Ekonomija
VEĆINA PROIZVODNJE ZA DOMAĆE TRŽIŠTE

Nestanu u sivoj zoni: Nitko ne zna koliko kulena proizvodimo
Objavljeno 2. lipnja, 2020.
Točnih podataka o proizvodnji kulena još uvijek nema. Prema nekim procjenama godišnje se u Hrvatskoj proizvede 500 tona

Pandemija koronavirusa odrazila se i na prodaju suhomesnatih proizvoda. Možda ne toliko drastično, ali dovoljno da zabrine proizvođače kulena, kobasice, slanine te ostalih suhomesnatih slavonsko-baranjskih delicija.


Dio proizvođača, doduše, tvrdi kako su svoju robu uspjeli plasirati diljem Hrvatske, najviše na jadransku obalu, ali je riječ o manjim proizvođačima. Ne treba zaboraviti ni na činjenicu kako je, bar što se kulena tiče, riječ o primjercima izrađenim tijekom zime 2018./2019. godine, dok su svježiji primjerci, nastali prošle zime, još uvijek u fazi zriobe.


- Činjenica je kako je zbog pandemije došlo do problema s prodajom, posebice od polovine ožujka do polovine svibnja. Ljudi nisu izlazili, nije se kupovalo, a i smanjena je kupovna moć - kaže Miodrag Komlenić, predsjednik baranjske Udruge proizvođača kulena/kulina i direktor beljske Baranjke, jednog od najvećih hrvatskih proizvođača kulena. Naglašava kako ne može reći da je došlo do drastičnog pada prodaje, ali pribojava se da će se posljedice osjećati i ‘‘razvući‘‘ do kraja godine. Veći proizvođači sigurno su stvorili određene zalihe, no, tvrdi Komlenić, ne bi trebalo biti problema oko čuvanja kulena.


- Ako je kulen rađen prema tradicionalnoj recepturi, dakako s kvalitetnim mesom i bez mnogo masnoće, može se čuvati gotovo kao i pršut. Dovoljno je dobro ga zapakirati kako ne bi presušio i držati u hladnoj prostoriji - objašnjava, potvrđujući kako kuleni izrađeni tijekom prošle zime još uvijek nisu ‘‘došli‘‘ te kako u prodaju dolaze tek prve serije lakših primjeraka. Dobro je, dodaje, što mjere polako popuštaju, pa stoga očekuje brzu normalizaciju prodaje. Inače, beljski Baranjski kulen najčešće završava unutar hrvatskih granica, najviše u Zagrebu, a potom u Istri i dijelu Dalmacije. Što se izvoza tiče, riječ je o manjim količinama koje završavaju u etnodućanima i nekoliko veleprodaja u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Zanimljivo je da je najbolji kupac - Švedska. No, riječ je o samo manjem dijelu od približno 300 tona, koliko Belje plus godišnje uspije proizvesti. Inače, u Hrvatskoj je relativno malo registriranih proizvođača kulena.


Kako ističe Igor Mikulić, viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u Županijskoj komori Osijek, u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla upisano je 305 subjekata koji se bave preradom mesa, dakle i proizvodnjom suhomesnatih proizvoda, pa prema tome i kulena.


- Kulen proizvode i mesoprerađivači u drugim dijelovima Hrvatske, nećemo sada govoriti o tome koliko su takvi suhomesnati proizvodi doista slični našem slavonskom ili baranjskom kulenu. Važno je istaknuti kako je u upisniku s područja pet slavonskih županija 72 prerađivača – OPG-ova, obrta ili tvrtke. Većina njih proizvodi i kulen. Tu govorimo o onim registriranim proizvođačima koji svoj kulen mogu nesmetano legalno prodavati na tržištu - kaže Mikulić, dodajući kako, na žalost, još uvijek postoji velik broj proizvođača koji nisu registrirani, i svoj kulen prodaju u sivoj zoni. Zbog toga je, nastavlja, teško govoriti o ukupnoj proizvodnji slavonskog i baranjskog kulena. Neke procjene govore da je ta proizvodnja na godišnjoj razini od 500 tona, no to je samo procjena. Potvrđuje kako velika većina kulena završava na domaćem tržištu.

- Još smo daleko od toga da našu deliciju kojom se ponosimo uspješno promoviramo u drugim zemljama EU-a, što znači da na toj promociji treba doista mnogo raditi i uspješnije koristiti EU sredstva koja za takvu namjenu imamo na raspolaganju - tvrdi Mikulić, dodajući kako je u studenome 2017. Europska komisija u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla uvrstila Slavonski kulen/kulin, dok je Baranjski kulen uvršten dvije godine ranije. Podvlači kako u HGK-u Županijskoj komori Osijek rade na pripremi 20. ocjenjivanja kakvoće kulena/kulina koje će, naravno, biti prilagođeno aktualnoj situaciji.
Ivica Getto
Na ocjenjivanje mogu samo registrirani
Kako ističe Mikulić, ove će godine HGK ŽK Osijek prvi put provoditi ocjenjivanje kakvoće kulena/kulina isključivo registriranih proizvođača. Kaže kako ocjenjivanje ima važnu ulogu u povezivanju proizvođača i znanstvenih institucija s ciljem postizanja i zadržavanja visoke kvalitete ove delicije. Lani je bilo prijavljeno 47 uzoraka, ocjenjivanje je provodio peteročlani ocjenjivački sud, dodijeljeno je pet zlata, a šampionski kulen proizveo je Dušan Jurić iz Petrove Slatine. Nedavno je održana i jagodnjačka Kulinijada na kojoj je 20 (od 101) uzoraka ocijenjeno zlatom. n
Možda ste propustili...

U IZRAČUN UKUPNOG PRINOSA UKLJUČENE I DIVIDENDE

Novi indeks na domaćoj burzi

SURADNJA S OSJEČKIM SVEUČILIŠTEM

Komak i znanstvenici proizvest će zdravo pivo

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana