Magazin
TEMA TJEDNA: PANDEMIJA KAO POLITIČKO PITANJE (I)

Upravljati krizom znači biti politički odgovoran
Objavljeno 23. svibnja, 2020.
IZBORI 5. SRPNJA: TKO ZLOPORABLJUJE KORONU U POPULISTIČKE I DEMAGOŠKE SVRHE?

Kriza, krizno komuniciranje i upravljanje krizom teme su o kojima se u posljednje vrijeme mnogo govori, posebice s pojavom i haranjem koronavirusa. Jer kriza, kao višeznačnica, koja može nastupiti u raznim oblicima, jest tu (zdravstvena, ekonomska, politička, društvena...). Inače, ne postoji njezina općeprihvaćena definicija. Uza sve tradicionalne, počevši od grčke, sve češće se rabi ona Londonske škole za odnose s javnošću iz 1998., prema kojoj se kriza definira kao ozbiljan incident koji ugrožava sigurnost ljudi, okoline i proizvoda ili ruši ugled organizacije.

U tom kontekstu i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je koronavirusnu bolest (COVID-19) globalnom pandemijom, a svijet je ušao u najveću krizu nakon Drugog svjetskog rata. Jer i The Oxford English Dictionary navodi da riječ kriza (crisis - krəi’sis) označava odluku, točku u razvoju bolesti kad nastupa promjena koja istakne ili oporavak ili uništenje, odnosno prekretnicu u razvoju bolesti nabolje ili nagore, kriterij, točku prema kojoj se sudi, nastupajuću promjenu u životno važnim ili odlučujućim fazama. A i prema Anićevu rječniku kriza je vrlo teško stanje nakon kojeg se očekuje ili razrješenje ili katastrofa (u bolesti i sl.). Nimalo nebitno jest i to što kolokvijalno označava i nestašicu.

Često kada dođe do krize, i komunikacija postaje krizna, a javnost traži i treba dobiti sve informacije. To znači da, prema javnosti i medijima, onaj tko se našao u krizi ili njome upravlja, mora postati izvor informacija. Time se smanjuje buka u komunikacijskom kanalu, a i smanjuje se mogućnost špekulacija. No to nije uvijek tako, o čemu svjedoči i aktualno stanje, naročito kada se u sve umiješa politika. Jer sve su krize, uključujući i zdravstvene, kroz povijest bile i političko pitanje! Na one velike ili veće reagiralo se i odgovaralo državnim intervencionizmom, pa tako i danas. Nažalost, sve to prati i zlouporaba pandemijske krize u populističke, politikantske i demagoške svrhe. Čak i ondje i od onih od kojih se to ne bi očekivalo, poput, primjerice, američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ipak, dobar je znak što se pojedini političari, u većini Europe, u krizi daju savjetovati od stručnjaka i znanosti te što njihove procjene utječu na njihove odluke, pa tako i u Hrvatskoj, gdje su svi pogledi upereni u Nacionalni stožer civilne zaštite. No to ne znači da je prebrođeno vrijeme u kojem su populisti svih boja glasni, i to bez obzira na to što, kad je situacija ozbiljna, nemaju što reći. Pandemija pokazuje da politika koja ignorira činjenice i umjesto toga provodi demagogiju plaća visoku cijenu.

POPULISTIČKE TLAPNJE
Stoga većina političkih analitičara primjećuje kako je i korona raskrinkala šuplje populiste, iako je koronavirus test za svaku politiku, ali najviše za populiste, koji su ušli u modu diljem svijeta, od Trumpa do britanskog premijera Borisa Johnsona. Najprije ignoriraju, pa i ismijavaju, opasnost, jer se nisu spremni s njome nositi, a onda panično interveniraju i promoviraju se kao spasitelji, obično kad je već kasno. Pandemija koronavirusa poslužila je tako i kao test uređenosti država, efikasnosti sustava, naročito zdravstvenog, pa i kao test povjerenja građana u institucije. No u eri populista, političara koji su zavladali svijetom, ova zaraza poslužila je i kao test uspješnosti njihova načina vladavine. Trump se hvalio da drži sve pod kontrolom i da nema nikakve opasnosti od širenja virusa, no rezulat je u konačnici porazan. Tako se i Johnson više bavio Brexitom nego koronom. Slično je reagirao i ruski predsjednik Vladimir Putin te, zakasnivši s kriznim mjerama, također doveo zemlju do katastrofe. A, nama bliži, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić čak se, u društvu liječnika, smijao na priče o koronavirusu kao "smiješnom virusu". Zatim je proglasio izvanredno stanje i uveo policijski sat od 20 do 5 ujutro. Trump panično spašava ekonomiju, a Johnson je u nekoliko dana od zamolbe da se ostane kod kuće došao do gotovo totalne blokade Velike Britanije, u kojoj zaraza uzima sve više maha, te je i sam u kritičnom stanju završio u bolnici. Zato političari, kad bude prekasno, dižu paniku, nameću radikalna rješenja, traže dežurne krivce, u isključivoj namjeri da maknu pozornost sa sebe i osiguraju politički opstanak.

