Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u utorak da će najavljena mjera skraćenog radnog tjedna prije svega ciljati proizvodno-prerađivačku industriju, odnosno tvrtke koje nisu ostvarile kontinuitet narudžbi.


Mjera skraćenog radnog tjedna nije horizontalna, nego je specifična te će poslodavcima kojima će narudžbe ili kasniti ili ih neće biti, bude li potrebe i pokaže li se opravdanim i nužnim, Vlada moći u potpunosti subvencionirati troškove jednog radnog dana. Po prijavi, analizom od čega se sve odustalo i kojom dinamikom su te iste narudžbe u prošloj godini održavale proizvodni kontinuitet tvrtke, rekao je Horvat, odgovarajući na pitanja novinara prilikom obilaska tvrtke za proizvodnju kabela Elka i puštanja u rad nove proizvodne linije vrijedne 15 milijuna kuna.


Horvat ističe kako mjera skraćenog radnog tjedna zahtijeva pomnu analizu, pomno je pripremana, a po uzoru i na neka druga "mnogo žilavija" gospodarstva od hrvatskog, gdje dobro funkcionira. "Nema nikakvog razloga da takve metodologije, a koje su se pokazale efikasnima, ne transformiramo, bude li problema, i u ovakve kompanije i nadomjestimo te probleme", kaže Horvat.


Ustvrdio je, naime, kako je i Elka primjer tvrtke, poput mnogih drugih u Hrvatskoj koje tijekom ove godine nemaju kontinuitet narudžbi. Upitan što je s malim kompanijama i obrtima koji se također nalaze u problemima, a ne "upadaju" u četiri kategorije koje će nastaviti dobivati potpore za očuvanje radnih mjesta "mjesec za mjesec", Horvat je kazao da se neće raditi velike razlike između mikro, malih i srednjih proizvodnih kompanija, a kako će ova mjera prije svega ciljati proizvodno-prerađivačku industriju u kojoj su se navedeni efekti počeli pojavljivati.


Naime, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u ponedjeljak je kazao da će precizan koncept mjere skraćenog radnog vremena biti definiran tijekom lipnja, no da se u suštini temelji na tome da teret dijela rada koji nije efikasan snosi država.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović ustvrdio je da je mjera skraćenog radnog tjedna jako dobra za gospodarstvo, da je koriste i neke druge zemlje, poput Njemačke i Austrije, a oko nje postoji i konsenzus, jer je podržavaju i poslodavci i sindikalci te da će kao takva svakako dodatno pridonijeti očuvanju radnih mjesta. Dodaje i da se možda prije trebalo o njoj razmišljati, no da je svakako dobrodošla u nadolazećem razdoblju, posebice nakon "udarna tri mjeseca", kada već polako ističu mjere vezane uz očuvanje radnih mjesta i likvidnosti. Burilović se složio s konstatacijom novinara da je mjera skraćenog radnog vremena prije svega namijenjena proizvodnim tvrtkama s većim brojem zaposlenih. "Ona će jednim dijelom nadomjestiti pad proizvodnje, to jest pad poslovne aktivnosti, i kao takva je dobrodošla", rekao je. Predsjednik HGK dodaje i da se, koliko je razumio riječi ministra rada i mirovinskog sustava Aladrovića, razmišlja o tome da se pomogne svima onima koji će dokazati pad poslovne aktivnosti veći od 50 posto. H