Sjednica Županijske skupštine, 30. u ovom sazivu, i ovaj put iznimno održana u dvorani Aula magna Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, imala je prije svega svečani ton. Dan Osječko-baranjske županije obilježava se 2. lipnja, što je ujedno podsjetnik na 2. lipnja 1997., kada su se u Belom Manastiru, u nazočnosti Franje Tuđmana, predsjednika Republike Hrvatske, potom izaslanstva Vlade RH i Hrvatskog sabora te predstavnika UNTAES-a, prvi put od njezina osnivanja 1993. godine, u završnoj fazi dovršetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, na okupu našli predstavnici političkog života svih dijelova cjelovite županije - članovi Županijske skupštine i dužnosnici Županije, gradonačelnici i načelnici svih gradova i općina izabrani na prvim izborima provedenima na području cijele i cjelovite županije.

Uvodno se jučer stoga župan Ivan Anušić prigodnim govorom obratio vijećnicima, ali i stanovnicima županije. Prvo i osnovno, zahvalio je svima na odgovornom pronašanju u protekla tri mjeseca, jer smo se "uspjeli nositi s krizom s minimalnim brojem zaraženih, a i ni jedan zdravstveni sustav nije pokleknuo". Potom je podsjetio na investicijske projekte koji se u Osječko-baranjskoj županiji realiziraju te kako se ni od jednog najavljenog ne odustaje.

- Svi ključni projekti će se nastaviti, jedan ćemo dio financirati iz fondova Europske unije, jedan dio izravnim ulaganjima iz državnog proračuna, a oslonit ćemo se i na vlastita sredstva, kao i na kreditna zaduženja - odlučan je župan.

Svečanom tonu sjednice pridonijeli su svojim nastupom glazbeni umjetnici osječkog HNK-a.

No i ova sjednica bila je radna i konkretna. Župan je, naime, promptno reagirao i prihvatio prijedlog oporbenog vijećnika Denisa Ambruša, koji je upozorio na novonastalu situaciju da dio stanovnika županije, a među njima i cijele obitelji, nije mogao otići na sezonski rad na Jadran, te da će tako biti ugrožena njihova financijska budućnost i upitan ostanak u županiji. Župan je odmah dogovorio termin radnog sastanka kao bi se pronašao model kojim bi gradovi i općine, pa i resorno ministarstvo, našli načina - primjerice, model javnih radova - da se omogući njihovo zapošljavanje i osiguravanje financijskih sredstava.

Oporbeni vijećnici su se za aktualnog sata zanimali za negativne efekte koronakrize na županijsko gospodarstvo.

Župan je iznio podatke kako se bilježi rast nezaposlenosti od 7,7 posto; da je 3500 poduzetničkih i obrtničkih subjekata, s približno 15.000 zaposlenih, iskoristilo mjere pomoći Vlade RH.

- Za dvadeset posto pali su prihodi našeg proračuna u odnosu prema prethodnoj godini i ostaje nam tek nadati se da se taj trend neće nastaviti. Počeli smo se vraćati u normalu, ali polako i postupno, a vjerujemo da ćemo se s posljedicama te situacije nositi do kraja godine - rekao je Anušić.

Na pitanje zašto Županija za sada nema konkretnih mjera pomoći onima koje je najteže pogodila višemjesečna kriza, župan je objasnio da se za sada čeka kako bi se točno utvrdilo tko je i koliku pomoć dobio iz drugih izvora, pa da Županija intervenira u situacijama u kojima pomoć nije osigurana ni iz kakvih drugih fondova.

- Nismo željeli situaciju u kojoj je netko tri puta dobio pomoć od države, a neki, zbog određenih lokalnih specifičnosti, ni jednom. Takvima ćemo mi pomoći i zato nismo brzali s konkretnim mjerama - protumačio je župan Anušić.