Naravno, i u Hrvatskoj se vode slične polemike, kako od populista tako i od dijela oporbe, koja u politikantskoj i demagoškoj maniri pokušava uperiti prst u Vladu navodeći da nije dovoljno odlučna u svojoj politici i da je zakasnila s kriznim mjerama. A činjenica jest da je hrvatska Vlada postigla sjajan rezultat u borbi protiv korone. Stoga se oporba uopće ne bi trebala baviti koronom, jer tu dolazi na Plenkovićev teren. Umjesto da proziva Stožer ili bilo koji drugi medicinski aspekt krize, oporba bi trebala inzistirati na nizu zaista esencijalno važnih pitanja. Zato, kao i druge, ova situacija krize itekako ima i političke reperkusije, i ne samo u Hrvatskoj, gdje je ususret skorim parlamentarnim izborima izgubljena i prestrašena oporba gotovo jednoglasna da vladajući manipuliraju i kapitaliziraju koronakrizu. Inače, već se duže politizira i o datumu izbora, pa je tako SDP sve donedavno zazivao "izbori odmah", no sad se pak pribojava pada rejtinga pa traži jesenske izbore.

Unatoč svemu, premijer Andrej Plenković Saboru je predložio da se raspusti u ponedjeljak, 18. svibnja, što je i učinjeno, a predsjednik Zoran Milanović je parlamentarne izbore raspisao za 5. srpnja. Iako bi redoviti rok za njihovo održavanje bio tek na jesen, jer ovome sazivu Sabora mandat istječe u listopadu (prošli su parlamentarni izbori, podsjetimo, održani 11. rujna 2016.), Vlada je odlučila, kako je kazao premijer, iskoristiti dobru epidemiološku situaciju.

ADUTI I ČINJENICE
Politički analitičar i komunikacijski stručnjak Krešimir Macan kaže da je sve u skladu s očekivanjima da se izbori raspišu čim to dopuste epidemiološke mjere. "Ukinuta je zabrana kretanja, vjerojatno će do trenutka kada počne kampanja biti ukinute sve mjere, neće biti ljudi u izolaciji, jer će biti minimalno zaraženih i bolesnih, tako da su stvoreni svi preduvjeti da se održe izbori. Stožer će biti u nadzoru, ali neće biti nekakav faktor i kampanja će se moći odvijati u normalnim okolnostima", kaže Macan, koji, za razliku od nekih analitičara, drži da neće biti upitan legitimitet izbora. Prema njegovim riječima, normalizacija će HDZ-u biti najveći adut. Jer se 15. lipnja EU definitivno otvara, svi najavljuju letove, u finišu kampanje svaki avion koji sleti u Hrvatsku mogao bi biti plus za vladajuće da kažu kako su to omogućili brzom reakcijom na koronavirus. Macan još zaključuje: "Hrvatska mora nastaviti živjeti s posljedicama krize, velika je rupa u proračunu i nova vlada traži mogućnost da radi što treba, a to je prije svega da racionalno troši, da upravlja financijama. Prihodima ne mogu upravljati, ali mogu upravljati troškovima. A to ne možete raditi u predizborno vrijeme i to je ono što dio ljudi koji kritiziraju odluku o izborima ne razumije. Da biste donijeli odluke nakon koronavirusa, bolje je da imate čisti mandat nego da ste pred izborima, tada su vam ruke vezane", navodi Macan. Ukratko, mnogo toga bi ovislilo o tome kako bi izgledala gospodarska situacija.

Kada je pak o oporbi riječ, SDP je, iako je pokazao određeni politički instinkt, u ovoj situaciji izgubio prednost, a njegov predsjednik Davor Bernardić kao da je izgubio kompas. Doduše, okuplja ljevicu, ali ne vodeći previše računa o izbornom programu, pa malo tko razumije o čemu govori, čak i kad opetovano protuklijentelističkom retorikom upozorava na korupciju kao hrvatsku konstantu. SDP je jedino bio konkretan kada je zbog kornakrize predložio svoje rješenje o uvođenju jednogodišnjeg moratorija na vraćanje kredita za građane i tvrtke, ali na puno operzniji način nego da je situacija redovita. Pokušaji da popravi poziciju (uz pomoć predsjednika Milanovića) modelom "mi ili oni" i proizvodnjom ideoloških sukoba i podjela za SDP su se pokazali kontraproduktivnim. Isto je i s pričama o obilježavanju Bleiburga.

Tu je i treća po snazi politička opcija, Domovinski pokret Miroslava Škore, o kojem se također, bar za sada, nema puno toga reći, kao ni o nekada respektabilnom Mostu. Njihovim blijedim programima, ispraznosti i bezidejnosti Plenković je već odgovorio određenim konkretnim mjerama te također sa svojim novim suverenizmom već zakoračio u prostor desnice. S druge strane, bio je prisiljen donositi odluke vezane uz epidemiju korone u skladu s hrvatskim specifičnostima i mogućnostima. Korona mu je, usto, nametnula i spašavanje bar dijela turističke sezone. Vjerojatno njegova najbolja, a i politički najisplativija odluka bila je prepustiti bitku s koronom i njezinu komunikaciju stručno-političkom stožeru. A prve, vatrogasne, mjere, subvencioniranje zaposlenosti i druge gospodarske poticajne mjere, pokazale su se primjerene trenutku.

Ukupno uzevši, zbog svega navedenog izbori će zapravo biti i svojevrsni referendum o tome kako je Vlada odradila sve aspekte koronakrize, zdravstveni, gospodarski, socijalni... Ako prevladavajuće mišljenje o tome bude pozitivno, HDZ će pobijediti, jasno je čak i oporbi, kojoj su ruke ostale vezane i koja bi, premda se nikada sa sigurnošću ne zna i ne može tvrditi, samo nekakvim čudom mogla profitirati.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Prozivanje Kriznog stožera
Nemalo se politizirala i uloga istaknutih i drugih članova Nacionalnog stožera civilne zaštite, poput ministra zdravstva Vilija Beroša, ravnateljice Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu Alemke Markotić, ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grba-Bujević ili ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka. Nesuvislo prozivanje odnosilo se i na mjere popuštanja u funkciji HDZ-ove izborne kampanje te njihovo navodno članstvo u HDZ-u i sudjelovanje na izborima. Na jedno od sličnih pitanja Markotić je odgovorila: “Nisam nadležna ni za kakve izbore. Za izbore je nadležan DIP. Kad i ako on odluči da će biti izbori, onda će uputiti, pretpostavljam, epidemiološkoj službi, da se daju okviri za ponašanje i djelovanje, koji će ovisiti o epidemiološkoj situaciji koja će tada biti.”

JAKOV MILATOVIĆ

HRVATSKA JE U DOBROM POLOŽAJU

 

U svom najnovijem izvješću iz travnja Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa pad globalne ekonomije u 2020. godini u iznosu od 3 posto, izazvan pandemijom koronavirusa. To bi bila najsnažnija recesija u svijetu od Velike depresije iz ranih tridesetih godina dvadesetog stoljeća. Da podsjetim, svjetska ekonomija posljednji je put bila u recesiji u 2009. godini, ali u iznosu od samo 0.1 postotka - kaže Jakov Milatović, ekonomist EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku, te dodaje:

- Mogući scenarij globalne pandemije spominjan je kao jedan od rizika za svjetsku ekonomiju u nekim prethodnim izvješćima MMF-a, ali se pokazalo da većina zemalja nije spremno dočekala takvu realnost. Što se tiče trade-offa između mjera poduzetih u cilju ograničavanja širenja virusa i ekonomske aktivnosti - on svakako postoji. Mjere poduzete za smanjenje zaraze i zaštitu života ljudi, ili kako ih je MMF u svom izvješću okarakterizirao kao "veliko zaključavanje", sigurno će imati negativan utjecaj na ekonomsku aktivnost. Međutim, ovo treba promatrati kao kratkoročan trošak, a ujedno i važno ulaganje u dugoročno zdravlje ljudi i ekonomije. Imajući navedeno u vidu, postupno popuštanje mjera ograničenja sasvim će sigurno dovesti do ubrzanja ekonomske aktivnosti i djelomične normalizacije.

Ipak, neizvjesnost je velika jer i dalje se jako malo zna o karakteru virusa, od čijeg stavljanja pod kontrolu ovisi i potpuni oporavak svjetske ekonomije.

U kontekstu Hrvatske, u prošlotjednom izvješću EBRD prognozira pad ekonomije u 2020. godini od 7 postotaka. Sektor turizma pridonosi s više do 20 postotaka ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj, a upravo je zbog zdravstvenog aspekta krize taj dio ekonomije jedan od najpogođenijih. Zbog toga su pretpostavke o prihodima od turizma ključne za procjenu cjelokupne ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj i u drugim zemljama čije su ekonomije snažno naslonjene na ovaj sektor, poput Crne Gore ili Grčke. Naš osnovni scenarij pretpostavlja snažan pad u sektoru turizma od 80 posto u drugom tromjesečju. Međutim, relativno dobra i brza prometna dostupnost Hrvatske iz primjerice Njemačke, Austrije, Slovenije, Mađarske i Češke može biti olakotni faktor u kontekstu normalizacije situacije predviđene za treće tromjesečje, takozvani peak turističke sezone, pri čemu je naše predviđanje pad u sektoru turizma od 30 posto u ovom razdoblju. Također, jedno je sigurno, ova kriza objelodanila je rizik i ekonomske posljedice, pa daljnji ekonomski razvoj možda treba temeljiti na politici bolje diverzifikacije ekonomske aktivnosti, i to jačanjem ostalih dijelova ekonomije.

Gledajući u kontekstu sadašnjeg stanja, dojam je da bez državnih intervencija ekonomija, gospodarstvo, financijska poslovanja... ne bi bili održivi, nastao bi još veći kaos. Vaš komentar s tim u vezi?

- Državne intervencije u kontekstu ove pandemije imale su dvojaki karakter. Prvo, države su reagirale na zdravstvenu krizu izazvanu koronavirusom, između ostalog i mjerama ograničavanja širenja virusa. Čini se da je ta faza u mnogim zemljama pri završetku. Istovremeno, države su morale intervenirati u sferi ekonomske aktivnosti, koja je usporena ili u nekim sektorima i potpuno obustavljena u cilju borbe protiv virusa. U ovom kontekstu mjere prije svega imaju cilj podršku likvidnosti gospodarstva i očuvanje radnih mjesta, i one su sličnog karaktera u svim zemljama, iako postoji i razlika, zavisno od države do države. Ono što je za mnoge zemlje ograničavajuća okolnost jest visoka opterećenost javnih financija od trenutka kad se ušlo u krizu. U tom smislu čini se da je Hrvatska, unatoč relativno visokom javnom dugu u usporedbi s njoj sličnim zemljama srednje i istočne Europe, osigurala relativno adekvatan paket pomoći svojoj ekonomiji. Svakako, jako je važno da se u ovakvim okolnostima stavi dodatni naglasak na dobru implementaciju postojećih mjera. Mjere pomoći trebaju prije svega biti namijenjene onima kojima su potrebne, vodeći se principom transparentnosti i pravednosti.

U širem kontekstu može li se zaključiti da bez utjecaja politike nema održivog kapitalizma?

