Magazin
EUROPSKA UNIJA NA RASKRIŽJU: PANDEMIJA, KORONA I POLITIKA

Postkrizno razdoblje je integrativni, a ne destruktivni čimbenik
Objavljeno 20. lipnja, 2020.
Branimir VIdmarović: Predsjedanje Vijećem EU-a bilo je i više nego zadovoljavajuće

Prioritet u koronakrizi dan je ljudskim životima, a tek zatim gospodarskom rastu. S jedne strane to je bilo logično - živimo u potrošačkom društvu. Robotizirane tvornice proizvode mnoge proizvode, ali mi smo ti koji ih kupujemo, mi smo ti koji konzumiramo golemi spektar usluga zabave, turizma, edukacije, sporta, zdravlja, i tome slično. S druge strane, to je ipak rezultat našeg moralnog i etičkog napretka. Mediji nam svakodnevno stvaraju dojam da ljudski životi ne znače ništa. No, kao što vidimo, to nije tako - kaže dr. sc. Branimir Vidmarović, ekspert za međunarodne odnose, analitičar portala seebiz.eu, te dodaje:


- Jedan od ključnih trendova koji će se ubrzati jest daljnje jačanje sigurnosnih mjera i metoda praćenja stanovništva. To je neizbježno - sigurnosna država gotovo nikada ne napušta nove alate, ovlasti i metode kada ih jednom dobije. Nakon terorističkog napada, 11. srpnja, u Americi, sigurnosni aparat znatno je ojačao tehnički, zakonski i metodološki. Sve to funkcionira i danas. Tada je razlog bila vanjska prijetnja. Danas su te prijetnje slojevite: još uvijek treba štititi društvo i državu od vanjskih faktora, ali ispostavilo se da svatko od nas može biti dio biološke prijetnje koja nije maliciozne naravi, pa stoga i teža za detekciju i izoliranje. Nakon pandemije bolesti COVID-19, vjerojatno će doći do većeg stapanja zdravstva i sigurnosti.


Zemlje su shvatile važnost učinkovitog javnog zdravstva. Naglasak je na brzoj reakciji, protokolima postupanja i vlastitim zalihama. Pandemija je pokazala koliko je važno imati vlastite (nacionalne) zalihe lijekova i zaštitne opreme te novčanih sredstava. Europska unija već sada predlaže stvaranje zasebne zdravstvene strukture s proračunom od oko devet milijardi eura. Potiče se otvaranje vlastitih laboratorija i istraživačkih centara. Većina farmaceutskih proizvoda i zaštitne opreme trenutačno je vezana uz Kinu i Indiju. Ta ovisnost pokazala se dosta problematičnom.


Iz društvenih procesa možemo izdvojiti rast povjerenja u znanost i zdravstvo. Teorije zavjere, burne diskusije oko uspješnosti modela i znanstvenih istraživanja te lokalni prosvjedi protiv raznih mjera ne trebaju nas zavarati. Poenta je da ljudi čitaju, informiraju se i grade svoj odnos i stav upirući se na dostupnu statistiku i znanstvene rezultate, a ne na horoskope i publicistički šund. Kada se proizvede cjepivo, bit će raznih napetosti oko nuspojava i famoznog čipiranja, ali generalno gledajući, protivnicima cijepljenja bit će mnogo teže egzistirati – većinsko društveno raspoloženje trebalo bi biti na strani cjepiva. Osim toga, ne bi nas trebalo začuditi ni uvođenje zakonske obveze cijepljenja.


