjeseci EU "prepuštamo" Njemačkoj, a mi se vraćamo na domaći treren. Sve, naime, završava prijevremenim parlamentarnim izborima, koji su samu završnicu predsjedanja Vijećem EU-a bacili u sjenu.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Najveća zdravstvena konferencija
Više od 600 znanstvenika i stručnjaka sudjelovalo je početkom lipnja na e-konferenciji Better Future of Healthy Ageing 2020, gdje su u više od 70 prezentacija predstavljene nove znanstvene spoznaje o starenju i održivosti zdravstvenih sustava. Konferencija, čiji je organizator bio Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, virtualno je umrežila 30 zemalja, a Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” bila je središnja pozornica i tehnički centar, odakle se odvijao cijeli program. Tako je Hrvatska još jednom pridobila svjetsku pozornost u području zdravstva, nakon što se uspješno izborila s epidemijom COVID-19. Naime, ulaskom u 2020. počela je dekada zdravog starenja. Prema projekcijama UN-a, svjetska će se populacija starija od 60 godina do 2050. udvostručiti, što je velik javnozdravstveni izazov za cijeli svijet. Na konferenciji je usvojen Policy Paper, koji objedinjuje preporuke za zdravije starenje i održivost zdravstvenih sustava, te će biti uvršten u Green Paper EU-a.
I u nenormalnim okolnostima izazvanim koronavirusom Hrvatska je uložila maksimalan trud kako bi predsjedanje Vijećem EU-a funkcioniralo normalno.
Hrvatska je postala prva država koja je, stjecajem okolnosti, osmislila i u funkciju stavila virtualno predsjedanje te pronalazila nove radne metode Vijeća.

NATKO VLAHOVIĆ, POSLOVNI SAVJETNIK ZA ODNOSE S EU-OM I DIREKTOR LOBISTIČKE TVRTKE VLAHOVIĆ GRUPA d.o.o.

Kvalitetna rješenja

Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a počelo je vrlo ambicioznim planom, nakon jednogodišnjih temeljitih priprema čitave administracije. Predsjedanje je trebalo i snažno promovirati našu zemlju i u konačnici dati dodatni poticaj novim projektima i gospodarstvu. Hrvatska je preuzela predsjedanje kao najmlađa članica EU-a, što znači da je imala najmanje iskustvo u administrativnom i proceduralnom segmentu koje svako predsjedanje nosi sa sobom i koje je kičma uspješnog predsjedanja.

Da biste mogli upravljati procesom, morate znati procedure, a one su u EU-u vrlo složene. U vrlo kratkom vremenu Hrvatska je uspjela stvoriti administrativni kapacitet, savladati vrlo komplicirane procedure pri usuglašavanju i donošenju regulative te postaviti razumne i ostvarljive ciljeve predsjedanja.

Ne treba zaboraviti i na dva velika izazova koji su mimo ostalih zakonodavnih akata dočekali naše predsjedanje, a to su postigli suglasnost zemalja članica oko uređenog Brexita, i još složenije, odigrati aktivnu i konstruktivnu ulogu pri usuglašavanju novog sedmogodišnjeg proračuna EU-a, koji je uključivao usuglašavanje i donošenja paketa od približno 50 sektorskih akata. Konačno, hrvatsko je predsjedanje počelo paralelno s početkom mandata nove Komisije koja je već u prvom mjesecu ustrojila novu organizacijsku shemu.

K tome dodajmo i veliki EU projekt Green Deal, koji je najavljen u jesen 2019., a čiji su glavni strateški dokumenti doneseni upravo tijekom hrvatskog predsjedanja. Očekivalo se da će Hrvatska svojim predsjedanjem omogućiti Komisiji kvalitetno predstavljanje i stvoriti temelje za realizaciju ambiciozno postavljenih ciljeva Green Deala. Ključni dokumenti Green Deala, poput strategije "Od polja do stola", "Industrijske strategije" te "Strategije bioraznolikosti", doneseni su u uvjetima pandemije. Moglo bi se reći da je pandemija ukrala najambiciozniji i vjerojatno najvažniji projekt EU-a koji je temelj za tranziciju na nisko ugljično gospodarstvo, održivu poljoprivredu i očuvanje okoliša. Hrvatski predsjedatelji radnih skupina nadležnih za evaluaciju i usuglašavanje ovih dokumenata u Vijeću i sada rade odličan posao, tim više što se nisu mogli osloniti na podršku matičnih ministarstava, čiji djelatnici tijekom krize uglavnom nisu radili u punom kapacitetu.