- Za kapitalizam su karakteristični takozvani poslovni ciklusi, tj. rast i pad ekonomske aktivnosti u odnosu prema njezinu dugoročnom trendu rasta uvjetovan tehnološkim razvojem. Upravljanjem ekonomskom politikom, tj. njezinim glavnim komponentama - monetarnom i fiskalnom politikom, država je našla način na koji može umanjiti intenzitet i trajanje navedenog kratkoročnog pada ekonomske aktivnosti, nekad prouzročene realnim sektorom, a nekad financijskim. Uloga države u stimuliranju ekonomske aktivnosti zapravo je postala sastavni dio moderne ekonomske politike, i ne treba je miješati s pojmom državnog kapitalizma koji podrazumijeva sveobuhvatniju ulogu države u vlasničkoj strukturi sredstava proizvodnje. No imajući u vidu intenzitet ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa, može se očekivati veća uloga države i u vlasničkoj strukturi. U tom kontekstu važno je da državno vlasništvo bude opravdano i ograničenog karaktera.

Kakvu pomoć pruža Eropean Bank for Reconstruction and Development (EBRD), i kojim sve zemljama?

- EBRD je na pandemiju koronavirusa reagirao brzo i odlučno. Pritom će aktivnosti u sljedeće dvije godine, 2020.-2021., s ulaganjima od 21 milijarde eura, biti usmjerene u prevladavanje utjecaja koronakrize na ekonomije pojedinih država. EBRD pruža usluge svojim klijentima u 38 ekonomija u kojima posluje, uključujući zemlje središnje, istočne i jugoistočne Europe, zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, sjevera Afrike i Bliskog istoka, i banka je spremna pružiti dodatnu podršku uvijek kada je to potrebno. Neposredni odgovor banke uključuje skup mjera namijenjenih prije svega postojećim klijentima koji su se našli u krizi zbog trenutnih okolnosti. Ovaj paket mjera uključuje podršku likvidnosti, financiranje kratkoročnih obrtnih sredstava i kreditno restrukturiranje. EBRD je također vodeći financijer programa za podršku uvoza i izvoza, namijenjenog održavanju kontinuiteta međunarodne trgovine.

Također, važan element odgovora na krizu je i bankin program podrške za financiranje vitalne infrastrukture kako bi se osigurale ključne infrastrukturne i komunalne usluge. Banka jednako tako pruža podršku državama u osmišljavanju i implementaciji odgovoravajućih politika namijenjenih odgovoru na novonastalu situaciju.(D.J.)

NIKICA KOLAR

KOHABITACIJA S VIRUSOM JE U TIJEKU...

 

Pandemija COVID-19 - Događaj je s velikim D, i on će nesumnjivo rezultirati radikalnim posljedicama za svijet - naglašava Nikica Kolar, doktorand politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i asistent na Institutu za razvoj i međunarodne odnose, te dodaje:

- Sjetimo se posljednjih triju velikih svjetskih događaja: 11. rujna 2001., globalne ekonomske krize te izbjegličke krize, i bit će nam jasno što nam slijedi: uvećanje državne regulacije društvenih odnosa, ekonomskih sloboda te narušavanje standarda ljudskih prava u ime sigurnosti. Budući da događaji nastanu iznenada, pa čak i kad nam se ukazuju tragovi njihova nastajanja, ne vjerujemo da će se doista ostvariti baš nama, stoga nikad nismo za njih potpuno spremni. Zato uvijek nakon takvih kriznih društveno-političkih pojava slijedi političko i geopolitičko preslagivanje u svijetu, ali za koronakrizu još nije jasno u kojoj će mjeri to preslagivanje biti i kamo će dospjeti, jer ne znamo dokad će ova kriza trajati.

NOVA NORMALNOST
S tim u vezi, je li i u kojoj mjeri aktualna koronakriza poremetila i međunarodne političke odnose? Vidimo da Trump proziva Kinu zbog pandemije, a tu je i Moskva sa svojim interesima...