Izolacija je pomogla napretku online obrazovanja i rada iz kuće. Ponuda online studija, edukacije i prekvalifikacije vjerojatno će se znatno povećati. To je dobro, jer će više-manje kvalitetno obrazovanje postati dostupno daleko širem sloju stanovništva. Sveučilišta, naravno, neće nestati, a elitno obrazovanje i dalje će funkcionirati po principu "uživo". Tko zna, možda će upravo zbog porasta online segmenta obrazovanje uživo na vodećim fakultetima postati još ekskluzivnije i skuplje. Što se tiče rada iz kuće, tu nije sve tako jasno. S jedne strane, poslodavac izbjegava velik dio troškova: najam, čišćenje, sigurnost, opremu – kad je radnik kod kuće, sve to pokriva on sam. S druge strane, manja je kontrola. Programi za praćenje rada koji su popularni u Americi mogu biti problematični, jer u radu od kuće zadiru u privatnost doma. Isto tako, brojni ljudi su se suočili s akumulacijom velikog umora i stresa, posebno ako imaju djecu, ili veća domaćinstva te maštaju o tome da se vrate u radnu atmosferu ureda.


Izolacija i postpandemijsko razdoblje nije, a vjerojatno niti neće, pogodovati natalitetu. Ljudi su bili izolirani, a fizička blizina je bila riskantna. Nije jasno hoće li se nakon što sve prođe ljudi baciti jedni drugima u zagrljaje i postelje, ili će psihološke traume i duboki strah nastaviti sprječavati blizinu i stvarati još usamljeniji svijet. U svakom slučaju, ne treba očekivati baby boom, poput onoga nakon završetka Drugoga svjetskoga rata, jer u našem današnjem slučaju oporavak nema ni kapi onog optimizma i vjere u bolju budućnost.


Nije jasno ni kako će se posljedice pandemije odraziti na religiozne živote i participaciji u religijskim obredima. Prema postojećim istraživanjima javnog mnijenja stanovnika Amerike i Britanije, vjernici se i dalje mole te prate mise preko televizija i računala. Neke grupe, poput crnih američkih kršćana, tvrde da im je vjera dodatno ojačala tijekom izolacije. No, problem je fizički posjet crkvi i sveta pričest. Vjerske zajednice boje se mogućeg pada posjećenosti i prihoda.
OTKAZI I BANKROTI


Kad se radi o ekonomiji i gospodarstvu, tu je situacija posebno teška, kriza i recesija su neizbježni...?


- Ekonomski oporavak velik je problem i njegove posljedice osjećat će se dugo, upozorava OECD. Oporavak nije ujednačen, stoga pokretanje proizvodne aktivnosti u nekoj razvijenoj zemlji ne može imati isti učinak kao u normalno vrijeme, pogotovo u sektorima koji ovise o uvozu i izvozu te o brojnim proizvodnim lancima. A to je karakteristika gotovo cjelokupne današnje ekonomije. Tu su i otkazi, bankroti, pad dohotka stanovništva. Vlade, ekonomisti i banke sada pokušavaju naći mjere povećanja likvidnosti stanovništva kako bi se pokrenula potrošnja i smanjila nezaposlenost. Istovremeno, treba se nositi s velikim novim zaduživanjima i sanacijom starih dugova. Slabašno pozitivna stvar u svemu je to da su financijske institucije neočekivano vrlo kreativne u svojim rješenjima i pronalaze načine kako da povećaju likvidnost bez grubih i direktnih mjera. Banke će vjerojatno morati revidirati svoje poslovanje i razmotriti mogućnosti restrukturiranja dugova ili parcijalnih oprosta unutar zemalja i na međunarodnoj razini. Na kraju krajeva, vjerojatno će se proširiti i spektar oporezivanja, uključujući nasljedstvo, dividende, veće oporezivanje najbogatijih i tome slično. U potrazi za novcem, vlade i banke trebale bi pojačati borbu protiv offshore kompanija i utaje poreza u offshore zonama.


To sve znači da će se teško moći bez ekonomske globalizacije i suradnje, možda još veće nego prije. Premještanje svih proizvodnih lanaca na teritorije država je gotovo nemoguće. Malo je koja zemlja danas u stanju samostalno proizvoditi apsolutno sve. Za kvalitetni oporavak trebat će složiti ekonomske potencijale brojnih zemalja. No, budući da će sigurnost opskrbnih i proizvodnih lanaca u nekim sektorima, poput spomenutog medicinskog sektora biti prioritet, zemlje će morati istražiti mogućnost prisnije regionalne integracije i suradnje unutar makro i mikroregija. Uz to, znanstvena suradnja u izradi cjepiva i metoda sprječavanja novih pandemija mora biti zajednička.


