Zalijevanje ljetnog cvijeća nabolje je obavljati rano ujutro odstajalom vodom. Vodu je najbolje ostaviti preko noći da se temperaturno prilagodi toplini zraka, kako biljke prilikom zalijevanja, zbog velike temperaturne razlike između supstrata u kojem su ljetnice zasađene te jako različite topline zraka i vode, ne bi doživjele šok koji negativno utječe na njihov normalan rast, razvoj i cvatnju.

Zalijevanje mora biti umjereno, a poželjno je i ako smo u mogućnosti zalijevati kišnicom. Ljetnice nije potrebno odmah prihranjivati, ako smo ih zasadili u kvalitetno i humusom bogato tlo, no ako je supstrat za sadnju slabije hranjivosti, odmah moramo početi s prihranom. Ljetnice zasađene u bogati supstrat počet ćemo prihranjivati kad primijetimo da su nam biljke pomalo počele zaostajati u razvoju. Od polovine ljeta počinjemo sa sve češćom prihranom, najprije svaki tjedan, a potom svakih nekoliko dana. Krajem ljeta biljkama dodajemo gnojivo pri svakom zalijevanju, jer je samo tako moguće imati raskošne cvjetne košare, ili korita na balkonima, terasi i u vrtu, sve do prvih jesenskih mrazova. Na samom početku poželjno je otkinuti ocvale cvjetove. Time pospješujemo stvaranje novih cvjetnih pupoljaka, a samim time i bogatiju cvatnju. Cvjetnicama koje stvaraju cvjetne slapove, poželjno je, kad su biljke već dobro ukorijenjene i počinju brzo rasti, otkinuti vegetativne vrhove na izbojcima, čime potičemo stvaranje mnoštva bočnih izbojaka koji će pridonijeti raskošnom izgledu biljaka i njihovoj bogatijoj cvatnji.

Ako želite da vaš balkon bude čitavo ljeto pun raznobojnog cvijeća, pelargonije su pravi izbor. Dvije su osnovne grupe – puzavice i grmolike (zonale) pelargonije. Puzavice imaju glatko lišće i kao što im ime kaže – rastu kao puzavice. Grmolike imaju baršunasto lišće i rastu u obliku grma do visine 90 cm. Ovo balkonsko cvijeće može se naći u velikom broju boja. Cvjetovi su jednoredni ili višeredni. Cvjetaju od ranog ljeta do kasne jeseni. Od početka proljeća i do kraja ljeta, kod zalijevanja pelargonija, u vodu treba dodavati malo prihrane na osnovi fosfora koji blagotvorno djeluje na cvjetanje.

Obratite pozornost da u prihrani treba biti minimalan postotak dušika, jer pelargonije mogu prestati cvasti. U istu cvjetnu posudu mogu doći pelargonije različitih boja cvijeta i različitog tipa rasta, i to: uspravne (zonale), i viseće (peltatum). Mogu se miješati i s ostalim balkonskim cvijećem te zato slobodno tragajte za dobrom kombinacijom.

Ali ne zaboravite kako biljke u kombinaciji moraju imati slične zahtjeve prema suncu i vlazi. Poznato je i pravilo da najviše biljke dolaze u pozadinu cvjetnog korita, ili u sredinu posude, dok se naprijed sade one nižeg rasta i puzavice. Jedna od najvećih privlačnosti pelargonija je širok raspon sorti.J.Kn.