Osobe s već postojećim bolestima, poput srčanih, izložene su većem riziku od razvoja težih simptoma ako se zaraze koronavirusom, zbog čega je posebno važno da se pridržavaju svih preporučenih mjera opreza. Najvažniji su održavanje fizičkog razmaka i učestalo pranje ruku, no još je nekoliko stvari koje bi trebali imati na umu.

COVID-19, respiratorna bolest koju izaziva virus, golemo je opterećenje za srčani mišić čak i ako patogen ne napadne izravno taj organ, upozorava njemačka Zaklada za srce (DHS). Teži oblik bolesti može rezultirati upalom pluća, što može smanjiti razinu kisika u krvi. Ako infekcija istodobno izaziva i pad krvnog tlaka, taj organ mora ubrzati rad da bi je nadoknadio, što je veliko opterećenje, osobito za već bolesno srce. Zbog svega navedenog srčani bolesnici trebali bi voditi računa o tomu da njihovo srce bude što snažnije i otpornije. DHS im savjetuje da savjesno i redovito uzimaju lijekove koji su im otprije propisani. Istodobno trebaju voditi računa o zdravoj prehrani kao i o redovitoj fizičkoj vježbi prilagođenoj njihovu stanju.

Potencijalne simptome shvatite ozbiljno: povremena kratkoća daha, primjerice, nakon penjanja uza stepenice uobičajena je kod mnogih srčanih bolesnika. No ne treba zaboraviti ni da je kratak dah rani simptom COVID-19. Poteškoće s disanjem koje se pogoršavaju srčani bolesnici ne bi smjeli shvatiti olako. Posavjetujte se sa svojim liječnikom jer bi uzrok mogao biti COVID-19, a ne vaš ‘stari‘ srčani problem. Ako zamijetite da vam je dah kratak, a da tomu nije prethodio veći fizički napor, nazovite hitnu medicinsku službu - ne samo zato što sumnjate da ste zaraženi koronavirusom nego zbog mjera opreza, osobito s obzirom na povijest vaše bolesti.

Ne ustručavajte se potražiti pomoć: Neki srčani bolesnici u doba pandemije neskloni su potražiti liječničku pomoć jer strahuju da bi se u medicinskoj ustanovi mogli zaraziti koronavirusom. DHS ističe da su sve medicinske službe, uključujući i hitnu, dostupne srčanim bolesnicima unatoč pandemiji koronavirusa. Srčani bolesnici ne bi smjeli otkazivati planirane posjete kardiologu, savjetuje Inicijativa za zdravlje srca, udruga sa sjedištem u Berlinu.

Primjerice, ako je operacija srčanog zaliska otprije planirana, pacijent se treba nastaviti pripremati za zahvat sve dok od svog liječnika ne čuje drukčiju informaciju. Nakon operacije treba se pridržavati strožih mjera opreza jer su pacijenti nakon zahvata na srčanom zalisku općenito izloženi većem riziku od infekcije.