Međunarodna fragmentacija moći, saveza, vrijednosti i utjecaja trend je koji je polako uzimao maha tijekom drugog desetljeća ovog stoljeća. Politika Donalda Trumpa ubrzala je proces, a pandemija bolesti COVID-19 može mu dati dodatnu snagu. SAD više nije apsolutni lider. No, to nisu ni Rusija, ni Kina, ni EU. Te zemlje imaju priliku biti dio svojih centara moći unutar prisnije regionalne, ili transkontinentalne ekonomske integracije. Vjerujem da Rusija i Kina neće težiti k samostalnoj hegemoniji, jer za takvo što nemaju kapaciteta. Ali učvršćivanje i širenje svog utjecaja kroz saveze realna je opcija. Azija je ovdje u debeloj prednosti.


Europska unija (pa i Amerika), prije ili kasnije suočit će se s činjenicom da se politički, ideološki i ekonomski svijet iz menu pretvara u a lacarte ponudu. To je svojevrsni novi liberalizam - nitko nije vezan svjetonazorskim i ideološkim blokovima. Sve je teže raditi jasne distinkcije između "dobrih" i "loših", demokrata i diktatora, socijalista i liberala. Imperativ pragmatične, postkrizne suradnje otežat će stari koncept prioriteta suradnje temeljene na vrijednostima te pokušaja demokratizacije ne-demokratskih trgovinskih partnera. No, vjerujem da će u sferi digitalizacije, 5G i svega što je vezano uz internet, tehnologije i sigurnost, ipak biti podjela na velike tehnološke pseudoregionalne blokove.
TROMOST EUROPE


Što s "dobrom starom Europom", napose Europskom unijom? Je li reagirala pravodobno, i što pandemija znači za stabilnost EU-a, vidimo da je na dnevnom redu golem iznos financijske pomoći, pa raspodjela sredstava izaziva prijepore... Hoće li Unija iz koronakrize izići jača ili slabija, i o čemu to ovisi?


- Europa je pokazala svoju tromost u suzbijanju krize. No vjerujem da će taj problem biti uklonjen. Unatoč mišljenju da je zatvaranje granica država EU-a bio znak razdora i ponovni nagovještaj raspada EU-a, ta je mjera bila čisto tehnička. Protok ljudi morao se zaustaviti i to nema veze s političkim i ideološkim jedinstvom. Drugi par rukava je logistička i medicinska pomoć. Tu je EU zakazao i zato sada Bruxelles istražuje opcije kreacije jedinstvenog EU tijela koje će imati svoju opremu, svoje lokalne EU dobavljače i istraživačke centre. Pitanje je samo statusa. Da bi takvo tijelo doista bilo učinkovito u suzbijanju budućih bioloških prijetnji, mora imati nadnacionalne krizne ovlasti, a ne biti savjetodavno tijelo poput WHO-a. To znači ustupanje djelića suvereniteta u zamjenu za sigurnost. Stara društvena dilema, samo na većoj razini.


Zemlje članice, osim onih najvećih, ne mogu samostalno preživjeti izvan EU-a i bez njegove pomoći. Zato mislim da je postkrizno razdoblje integrativni, a ne destruktivni čimbenik. Raspodjela novca neće, i ne mora proći glatko, ali bitno je da u konačnici svi taj novac dobiju. Ako prođe plan Von der Leyen o zaduživanju na vanjskim financijskim tržištima, otplata duga također će biti integrativni čimbenik. Dobrovoljan ili ne, to je drugo pitanje.


