Kultura
ŽUPNA CRKVA SV. JOSIPA

Stogodišnja ljepotica simbol je Slatine
Objavljeno 4. lipnja, 2020.
U okviru aktivnosti Slatinski vremeplov - nepoznato o poznatom gradska Turistička zajednica i Zavičajni muzej Slatina predstavili su svojim sugrađanima manje poznate pojedinosti o župnoj crkvi sv. Josipa, sakralnoj građevini koja je 2013. obilježila sto godina postojanja.


Katolički su vjernici godinama na prijelazu iz 19. stoljeća u 20. pripremali gradnju crkve i prikupljali novac za taj veliki građevinski zahvat, kako bi i Slatina dobila svoju župu, jer je tada bila dio sladojevačke Župe sv. Barbare. Društvo katolika Slatinčana u ciel gradnje katoličke crkve u Slatini, odnosno Odbor za gradnju župne crkve u Slatini, osnovano je još


1880., pa je deset godina poslije izgrađen zvonik, ali do gradnje crkve još će proći godine. Tek kad je tajnikom Odbora 1908. imenovan kotarski šumar Rudolf Kolibaš, počinju konkretne akcije, pa je godinu dana poslije Virovitičko-podravska županija odobrila gradnju crkve. Odbor je prikupio 70.000 kruna za gradnju crkve i 9000 za unutrašnje uređenje, a velike priloge dali su Visoka kraljevska zemaljska vlada u Zagrebu i Nabiskupski duhovni stol u Zagrebu, koji je odobrio dva kredita. Na zemljištu koje je za gradnju crkve darovao knez Schaumburg-Lippe temeljni kamen za buduću crkvu svečano je položen 15. listopada 2011., nakon što ga je blagoslovio kanonik i zaslužni rektor magnificus Sveučilišta u Zagrebu Rudolf Vimer.


Crkva je sagrađena u novogotičkom slogu, s dvije lađe i jednom kriptom, duga je 38 i široka 17 metara, sa zvonikom visokim 52 metra.


Arhitektonsko rješenje za gradnju crkve izradio je Vilim Rauschler, a prema njegovoj zamisli izrađeni su i glavni i pokrajnji oltari, propovjedaonica, krstionica i ispovjedaonica. Novu crkvu u Slatini posvetio je 6. srpnja 1913. zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Sljedeće godine tajnik Odbora za gradnju crkve Rudolf Kolibaš i predsjednik Baltazar Lešćan za svoje zasluge odlikovani su papinskim križem Pro ecclesia et pontifice.

U vrijeme gradnje crkve ispred nje bio je sajmeni prostor s tržnicom, a današnji park zasađen je 1947. Glavni oltar izrađen je u gotičkom stilu s krilima, u središnjoj udubini su kipovi sv. Josipa i slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda, na krilima su četiri evanđelista, u središnjoj niši između tornjića je kip Bezgrešnog začeća BDM, a lijevo i desno kipovi sv. Ane i Joakima, kao uspomena na kapelicu iz turskoga doba. P. Žarković
Nakon nekoliko stoljeća Slatina je ponovno 15. listopada 1919. dobila svoju župu, posvećenu zaštitniku grada, sv. Josipu, a prvi župnik bio je Stjepan Lrsny. Župa je bila dio Zagrebačke nadbiskupije do 5. srpnja 1997., kada je papa Ivan Pavao II. utemeljio Požešku biskupiju i njezinim prvim biskupom imenovao msgr. Antuna Škvorčevića.

Stogodišnja slatinska ljepotica smještena je na središnjemu gradskom istoimenom trgu, na rubu Parka 136. slatinske brigade. Ta monumentalna i skladno oblikovana građevina svojim zvonikom dominira okolicom i prepoznatljivi je simbol grada.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

20. OLJK: ZVIJEZDA BARUNA BECKERSA

Milovan Tatarin: Ovo je prava promocija, knjiga je sada kod kuće

2

KONCERT GUDAČKOG ORKESTRA HNK-A

Gošća mlada flautistica Mia Mandić

3

WALDINGER ŠIRI IZLOŽBENI PROSTOR

Izložbom se se prisjetili Marine Viculin