Ekonomija
I RATARI BI POMOĆ OD DRŽAVE

Traže sufinanciranje skladištenja pšenice
Objavljeno 26. svibnja, 2020.
Stvaranje određenih zaliha pšenice prijeko je potrebno, to više jer nitko ne zna što nas čeka u budućnosti, kaže Pranjić

Država je do sada izišla u susret vinarima, vinogradarima, povrtlarima, cvjećarima (…), sve kako bi im pomogla u kriznoj situaciji. Sigurno je da to pozdravljamo, ali smo mišljenja kako pomoći treba i ratarima - tvrdi Petar Pranjjić, član Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).


Pranjić je, naime, predstavnicima Ministarstva poljoprivrede krajem prošlog tjedna na održanom sastanku u Zagrebu predložio kako bi se pomoć mogla odnositi na (su)financiranje skladištenja pšenice. Na taj bi se način, dodaje, ‘‘jednim udarcem ubilo nekoliko muha‘‘.


- Od kada je Hrvatska postala članica Europske unije, ne možemo utjecati na cijenu pšenice. Događa se da pšenicu moramo prodavati ‘‘torbarima‘‘, koji nas ucjenjuju cijenama od 90-ak lipa za kilogram. No, kada bi naša roba bila uskladištena, mogli bismo čekati povoljniji trenutak, odnosno povoljniju cijenu - kaže Pranjić, naglašavajući kako je ova ideja prezentirana predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, o čemu bi oni trebali izvijestiti Vladu RH.


Stvaranje određenih zaliha pšenice, nastavlja, prijeko je potrebno, to više što u ovom trenutku nitko ne zna što nas čeka u bliskoj budućnosti. Skladištenjem pšenice, ističe, izbjeglo bi se i sivo tržište.


- Tijekom svake žetve nakupci se sjure kao rojevi pčela. Njih bismo na taj način izbjegli, a pšenica pohranjena u silosima mogla bi završiti i kod malo preostalih domaćih mlinara koji tijekom zime ne bi morali uvoziti pšenicu koja stiže čak i iz egzotičnih zemalja po tko zna kakvim cijenama. Tako bi i cijena brašna te pekarskih proizvoda bila povoljnija za konačnog kupca - tvrdi Pranjić.


Mišljenja je kako financiranje skladištenja pšenice ne bi bilo velik trošak za proračun Ministarstva poljoprivrede. Cijena skladištenja, naime, ovisi o nekoliko parametara, a kreće se od 3 do 5 lipa mjesečno po kilogramu zrna. Državu, dakle, ne bi previše oštetili, a seljaku bi nadoknada tako nastalih troškova mnogo značila. Uz sve to, kaže Pranjić, na ovakav način ne bi bili povrijeđeni EU zakoni. Podsjeća kako je, primjerice, država vinarima pomogla s 1,8 kuna po litri vina koja se za vrijeme krize izazvane pandemijom koronavirusom našla u njihovim podrumima, te još jednom naglasio kako ratari nemaju ništa protiv ovakve odluke, ali bi voljeli da se iziđe u susret i ratarima jer ratarstvo je naša najprofitabilnija i jedina samodostatna grana poljoprivrede.
- Ne tražimo da nam država traži tržište, nemamo se namjeru svađati i prepucavati, nego bismo samo voljeli da nam država na ovaj način iziđe u susret - podvlači Pranjić. Izražava nadu da će konačnim rješenjem zadovoljni biti svi, država, poljoprivrednici i konačni kupci, a sve zbog - mira u kući.


Ivica Getto
Prinosi će biti 20-30 % manji
Žetva pšenice na slavonsko-baranjskim oranicama je pred vratima. Ako sve bude u redu, prvi kombajni raditi bi trebali početi za mjesec dana. Kako ističu ratari, ove je godine suša djelomice učinila svoje. ‘‘Sudeći prema prvim slobodnim procjenama po broju zrna u klasu, ovogodišnji gubitak trebao bi biti između 20 i 30 posto‘‘, kažu. Neizbježna je tema i cijena pšenice. Bili bi zadovoljni kada bi za kilogram trećeklasne pšenice dobili najmanje 1,2 kune, pa nadalje u ovisnosti o kvaliteti. Tvrde kako ta cijena nije nerealna.
Petar Pranjić

član Odbora za ratarstvo HPK-a

Pšenica pohranjena u silosima mogla bi završiti i kod domaćih mlinara koji tijekom zime ne bi morali uvoziti pšenicu, koja stiže čak i iz egzotičnih zemalja i po tko zna kakvim cijenama
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike