Sve do 1990. godine nije se smjelo spominjati 259 poginulih Osječana, među kojima i 86-ero djece, a koji su stradali točno 14. lipnja 1944. i to kao civilne žrtve bombardiranja Donjeg grada od strane savezničkih aviona. Ipak, godine 2017. na kapelicu Gospe Snježne u Donjeg gradu postavljena je spomen ploča u čast poginulima, te se od te godine obilježava i komemoracija za sve poginule. Žrtvoslovne udruge, točnije Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Osijek , Hrvatski domobran Osijek, Žrtve za Hrvatsku Osijek i Hrvatski obredni zdrug Jazovka-krilo Đakovo na čelu s Perom Šolom i ove su godine organizirale Komemoraciju žrtvama Savezničkog bombardiranja i to misom, molitvom i paljenjem svijeća, a na kojoj su sudjelovali i Nikola Mak, te Franjo Elter kao jedni od rijetkih koji su bili svjedoci ovog bombardiranja i danas su živi kako bi o njemu svjedočili.

- Saveznici su za cilj imali bombardirati njemačke zalihe nafte na Vukovarskoj ulici, gdje je današnja INA, a kako bi bili sigurni da će pogoditi cilj, cijeli su  Donji grad oko 11 sati prije podne zasuli tepih bombama, ne mareći za civile. Bio sam 13-godišnji dječak i zbog neimaštine sam radio u Krauszovom mlinu na uglu Huttlerove i Vukovarske. Kada se oglasila sirena, s vrha mlina smo vidjeli kako dolaze avioni i trčali smo prema Dravi i Axmannovoj kući, koja je imala veliki podrum i tu se sakrilo jako puno ljudi. Ne znam niti sam kako smo preživjeli, prisjeća se kroz plač danas 90-godišnji Franjo Elter.

Zastrašujućih prizora sravnjenog Donjeg grada i mrtvih tijela po ulicama prisjetio se i Nikola Mak, koji je tada imao sedam godina i živio je na uglu Petkove i Krstove ulice,  a sjeća se i kako je su naftni rezervoari  nakon ovog bombardiranja gorjeli sljedeća tri tjedna.

Inače, žrtvoslovne udruge  ovih će dana objaviti i knjigu s popisom svih žrtava tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. 

– Od zračnih  napada saveznika u Drugom svjetskom ratu je u Hrvatskoj stradalo oko 10.000 osoba. Ovo je bio prvi ozbiljni napad saveznika na Osijek  jer ranije u Osijeku nije bilo naznaka rata, niti ratnih operacija. Mi sada radimo knjigu pod nazivom “Prešućene žrtve Osječko –baranjske županije i grada Osijeka”. Popisali smo oko 13.000 žrtava, a sam grad Osijek ima više od 2.400 žrtava te je ovo bombardiranje bilo početak stradanja, naglašava Pero Šola.

N.Z.Eberhard