Tijekom siječnja i veljače hrvatsko predsjedanje ispunilo je gotovo sve planirane aktivnosti, a onda su nastupile nove okolnosti uvjetovane pandemijom bolesti COVID-19. U tim uvjetima, kada su zemlje članice redom proglašavale "lockdown", mislim da se i nije moglo mnogo učiniti u smislu nastavljanja planiranih aktivnosti koje su bile planirane prije krize.

65 VIDEOSASTANAKA

Dogodila se potpuno nova situacija koja nije bila propisana EU procedurama te se u toj situaciji morao naći okvir u kojem će se na zakonit način odvijati potrebne aktivnosti. Govorimo ovdje o sastancima radnih skupina koje pripremaju zakonodavne akte, sastancima Corepera, sastancima s Komisijom, sastancima Vijeća na koje ministri nisu mogli ići. Samo je prebacivanje na "on line" način komunikacije Hrvatska riješila za tjedan dana, koristeći vlastite kapacitete i znanje domaće IT industrije. Tako je Hrvatska, unatoč novonastalim okolnostima, vrlo brzo reagirala, pa čak i intenzivirala aktivnosti. Održano je 65 videosastanaka Vijeća, što je više od planiranog, a prioriteti su promptno prilagođeni nastalim okolnostima.

Europa koja povezuje realizirana je usuglašavanjem mehanizama protoka roba, Europa koja štiti realizirana je sveobuhvatnom akcijom repatrijacije tisuća državljana EU-a koji su se zatekli izvan Unije, Europa koja je utjecajna realizirana je summitom EU-a i šest država zapadnog Balkana, koji je ipak omogućio da se proces proširenja nastavi. I konačno, Europa koja raste realizirana je hrvatskim posredovanjem u dogovaranju dva paketa investicijskih inicijativa koje su bile prvi odgovor Komisije na korona krizu koji su raspravljeni u Vijeću i usuglašeni s Europskim parlamentom u manje od mjesec dana.

Taj paket financijskih sredstava omogućio je zemljama članicama hitne nabave zaštitne i medicinske opreme. Tu se Hrvatska dobro snašla, a daljnje usuglašavanje proračuna i raspodjele financijske pomoći očigledno će biti zadaća mnogo jačih zemalja, poput Njemačke, koja i formalno preuzima predsjedanje od 1. srpnja. Brzi oporavak Europskog gospodarstva svakako će biti prioritet za aktualnu Komisiju kako gospodarstvo ne bi potonulo u recesiju koja izgledno prijeti. Vjerujem da ni zemlje s mnogo jačim administrativnim kapacitetima ne bi mogle bolje reagirati u nastalim kriznim okolnostima. Dakle, radilo se na rješenjima koje je tražila i situacija i kriza.

VRIJEDNA PORUKA

Kolokvijalno, u normalnim okolnostima uspješnost predsjedanja mjeri se brojem "zatvorenih fajlova", odnosno brojem zakonskih prijedloga za koje je postignuta suglasnost zemlja članica u Vijeću, i koji su poslani na izglasavanje u Parlament.

Ono što bi bio "klasičan" primjer uspjeha predsjedanja je i "Direktiva o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača", koja je zbog izrazitog neslaganja Parlamenta s prijedlogom Komisije i Vijeća u proceduri trialoga kojim trenutačno predsjedava Hrvatska. Postizanje suglasnosti zemalja članica o ovom vrlo osjetljivom pitanju za Hrvatsku bi bio veliki uspjeh i izvan kriznih aktivnosti.

Unatoč okolnostima mislim da je Hrvatska ostalim zemljama članicama, kao i Komisiji, ipak poslala vrijednu poruku, a ta je da i mala zemlja od koje se ne očekuju velika rješenja, u krizi može biti vrlo operativna i efikasna te predstavljati jak faktor stabilnosti i kohezije. Hrvatska ni u jednom trenutku nije blokirala niti favorizirala nijedan zakonodavni ili ne zakonodavni akt radi vlastitih i parcijalnih interesa, što zemlje članice u normalnim okolnostima više ili manje otvoreno čine, nego je konstruktivno sudjelovala u izgradnji, ali i očuvanju zajedničke kuće. Zajednički interes EU-a tijekom predsjedanja RH bio je odgovor na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, i hrvatsko predsjedanje svoje je aktivnosti snažno usmjerilo prema ostvarenju zajedničkog interesa. Smatram da je u tom kontekstu prvo hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a bilo izuzetno uspješno te će naše predsjedanje biti korišteno kao "roll model" kako se predsjeda Vijećem u uvjetima neočekivane globalne krize.

Ovaj put to je bila pandemija, sljedeći put to mogu biti katastrofe izazvane klimatskim promjenama, snažni migrantski valovi, ili nešto treće. Ako do toga dođe, hrvatsko predsjedanje ostavilo je Europi mehanizme i rješenja za nošenje s takvim krizama.

MARINKO OGOREC, PREDAVAČ NA VELEUČILIŠTU VELIKA GORICA

Migranti i dalje ostaju europski problem

Pred početak RH predsjedanja Vijećem Europske unije, između ostaloga, naglašeno je i kako će prioriteti biti i na području sigurnosti i obrane.

Onda je počela pandemija, pa se na sigurnost i obranu počelo gledati u kontekstu ugroze zdravlja, masovne zaraze... S tim u vezi koliko je koronakriza, osim zdravstvenog, ali i ekonomskog, pa i političkog problema, postala u određenoj mjeri i sigurnosno pitanje, pitali smo prof. dr. sc. Marinka Ogoreca, predavača na Veleučilištu Velika Gorica?

- Zapravo, pandemija koronavirusa od samog početka bila je, i ostala, ozbiljna sigurnosna prijetnja koja ulazi u kategoriju prirodnih ugroza. Samo kratko pojašnjenje, u praksi i teoriji kriznog menadžmenta sve suvremene prijetnje današnjice globalno se dijele na prirodna i antropogena ugrožavanja, pri čemu se sve epidemije zaraznih bolesti svrstavaju u prirodna ugrožavanja. Dakle, već prema teoriji kriznog upravljanja pandemija koronavirusa od samog početka smatrana je sigurnosnom prijetnjom, pa je tako i tretirana u većini pogođenih zemalja.

PREDSJEDANJE U SJENI

Vidjeli smo da su se zatvarale granice, prekinuo promet, putovanja... Vaš komentar na sve to?

- Praksa je pokazala da su daleko bolje prošle društvene sredine koje su poslušale savjete (ponekada i ultimativne odluke) zdravstvene struke od onih u kojima je prevladavao liberalni pristup (uglavnom zbog političkih razloga).

Opet se pokazalo kako primarnu riječ u kriznim situacijama mora imati struka, ako se kriza namjerava riješiti učinkovito i sa što je moguće manje štete. U slučaju većine epidemija najveća šteta svakako su ljudske žrtve.

Uzimajući sve u obzir, uključujući i sigurnosne aspekte krize, može li se RH predsjedanje Vijećem EU-a ocijeniti uspješnim? I u kojim područjima?

- Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a svakako se može smatrati vrlo dobro pripremljenim, pri čemu su bili uključeni iznimno veliki stručni i materijalni resursi. Na žalost, predsjedanje nije realizirano u okolnostima bez pandemijskih mjera. Uvjeren sam kako bi se u takvim okolnostima Republika Hrvatska i njezino čelništvo iskazali u najboljem svjetlu. Zbog globalnih pandemijskih mjera, predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem EU-a u velikoj mjeri ostalo je u sjeni koronavirusa. No, i u takvim okolnostima realizirani su neki ključni summiti, pa makar samo u online tehnici. Vjerujem da će konkretnije analize nakon hrvatskog predsjedanja dati relevantne podatke o našoj učinkovitosti i u ovako izvanrednoj situaciji.

Kako biste ocijenili hrvatsko upravljanje koronakrizom, jesmo li po tom pitanju bili najbolje organizirani u EU-u?

