VINKOVCI - Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, na županijskoj skupštini VSŽ-a govorio je o planu djelovanja protiv prirodnih nepogoda, što znači da svaka lokalna jedinica mora utvrditi koje su elementarne nepogode moguće na njezinu području i razraditi mjere sprječavanja većih šteta.

- Ovim planom definirane su mjere i nositelji mjera u slučaju nastajanja prirodnih nepogoda za područje Vukovarsko-srijemske županije. Svrha plana je prikaz mogućih prirodnih nepogoda na našem području te mjera i nositelja u slučaju nastajanja prirodnih nepogoda - pojasnio je Matić dodavši kako Županija ima uspostavljen operativni sustav i snage djelovanja u zaštiti i spašavanju preko Područnog ureda civilne zaštite Osijek Služba civilne zaštite Vukovar Centar 112 te Stožera civilne zaštite Vukovarsko-srijemske županije i razne planove, odluke, procjene i rješenja za brzu normalizaciju života na pogođenom području.


Matić je zabrinut što poljoprivrednici ne osiguravaju svoje njive i nije mu jasno, kako ističe, zašto unatoč velikim iznosima subvencija koje dolaze iz fondova Europske unije i jednostavnom postupku ne osiguravaju ljetinu.


- Ova je godina bila dosta dobra, tek je malo tuče bilo u Soljanima i Vrbanji, ali štete nisu bile velike, pa mnogi nisu ni prijavili štetu. Ohrabruje što je u posljednje četiri godine četiri puta porastao broj poljoprivrednika koji su osigurali usjeve. Ne znam što je s našim ljudima da u većem broju ne osiguravaju ljetinu. U našoj županiji je 5000 gospodarstava i tri tisuće ih raspolaže značajnim površinama i trebali bi biti zainteresirani za osiguranje, a tisuću ih se osigura. Ne znam zašto ljudi ne uzimaju 70-postotnu potporu od EU-a. Kada poljoprivrednici prijavljuju poticaj, samo treba kliknuti gdje piše "Da, osiguraj" i sve je riješeno. Nikada mi neće biti jasno zašto to ne čine kada je tako lako – rekao je Matić.


Možda je razlog ono što navodi vinkovački poljoprivrednik Rudolf Ač, koji s obitelji obrađuje 140 hektara, većim dijelom u vlasništvu, a dio u zakupu i poljoprivredom se bavi otkad zna za sebe, jer su mu i djed i otac bili ratari i od malih nogu upijao je znanja o radu u polju. To će kasnije primijeniti na svojoj zemlji, posebice kada je 2002. registrirao svoj OPG. Već godinama sije 15, najviše 20 hektara uljane repice i jedan je od najuspješnijih u toj kulturi i trudi se zaštititi usjeve koliko god može.
- Godinama osiguravam uljanu repicu za štetu prouzročenu nevremenom i ledom kod raznih osiguravajućih kuća. Uljana repica je vrlo osjetljiva kultura u fazi zriobe kad se mahuna puna sjemena otvara i na najmanji udar. Moja iskustva nisu najbolja jer kod dosadašnjih osiguranja kad je postojala stvarna šteta, osiguravajuće kuće su izuzetno loše, nepovoljno procjenjivale štetu i plaćale male iznose za nastalu štetu. I ove godine osigurao sam samo uljanu repicu i mogu samo reći, ne daj Bože leda i nevremena – kaže iskusni Rudolf Ač.