Državni zavod za statistiku objavit će krajem ovoga tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2020., a šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, podijeljeno je u procjenama. Tako njih troje očekuje rast između 0,5 i jedan posto, a troje pad između 0,5 i četiri posto. Pokažu li se procjene o rastu točne, bio bi to najsporiji rast od kraja 2014. Padne li BDP, bit će to prvi pad od polovine iste godine.

Svi se u anketi slažu da gospodarstvu i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Na to upućuju podatci o rastu prometa u trgovini na malo u prva tri mjeseca ove godine za 0,9 posto u odnosu prema istom lanjskom razdoblju. To je, doduše, najsporiji rast posljednjih godina, no ipak je pružio podršku gospodarstvu.
"Nastavak rasta osobne potrošnje odnosno djelatnosti vezane uz trgovinu te građevinarstvo trebali bi dati najveći pozitivan doprinos godišnjoj stopi rasta gospodarstva", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. S druge strane, pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovini ožujka, što je dovelo do velikog pada potrošnje u tom razdoblju, a posebice turizma, koji je pogođen zabranama putovanja u svijetu. Tako je, prema podatcima iz sustava eVisitor, u prva tri mjeseca ove godine došlo ukupno 635 tisuća turista, što je 33 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja pao za 20 posto, na 1,9 milijuna. Jasno je da je negativno na domaće gospodarstvo utjecao i pad industrijske proizvodnje. U prva tri mjeseca ove godine proizvodnja je potonula za 4,2 posto na godišnjoj razini. Izvoz je pak stagnirao na godišnjoj razini jer se u ožujku međunarodna trgovina usporila zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.
I dok su u procjenama o prvom kvartalu 2020. podijeljeni, analitičari su suglasni da u drugom, zbog paralize većine gospodarskih aktivnosti u travnju, slijedi najveći pad gospodarstva od 2000. godine, od kada DZS vodi te podatke. U anketi Hine analitičari u prosjeku u drugom kvartalu očekuju pad za 20,5 posto u odnosu prema istom lanjskom razdoblju, a njihove se procjene pada kreću u rasponu od 15 do 25 posto. To je znatno više od 8,8 posto, dosad najvećeg pada BDP-a, zabilježenog u prvom tromjesečju 2009. godine na početku financijske krize. "Takav rezultat očekujemo zbog velikog dijela gospodarstva u 'lockdownu', pada potrošnje (pada prosječnih plaća i zatvorenih trgovina), pada industrijske proizvodnje, ugostiteljstva i smještaja te turizma", navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Još nema konkretnih podataka o potrošnji, izvozu ili proizvodnji na početku drugog tromjesečja, no jasno je da je koronakriza umrtvila većinu aktivnosti, posebice turizam. Prema podatcima eVisitora, u Hrvatskoj je u travnju bilo samo 9500 turista, 99 posto manje nego godinu dana prije, a broj noćenja pao je za 88 posto, na 392.000. "Osim epidemiološke slike, na turizam će se negativno odraziti i pad raspoloživog dohotka domaćeg i stranog stanovništva. U obzir treba uzeti i kako je značajan udio domaće radne snage bio prisiljen iskoristiti godišnje odmore tijekom travnja", smatra jedan od analitičara u anketi Hine.
Osim izostanka turističkih prihoda, na potrošnju će negativno utjecati i slabost plaća. Prema podatcima DZS-a, u ožujku je prosječna isplaćena netoplaća u pravnim osobama iznosila 6713 kuna. To je, doduše, 0,8 posto više na godišnjoj razini, ali 1,3 posto manje u odnosu prema veljači.

Očekuje se, također, oštar pad izvoza i uvoza roba i usluga zbog višemjesečne blokade međunarodnog prometa i recesije u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj... Tako je talijanski BDP u prvom tromjesečju potonuo za 4,7 posto na kvartalnoj razini, što je njegov najveći pad od 1995., dok je njemačko gospodarstvo palo 2,2 posto, najviše od globalne financijske krize 2008. i 2009. godine. "Povrh pada prihoda od turizma, znatan pad robne razmjene u svijetu također utječe na Hrvatsku, što već vidimo iz podataka robne razmjene za ožujak", navodi jedan od analitičara u anketi.
Nakon očekivanog potonuća u drugom tromjesečju, u drugom dijelu godine pad gospodarstva bit će ublažen zbog popuštanja restriktivnih mjera i normalizacije aktivnosti. "Očekujemo da se tijekom ljeta turizam počne oporavljati i dosegne do kraja godine 30 posto prihoda najboljih godina. Ne bude li tako, i oporavak bude puno sporiji, očekuje nas i veći pad", ističe jedan od analitičara.
Prema anketi Hine, šest analitičara procjenjuje u prosjeku da bi pad gospodarstva u cijeloj 2020. godini mogao iznositi 10,5 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 7,5 do 12,5 posto. Bit će to veći pad nego 2009. godine, kada je na početku financijske krize gospodarstvo potonulo za dosad rekordnih 7,4 posto. I sama Vlada očekuje veći pad gospodarstva nego 2009., pa tako procjenjuje da će BDP potonuti za 9,4 posto. Europska komisija, pak, procjenjuje da će ove godine hrvatsko gospodarstvo pasti za 9,1 posto, a Međunarodni monetarni fond očekuje pad od devet posto. I dok će pad u ovoj godini vjerojatno biti dublji nego za globalne financijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće. Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, a ovaj put rast gospodarstva očekuje se već iduće godine.

Hina/D.Pav.