Vrijedi spomenuti i rješavanje britanskog pitanja. Ova godina trebala je biti u cijelosti posvećena trgovinskim pregovorima između Bruxellesa i Londona. Rok za traženje produžetka tranzicijskog razdoblja ističe 30. ovoga mjeseca. S obzirom na to da zbog krize i umora Britanci sada većinski podržavaju produžetak, pitanje je kako i što će poduzeti službeni London i Boris Johnson. Kao i drugi, iz krize se Britanija ne može izvući sama - partnerstvo s regionalnim susjedima esencijalno je.
HRVATSKO PREDSJEDANJE


Šestomjesečno hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a, pod geslom "Snažna Europa u svijetu punom izazova", trebalo se temeljiti na četirima prioritetima: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna. Što je od toga ostvareno, što nije, ili je moralo biti odgođeno u novonastalim okolnostima koronakrize? Često čujemo kako je korona test koji EU mora proći...


- Hrvatsko predsjedanje zbog pandemije i izvanrednih mjera nije moglo doći do izražaja. Geslo predsjedanja nešto je što će se pokazati tek idućih godina. Jer tijekom krize Europa nije ni štitila, ni povezivala. Ipak, dosta toga se događalo u sjeni pandemije. Na primjer, unatoč tome što je Hrvatska imala malo glasa u procesu, odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom najvažnija je točka i uspjeh našeg predsjedništva. Nadalje, usvojen je statusni sporazum koji će omogućiti djelovanje Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex) izvan Europske unije - u susjednim zemljama koje još nisu članice. To je strateški potez, na taj se način praktični doseg europske granične sigurnosti sada može legalno proširiti, a to je bitno za sve potencijalne krize migracijskog tipa. Uz hrvatski angažman potpisana je uspostava suradnje između izvršnih tijela Kosova i Europola. Razgovaralo se i o mogućnosti sklapanja sporazuma o digitalnom oporezivanju. Potpisan je i Memorandum o suglasnosti u vezi sa suradnjom u sklopu projekta PESCO "Kibernetički timovi za brzi odgovor i međusobnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti". U Opatiji je potpisana deklaracija koja daje smjernice državama članicama za razvoj pomorske politike do 2030., u kontekstu zaštite morskog okoliša, s naglaskom na potpori borbi za smanjenje emisije stakleničkih plinova s ​​brodova i daljnju digitalizaciju u pomorskoj i unutarnjoj plovidbi.


Treba izdvojiti i sporazum o pojednostavljenju izdavanja viza građanima Bjelorusije, što će olakšati vizne procedure za obje strane. Pozitivno je bilo i provođenje videokonferencije skupa EU-Zapadni Balkan. Usvojena deklaracija, nažalost, bila je kratka i nekonkretna. Umjesto fokusiranju na problem proširenja EU-a na preostale zemlje u regiji više je pozornosti bilo dano nekim sigurnosnim i ekonomskim aspektima. Možda je Hrvatska trebala uložiti više napora da se preciziraju etape, zemlje i napredak. No pitanje je jesu li zemlje EU-a u ovoj situaciji bile spremne bar deklarativno potvrditi prioritet proširenja i na taj način riskirati krive signale.
Ipak, uzimajući sve u obzir, naše prvo predsjedanje Vijećem EU-a bilo je i više nego zadovoljavajuće. To je nedavno potvrdila i Angela Merkel, koja je dodatno naglasila dobru epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i Njemačkoj, koja uskoro preuzima predsjedanje. Hrvatska reakcija na pandemiju, način vertikalne komunikacije i reakcija građana na kriznu situaciju daju pozitivnu sliku o zemlji koja se usprkos golemim strukturnim problemima može nositi s izazovima staloženo i odgovorno - bolje od najvećih.


Razgovarao i priredio: Darko JERKOVIĆ
Umjesto fokusiranju na problem proširenja EU-a na preostale zemlje u regiji više je pozornosti bilo dano nekim sigurnosnim i ekonomskim aspektima...
Ova godina trebala je biti posvećena trgovinskim pregovorima između Bruxellesa i Londona. Rok za traženje produžetka tranzicijskog razdoblja ističe 30. ovoga mjeseca...
Banke će vjerojatno morati revidirati svoje poslovanje i razmotriti mogućnosti restrukturiranja dugova ili parcijalnih oprosta unutar zemalja i na međunarodnoj razini...
Pandemija je bila prepuštena struci
- Plenkovićeva vlada dobro se nosila sa situacijom. Nije bilo pokušaja političkog profitiranja. Pandemija je bila prepuštena struci. Vlada je donijela financijske mjere potpore poslovima i donijela još neke uredbe koje građanima mnogo znače, poput skidanja blokada blokiranih računa u bankama. Birači će to vjerojatno znati ocijeniti. No, konstantne afere u HDZ-u velik su uteg. Da su izbori kojim slučajem održani prije mjesec dana, HDZ bi sigurno pobijedio. Sada stvari nisu izvjesne. Svojim nepotizmom i koruptivnim modelom ponašanja HDZ sam sebi kreira konkurenciju u desnom spektru koji se cjepka na populističke stranke i pokrete. To daje vjetar u leđa SDP-u i ljevici koja je uspjela izbjeći veliku fragmentaciju. SDP tako skuplja bodove isključivo na račun neučinkovitosti HDZ-a.
Američki izbori: Veći Biden od Bidena
- Situacija u SAD-u je doista neizvjesna. Od početka pandemije Trumpov rejting stabilno se držao na vrlo solidnih 49 %, unatoč katastrofalno zakasnjelom i kaotičnom suzbijanju pandemije. Sada je na račun prosvjeda crnog stanovništva izgubio između sedam i deset posto podrške. Biden trenutačno ima bolji položaj i vodi. No, trebamo se sjetiti da je Hillary Clinton također imala stabilno veću podršku od Trumpa. Biden pokušava mobilizirati crno biračko tijelo, no uspjeh tog poduhvata je upitan. Kad je Obama bio kandidat, izlaznost crnih birača bila je vrlo visoka, čak 66 %. Godine 2016. izlaznost je pala na 59 %. Pitanje je hoće li ove godine crno biračko tijelo biti zainteresirano za izbore. Biden je pod pritiskom da izabere crnu kandidatkinju na poziciju dopredsjednice, odnosno running mate. Kako god, sve je još uvijek u rukama Donalda Trumpa. Njegova administracija i republikanska većina u Senatu kontroliraju zakonodavnu agendu te provode financijske mjere pomoći stanovništvu. On ima na raspolaganju zakonodavne i sistemske opcije, a nitko mu ne smeta da retorički pokrije čitav politički spektar, od lijevog do desnog, i bude veći Biden od Bidena. Neizvjesno je i hoće li se izbori održati na vrijeme. Odgoda izbora kao taktika ne daje neke očite prednosti osim kupnje vremena, ali neki u SAD-u smatraju da je takav scenarij realan. Nadalje, problem je i u metodama glasovanja. Zbog pandemije neke savezne države razmatraju glasovanje poštom i elektronsko glasovanje. Glasovanje poštom teoretski bi moglo podići izlaznost, no elektronsko glasovanje je primamljiva meta za hakere svih boja i nacionalnosti.
Možda ste propustili...

S INOM NA KAVI DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Ponosni smo mediteranci koji vole svoje more

DR. SC. SVEN MARCELIĆ PROFESOR NA ODJELU ZA SOCIOLOGIJU SVEUČILIŠTA U ZADRU

Nepovjerenje u institucije može imati devastirajuće učinke

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POLITIČKI I MEDIJSKI POPULIZAM

Retorički amaterizam

2

TJEDNI OSVRT

Kako je Penava kontaminirao Dan sjećanja?

3

MODERNI ROBINZONI: KVARTET S JADRANSKOG OTOKA

Do Marsa preko Mljeta