Europska je središnja banka (ESB) objavila sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka (Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steirmarkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka) koje čine 79 % ukupne imovine svih hrvatskih banaka.

Procjena je provedena na zahtjev Hrvatske narodne banke (HNB) radi uspostave bliske suradnje s ESB-om, a u procesu pridruživanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II). U procjeni koja je obuhvaćala pregled kvalitete imovine i testiranje otpornosti na stres, ESB je utvrdio da ni jedna od navedenih banaka nema kapitalnih nedostataka.

Podsjetimo, hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka su 4. srpnja 2019. uputile pismo namjere Europskoj središnjoj banci u kojemu su izrazile čvrstu namjeru ulaska u ERM II i konačno uvođenja eura kada se ocijeni da su kriteriji konvergencije u skladu s člankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ispunjeni. Ujedno je tada preuzeta obveza da se prije ulaska u ERM II provede više prethodno preuzetih obveza u područjima politika koje su od visokog značenja za neometani prijelaz i sudjelovanje u mehanizmu ERM II. Jedna od obveza bila je i dodatno osnažiti nadzor banaka uspostavljanjem bliske suradnje s ESB-om i provođenjem nužnih priprema u skladu s propisanim postupcima. Objava ECB-a znači korak bliže ulasku Hrvatske u bankovnu uniju i ERM II, ali i potvrdu stabilnosti i kvalitete hrvatskoga bankovnoga sustava, što je potvrda i za cijelo gospodarstvo. Ujedno znači da se dosadašnji tijek procesa pristupanja eurozoni odvija prema planiranome te da možemo očekivati najkraći mogući rok ulaska Hrvatske u eurozonu, odnosno 2023. godine. Koristi pristupanja europskoj monetarnoj uniji za hrvatske gospodarstvenike već su više puta pobrojene, a najbolji primjer koliko je povoljnije biti dijelom eurozone aktualna je izvanredna situacija koju je prouzročila pandemija koronavirusa. Naime, da je Hrvatska sada u eurozoni, imala bi pristup financiranju u kriznim situacijama preko ESM-a (European StabilityMechanism) i pristup likvidnosti preko Europske centralne banke, a HNB ne bi morao financirati održanje stabilnosti tečaja kune i eura. Z.Rupčić