U svibnju se napunilo točno četiri godine kako je za ravnatelja KBC-a Osijek izabran doc. dr. sc. Željko Zubčić. Zbog toga je 15. svibnja raspisan natječaj za novog ravnatelja, a rok za prijave istekao je u subotu. U ravnateljstvo KBC-a Osijek stigle su tri kuverte, a za jednu sigurno znamo da je ona aktualnog ravnatelja, koji otvoreno kaže kako bi želio nastaviti projekte koje je započeo.

Kako je riječ o četiri godine u kojima je samo u kapitalnu opremu uloženo više od 90 milijuna kuna, o mandatu u kojem je započelo planiranje gradnje novog KBC-a i mandatu u kojem se trebalo suočiti s najvećem zdravstvenom krizom u posljednjih 50 godina, odnosno koronavirusom, s ovim specijalistom otorinolaringologije razgovarali smo o svim izazovima njegova vođenja KBC-a i razlozima zbog kojih si još jednom želi priuštiti iskustvo čelništva najveće bolnice u istočnoj Hrvatskoj.



U samo četiri godine dogodile su vam se čak četiri krize, od kojih je jedna svjetskih razmjera. S druge strane, dobili ste i taj privilegij da budete na čelu KBC-a Osijek baš kada se prvi put zakotrljala priča o gradnji posve nove bolnice. Puno izazova u kratko vrijeme. Koja je razlika u bolnici danas i onoj koju ste preuzeli 2016. godine?


- Mislim da je bolnica s današnjim danom puno uređenija i kao sustav i kao bolnica koja se profilirala kao jednako vrijedan KBC ostalima u Hrvatskoj. U protekle četiri godine uistinu smo se nametnuli kao regionalni centar i sve je više pacijenata koji se upućuju iz regionalnih bolnica k nama. Posebno raste broj pacijenata iz Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije, a koji se umjesto za Zagreb sve više odlučuju za Osijek. No napravljeno je jako puno i u pitanju informatizacije bolnice, gdje smo konačno uveli BIS sustav, ali i funkcionalniji radiološki informacijski sustav ili sustav Ljekarna u kojem pratimo sav ulaz i izlaz robe i imamo potpunu kontrolu poslovanja. Kada govorimo o nabavi kapitalne opreme, recimo kako je sanacijska uprava u svoje četiri godine jedva utrošila 20 milijuna kuna na opremu. Mi smo sada u četiri godine nabavili opremu za 90 milijuna kuna, a posebno sam ponosan na dva MSCT uređaja, dok je treći upravo u postupku nabave. Riječ je o niskodoznom CT-u za probir kod karcinoma pluća vrijednom čak sedam milijuna kuna.

Vrijedna oprema je tu, a što je s kadrom? Jedna od kriza s kojom ste se morali suočiti bio je upravo odlazak dijela liječnika i medicinskog osoblja. Kakva je situacija o tom pitanju danas?


- Problem odlazaka liječnika traje od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, odnosno od 2013. godine. U prosjeku godišnje iz KBC-a Osijek ode između 10 i 15 liječnika. Ohrabruje to da 50 posto njih ostaje u našoj javnozdravstvenoj mreži, što znači da nisu trajno izgubljeni. Prošle je godine iz osječke bolnice otišlo 11 liječnika, a sada u prvoj polovini 2020. četiri liječnika. Tako da se taj broj ne povećava, nego smanjuje. Najvažnije je da smo uspjeli vratiti dio liječnika. Naime, neki su vani stvorili svoj život i ne planiraju se vratiti, ali dio koji se vratio usvojio je nova znanja i vještine i sada su opet dio našeg tima. Jako je važno to da smo broj nemedicinskog osoblja u četiri godine mandata smanjili za 128 osoba. Tako sada imamo 52 liječnika i 94 medicinske sestre više negoli 2016. Sam omjer medicinskog i nemedicinskog kadra tada je bio 73 naspram 27 posto, a sada je 77 naspram 23 posto. Naravno da prema pravilnicima i dalje nedostaje medicinskih sestara, ali mi i dalje imamo zabranu zapošljavanja na neodređeno i ista je situacija u svim ustanovama.

Nakon krize s koronavirusom nastala je prilična rupa u proračunu. Kako će se to odraziti na projekt gradnje nove bolnice, ali i nove zgrade OHBP-a?


