Smijeh je prirođena nagonska reakcija na smiješna i vesela zbivanja, a pretpostavlja se da se pojavio u prvim skupinama praljudi, prije mnogo stotina tisućljeća, kao oblik ponašanja koji je ublažavao i otklanjao njihove živčane napetosti i agresiju te stvarao zdravije ponašanje. Danas znamo mnoge njegove djelotvorne učinke na zdravlje i međuljudske odnose, pa mu posvećujemo posebnu pozornost i stvaramo situacije koje će nas nasmijati.

Svako vrijeme, a osobito teška vremena, pravo je vrijeme za smijeh, taj univerzalni jezik, koji se svuda na svijetu jednako tumači, osobito ako je osmijeh iskren i topao. I ljudi su jedina živa bića na svijetu koja se mogu smijati. Zašto onda izbjegavamo biti nasmiješeni? Zašto smatramo da je smijeh nešto loše i da nije prikladno nasmijati se u ovim teškim vremenima? Razloga je mnogo, a najdublji su uzroci u odgoju, tradiciji i navikama. W. Reiler o toj je temi davno napisao: "Osmijeh traje možda samo jedan trenutak, ali u sjećanju može ostati cijeloga života. Zato ga darujmo i prihvatimo od drugih."

Ima li smijeh blagodati za zdravlje? Naravno! Kažu da je smijeh - lijek! Smijanjem ćete se osloboditi živčane napetosti, stresa i raznih problema s kojima se svakodnevno susrećete. Izbjeći ćete sukobe sa suradnicima pa ih nećete povrijediti niti ćete sebi stvarati nelagodnosti. Čim ustanete, stanite pred zrcalo. Sve oko vas je crno, sivo, na rubu propasti... Nasmijte se, prisilite se da se sami sebi nasmiješite u zrcalu. I vidjet ćete da već za minutu stvari kreću nabolje. Humor i smijeh čine život jednostavnijim i normalnijim. Osmijeh i vedrinu treba nesebično dijeliti.

Utemeljitelj psihoanalize Sigmund Freud također je prepoznao oslobađajući učinak humora. Na humor je gledao kao na jednu od dobrih obrana ljudi od patnji. Mnoge klinike prepoznaju pozitivan učinak terapije smijehom na bolesnike te je uistinu primjenjuju. Primjerice, cirkus The Big Apple, iz New Yorka, šalje klaunove u bolnice od 1986., uglavnom na dječje odjele. U SAD-u postoji Udruga za terapijski humor (American Association for Therapeutic Humour), koju čine liječnici, medicinske sestre, psihijatri i ostali stručnjaci, a bavi se promocijom liječenja humorom. Klaunovi pozitivno djeluju na psihu bolesnika i pomažu im da se lakše suoče i nose s bolešću i olakšavaju im boravak u bolnici.

Valja napomenuti kako dugotrajni učinci liječenja smijehom nisu dovoljno dokumentirani. O tome ne postoji dugoročna znanstvena statistika. Ali izgledno je da dobar smisao za humor može biti koristan u liječenju i olakšavanju bolova. Znanstvenici tvrde kako se glasnim smijehom, 10-15 minuta dnevno, ovisno o tjelesnoj težini, može potrošiti između 10 i 40 kalorija, koliko ima u jednoj kockici čokolade. Za one koji se redovito smiju, to je dva kilograma godišnje. Kada se smijemo, aktivno radi dijafragma, trbušni mišići i mišići lica, a nekada i mišići ruku, nogu i leđa. Smijeh stimulira metabolizam. Nakon smijeha dolazi do snižavanja razine kortizona i adrenalina, hormona koji rastu u vrijeme stresa i sa sobom nose rast krvnog tlaka, poremećaje metabolizma i začepljenje arterija. Smijeh pojačava stvaranje limfocita, koji uništavaju stanice tumora.

Dokazano je kako su lijeva i desna strana mozga mnogo bolje koordinirane u osoba koje imaju razvijen smisao za humor i često se smiju. Pozitivne emocije potiču i jačaju imunosni sustav. Istraživanja pokazuju da smijeh može poslužiti i za opuštanje, jer stvara jednake frekvencije u mozgu kao i meditacija.

Postoje i vjerovanja da ljudi koji se češće smiju duže i žive. U svakom slučaju, osmijeh ne košta ništa onoga koji ga daje, a pruža utjehu i čini sretnim onoga komu je namijenjen. Psiholozi tvrde kako se muškarci radije smiju dobrim komedijama, a žene anegdotama iz svakodnevnog života. Iskren osmijeh bolje privlači nego magnet i zato - nesebično darujte iskren osmijeh i s radošću ga primite!