- Prije svega, mogu konstatirati kako nismo dopustili da koronavirus upravlja nama, i to je vjerojatno najbolje u našem sustavu upravljanja u krizi. Jesmo li po tom pitanju bili među najbolje organiziranima u Europi, pokazat će statistika kada se sve završi, ali neupitna je činjenica da su naši stručnjaci od samog početka imali dobru procjenu situacije i poduzeli učinkovite mjere na suzbijanju epidemije. Politički i zdravstveni sustavi zemalja koji su imali drugačiji pristup, platili su značajno više cijene, prije svega u ljudskim životima, ali isto tako i u gospodarstvu.

TURBULENTNI PROCESI

Problem migracija, također zbog navonastalih okolnosti, proteklih je mjeseci ostao nekako u sjeni, ali to sigurnosno pitanje i dalje je aktualno. Može li ga, u sadašnjem stanju, EU uopće početi efikasno rješavati?

- Prije svega, moram naglasiti kako Europska unija ni do sada nije uspješno rješavala problem ilegalne migracije, a siguran sam da to neće biti u stanju ni u dogledno vrijeme. Naime, među čelnicima europskih zemalja još uvijek postoje ozbiljna razmimoilaženja o prirodi društvenih procesa i pojava povezanih s ilegalnim migracijama te samim time i vrlo disonantni tonovi koja se politika treba primijeniti u tom slučaju. Upravo zbog takvog pristupa problem ilegalnih migracija i dalje će ostati na nacionalnim razinama rješavanja konkretne situacije u svakoj zemlji. Svojevrsni pomak u cijelom slučaju jest činjenica kako veliki broj europskih zemalja više ne želi priljev ilegalnih migranata na svoj prostor, ali i dalje nema učinkovite mehanizme sprječavanja njihovog dolaska. Naravno, takva praksa je dugoročno neodrživa i u vrlo skoroj budućnosti EU će morati donijeti vrlo konkretne stavove o ilegalnim migracijama i mjere kojim će se taj problem rješavati na zadovoljavajući način. U svakom drugom slučaju, ilegalne migracije rezultirat će vrlo turbulentnim društvenim procesima (prije svega na socijalnom, gospodarskom i kulturološkom planu), koje će u značajnoj mjeri destabilizirati pojedine europske države.

Trebamo li očekivati novi migrantski val u EU-u tijekom ljeta, kad se čini da u Europi pandemija bolesti COVID-19 popušta, a mjere ograničenja ukidaju?

- Trebamo, naravno. Uostalom, taj migrantski val tek se malo primirio tijekom koronakrize, ponajprije zbog vrlo snažnog ograničavanja kretanja u većini europskih zemalja i pojačane kontrole snaga sigurnosti. Nakon smanjivanja restriktivnih mjera i olakšavanja kretanja stanovništva, za očekivati je i veće ilegalne migracije koje u novim okolnostima sa sobom nose još jednu opasnost - širenje zaraze koronavirusom.

Naime, u većini migrantskih kampova na područjima pojedinih europskih zemalja vrlo slabo se provodila (ili nikako), provjera migranata na koronavirus, pa su podaci o njihovom stupnju zaraženosti krajnje nepouzdani. Samim time znatno se može povećati i broj novih žarišta koronavirusa čiji bi uzročnik bile ponovno aktualizirane ilegalne migracije. (D.J.)

Možda ste propustili...

VODENI SVIJET: OD PLASTIKE DO MIKROBA

Buđenje nemani

REPORTAŽA: OD EUROAZIJE, PREKO AUSTRALIJE, DO KANADE I NATRAG

Globalizam na dva kotača

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DR. SC. VJERAN STRAHONJA

Na visokom smo mjestu po ljudskom kapitalu i digitalnim vještinama

2

NEDJELJKO PERIĆ, RAVNATELJ INOVACIJSKOG CENTRA NIKOLA TESLA

Industrijske se revolucije ne
događaju, one se razvijaju kroz
osmišljene i planirane procese

3

REPORTAŽA: OD EUROAZIJE, PREKO AUSTRALIJE, DO KANADE I NATRAG

Globalizam na dva kotača