- Gradnja nove bolnice velik je projekt i mi se ne zanosimo time da se ona može sagraditi za pet godina. To je projekt koji će vjerojatno trajati deset godina. Sada smo u procesu u kojem 14 hektara zemljišta u Gackoj ulici prebacujemo u naše vlasništvo. To radimo s Ministarstvom državne imovine. Nužno je još nešto s bivšim vlasnikom zemljišta urediti oko poreza, i to smo morali riješiti s Ministarstvom financija. U tijeku je i izrada sveobuhvatne studije, koja ima 13 odrednica, a koja će odrediti konceptualno rješenje. Odnosno, kako će objekt u tom prostoru biti usmjeren prema stranama svijeta, na koliko će biti katova, kako prometno povezan, kakav mu je utjecaj na okoliš, ali će se definirati i faznost gradnje i prijedlog financiranja. Znači sve što nam treba ta će studija i definirati. Isti takav proces prolazi i Sveučilišna bolnica u Blatu. No kod njih je riječ o ‘brownfield‘ investiciji, a u nas je ‘greenfield‘ investicija, odnosno na praznom terenu bolnicu gradimo od nule. Kada se definira studija, od ostatka novca ćemo projektirati prvu fazu bolnice i onda s projektom prve faze ‘napadamo‘ na EU fondove. Sve će se vjerojatno financirati preko HBOR-a i fondova EU-a jer tako i KBC Rijeka financira Bolnicu za majku i dijete. Što se tiče projekta gradnje novog OHBP-a, nadamo se dodatnim sredstvima. Naime, dogodilo se da su gradnja, materijali i radna snaga poskupjeli i trebaju nam dodatna sredstva. Arheološka istraživanja su završena i imamo dozvolu konzervatora za početak gradnje. Upravo smo u mojem mandatu prvi put krenuli s iskorištavanjem EU fondova. Tako smo za MALDI TOF dobili 16 milijuna kuna za opremu, a imamo ugovorenih više od 100 milijuna kuna što za gradnju OHBP-a i dnevne bolnice, što za gradnju spomenute nove bolnice, gdje je prvih 35 milijuna kuna upravo za projektnu dokumentaciju.

I KBC Osijek bio je u postupku sanacije, no dugovi u zdravstvu ponovno se gomilaju. Kako izgleda danas poslovanje KBC-a Osijek, kako stojite financijski?


- U ove četiri godine uspjeli smo podići limit bolnice za čak sedam milijuna kuna, i to isključivo putem izvršenja. To znači da smo bolje fakturirali i HZZO je na to odgovorio povećanjem sredstava. Nama i dalje 95 posto sredstava ovisi o HZZO-u, a istina je da i kod nas rashodi ne prate prihode i tako je u svim ustanovama. No kada sam došao na čelo osječke bolnice, u svibnju 2016., plaćanje dobavljačima bilo je i nakon 600 dana. Danas sve obveze prema dobavljačima izvršavamo s najdužim rokom plaćanja od 350 dana.



Prvi val epidemije koronavirusa je iza nas. Tu je bilo nužna iznimna sposobnost prilagođavanja i brzog reagiranja cijelog zdravstvenog sustava. KBC Osijek prilično je velik i glomazan sustav, no vrlo brzo ste reorganizirali cijelu bolnicu i suzbili redove. Kako sada gledate na protekla tri mjeseca? Kada je došlo do mogućnosti probijanja virusa u sustav, brzo ste reagirali, a ministar Beroš stao je uz vas...


- Mislim da je odrađen dobar posao. Mi smo na sve naputke promptno reagirali i zapravo smo na vrijeme sve poduzeli. To se vidi i po rezultatima. Proboj virusa bio je tek sporadičan na stacionarima, po jedan do dva medicinska djelatnika. Znači, kod nas nije bilo velikih proboja kao na Dubravi ili u Vinogradskoj ili Rebru. To je dokaz da su se djelatnici pridržavali svih mjera i da smo imali dobar sustav trijaže. Inače bismo imali desetke oboljelih. Ni u jednom trenu nije bila u pitanju zdravstvena skrb za pacijente. Mi smo potpuno zbili sve redove u Huttlerovoj i čekali vrhunac epidemije, ali smo sve vrijeme obrađivali sve hitne i prioritetne pacijente. Dokaz tome su Onkologija i Hematologija, koji su radili u 100-postotnom pogonu. Nitko nije bio zakinut za liječenje i terapiju.

Kao kandidat za novi mandat morali ste Upravnom vijeću dati i svoj prijedlog programa za rad bolnice u sljedeće četiri godine. Koji su vaši prioriteti?



- I dalje u organizaciji raditi na izmjenama da budemo što efikasniji i privlačniji pacijentima. Liste čekanja kod nas su kraće nego u sličnim bolnicama jer radimo radiološku dijagnostiku u dvije smjene, pa i subotom i nedjeljom, a imamo i dobru suradnju s domovima zdravlja i općim bolnicama. U ove četiri godine zadržali smo sve klinike i dobili još dvije nove, a to su Klinika za oftalmologiju i Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Naši referentni centri zadržali su status, a dobili smo i novi Referentni centar za neuromodulaciju. Trenutačno je u postupku podizanje statusa Ortopediji na kliniku. Stoga je cilj nastaviti podizati status bolnice i na zadovoljstvo pacijenata i djelatnika.