Kultura
AUTOPORTRETI U MLU-U: OD MINIJATURNIH I SKICOZNIH, DO MONUMENTALNIH

Promatrače intrigira kako umjetnici ogoljuju sami sebe
Objavljeno 29. svibnja, 2020.
Daniel Zec: Ova tema nije do sada bila obrađena, i trebalo je istražiti cijeli fundus

Izabrati baš sve autoportrete iz fundusa jedne galerije ili muzeja, za kustosa je (relativno) lak posao, jer to je, laički rečeno, kao da imate zadatak odvojiti sve kruške od jabuka i svega ostaloga voća. Premda to ne znači da nije uložio vrijeme, rad i stručnost, mr. sc. Daniel Zec, viši kustos Muzeja likovnih umjetnosti, priznaje da ovaj put nije imao toliko dugotrajan i težak zadatak. Iz bogatog fundusa svoje matične muzejske ustanove izdvojio je djela koja u potpunosti ispunjavaju sve uvjete za to. Zavirivši u spremišta, kustos Zec pronašao je 48 autoportreta 36 autora, većinom umjetnika koji pripadaju osječkom likovnom krugu, ili su rođenjem Osječani.


Cikličke teme

Prvu izložbu koju su u MLU-u - nakon više od dva mjeseca zatvorenih vrata tijekom kojih se mogla razgledati isključivo onilne -kao nekoć, otvorili u nazočnosti doista brojnih posjetitelja u četvrtak, 28. svibnja, Slavonci mogu pogledati do sredine studenoga. Veliki odaziv kulture željnih Osječana, nije značio da se nisu pridržavali svih aktualnih epidemioloških mjera.


Iako tematske izložbe poput ove nisu rijetkost, MLU do sada ovaj segment nije izlagao u ovom obliku. Mnoštvo je segmenata koji se tako mogu predstaviti, pojašnjava Daniel Zec, od portreta, pejzaža, mrtve prirode, animalistike...


- Ciklički se ovakve izložbe organiziraju u manjim ili većim muzejskim institucijama, i to ne predstavlja nikakav novum u programu našeg muzeja. No, ova tema nije do sada bila obrađena i trebalo je istražiti cijeli fundus te, gledajući muzejsku dokumentaciju i gledajući sva djela iz svih zbirki, načiniti selekciju i odlučiti što doista jest vlastoručni autoportret određenog umjetnika, a što nije - istaknuo je mr. sc. Zec, otkrivajući nam da tri djela nisu prošla selekciju i eliminirana su iz ove kategorije.


Sve to ide u proces obrade, tj. istraživanja fundusa. Nije naodmet podsjetiti da su u MLU-u svi opravdano nestrpljivi zbog početka gradnje novog paviljona, jer to znači nove četvorne metre izložbenoga i radnoga prostora, ali i skladišta za pohranu umjetnina.


- Značaj ove izložbe leži upravo u činjenici da iznosimo na vidjelo muzejski fundus, djela koja do sada nisu prezentirana, niti su bila okupljena pod zajedničkom egidom jedne teme - ističe kustos.


Ovaj put tema je autoportret, prikaz vlastitog lika, za čim je težnja postojala i tisućama godina prije Krista, još u egipatskoj umjetnosti, pa ne čudi da je tijekom povijesti malo koji umjetnik bio lišen želje svoj lik prikazati - realno, samoironijski, sarkastično, narcisoidno... Kustosa Daniela Zeca pitali smo što je to toliko atraktivno u samoprezentaciji.


- Tema je to koja je, zapravo, aktualizirana u vrijeme renesanse. Prvi su autoportretisti bili renesansni umjetnici, a Albrecht Dürer jedan je od najpoznatijih među njima, sa svoja tri čuvena autoportreta. Kasnije se autoportret kao tema afirmirao u likovnoj umjetnosti. To doista jest jedna specifična tema koja nas kao promatrače intrigira. Vrlo je to intimna tema, jer umjetnik podastire sliku samoga sebe oku promatrača. No, nije to doslovan prikaz nekih izvanjskih karakteristika u smislu bilježenja faktografije lica. Autoportret je poniranje u samoga sebe, u vlastitu osobnost. Manifest je to umjetnikova identiteta, jer govori o samome sebi. Autoportret je autoreferencijalna inačica portreta u kojoj se umjetnik bavi svojim izvanjskim likom i svojim unutrašnjim likom, svojim karakterom, svojom osobnošću. O samom umjetniku ovisi kako će pristupiti ogoljivanju samoga sebe, hoće li se raskrinkati ili ne, hoće li navući neku masku, hoće li biti autoironijski pristup ili ne. Različiti se autoportreti u tom smislu mogu vidjeti i na našoj izložbi - iscrpan je kustos.
Impulzivna studija

Među izloženim djelima ima i onih koja izgledaju kao skica, vrlo maloga formata, do gotovo monumentalnih veličinom i poimanjem samoga sebe.

- Različiti su formati, tehnike, pristupi, stilsko-morfološki su heterogeni. Neki su skicozni, jer autoportret i može nastati kao eksperiment, kao impulzivna studija, ali i pomno elaboriran, monumentalan, reprezentativan. Pristupi su različiti, kao što su različiti i likovni izričaji i poetike umjetnika - zaključuje autor postava, Daniel Zec.

Narcisa Vekić
Prvi su autoportretisti bili renesansni umjetnici, a Albrecht Dürer jedan je od najpoznatijih među njima
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STARO SELO - ZANIMLJIVO OD PRAPOVIJESTI DO DANAS

Hršak: Mogli bismo u Baranji kopati 365 dana u godini, jer je bogata arheološkim nalazima

2

INTERVJU NINA OBULJEN KORŽINEK:

Cilj nam je sa što manje ožiljaka proći kroz krizu

3

SAVEZ AMATERSKIH PUHAČKIH ORKESTARA

Prvi puta u povijesti Osijek je domaćin Smotre