- Svakako jest poremetila međunarodne odnose, ali ne bih se složio da je još znatno poremetila odnose Kine, SAD-a i Rusije. Trump je u predsjedničkoj kampanji i retorički Kinu okrivljuje da skrene pozornost američke javnosti s neuspjeha njegove administracije da obrani američko društvo od zdravstvene ugroze. Prave posljedice u odnosu tih triju aktera bit će vidljive tek u sljedećim fazama ekonomske konjunkture kad bude vidljivo koliko je narušena američka ekonomija zbog zaustavljanja vlastite ekonomije i visoke stope nezaposlenosti (samo u travnju je u SAD-u zabilježeno više od 30 milijuna ljudi koji su se prijavili za naknadu za nezaposlene), a Rusija se sad pojavila kao nova žarišna točka zaraze COVID-19. Kina će se oporaviti od posljedica zbog brzog zaustavljanja širenja zaraze, ali će joj ostati imidž glavnog krivca što će smanjiti potrošnju kineskih proizvoda i usluga i otežati im ekonomski oporavak. Najviše je koronakriza poremetila EU, koji nije ni iz jedne od prošlih kriza izašao stabilnijim. Sad ponovno imamo krizu europskog projekta. Neoliberalni model upravljanja službeno je zaustavljen suspenzijom Pakta o stabilnosti i rastu, dakle, države se mogu zaduživati koliko hoće da spase vlastite ekonomije, ali se jaz između zemalja sjevera i zemalja juga još više produbljuje inherentnim nedostatkom solidarnosti među članicama. Zemlje juga, koje su trebale biti pretvorene u dominantno turističke ekonomije, našle su se u velikim financijskim problemima. Italija će ostati zapamćena kao prvo europsko žarište i neće tu stigmu još dugo ukloniti, a Španjolska je nedavno produžila izvanredno stanje. Masovni strani turizam nestao je preko noći, a velik dio europskih ekonomija oslanjao se na taj izvor prihoda za krpanje budžeta. Neoliberalna politika štednje je nestala, ali rezovi koji nam slijede bit će veoma bolni, zbog čega će neizbježno doći do velikih socijalnih nemira.

Puno se govori i o tzv. novoj normalnosti (New Normal), napose u okvirima izvanrednog stanja i poduzetih političkih kriznih mjera, ali i u okvirima dugotrajnog suživota s koronom. Kako zapravo objasniti značenje toga pojma u užem i širem smislu? Političke konotacije su i tu neizbježne...

- Govor o novoj normalnosti nije bez temelja. Zdravorazumski je jasno da nam se život stubokom promijenio. Vidimo da je veliku većine nas pounutrio oprez i djeluje u skladu epidemioloških mjera, pa čak i kad je očito da se epidemija stišala. Kohabitacija s virusom je u tijeku, i to je savršen trenutak za implementaciju političkog sadržaja koji u redovno vrijeme nije lako usaditi. Tzv. nova normalnost u užem smislu nam se pred očima razotkriva u obliku nove državne kontrole društva. U Mađarskoj vlasti uhićuju i brzinski osuđuju ljude zbog kritičkih stavova prema vladajućima izraženima na društvenim mrežama. Kod nas parapolitičko tijelo Stožer, bez službenog proglašenja izvanrednog stanja, određuje kako ćemo živjeti, a represivni aparat se oslanja na preporuke tog tijela, ne na zakone. Vlada krši socijalni dijalog i prelazi preko Ustava hladne glave i sad te nove mogućnosti ekstenzivne regulacije društvenih odnosa nastoji normalizirati u ime "borbe protiv korone", kao nekoć u "borbi protiv korupcije".

IZBORNI ARGUMENTI
Uskoro nam slijede ljetni parlamentarni izbori. Sudeći prema sadašnjoj situaciji, HDZ je favorit, a u prilog mu ide i proteklo dobro upravljanje krizom te svakako i s tim u vezi dobra epidemiološka slika Hrvatske. Može li to sve biti presudno za uvjerljivu pobjedu na izborima?

- Taj uspjeh vrlo brzo topi očekivane povoljne izborne rezultate, jer je cijena za ekonomiju bila visoka za takav uspjeh, zbog čega nije izvjesno da će sadašnji HDZ moći formirati saborsku većinu. Dugovi i ostali troškovi stižu na naplatu državi i društvu, što će izazvati recesiju, te je u interesu HDZ-u da što prije budu izbori. Također, što kraće vrijeme za kampanju i organiziranje stranaka u ograničenim uvjetima kretanja ide u korist već organiziranim i velikim strankama kao što su SDP i HDZ. Predstojeći izbori dokazat će da je razvijena stranačka infrastruktura presudna za izbore i to će donijeti dobre rezultate uobičajenom duopolu. (D.J.)
Možda ste propustili...

DR. SC. SVEN MARCELIĆ PROFESOR NA ODJELU ZA SOCIOLOGIJU SVEUČILIŠTA U ZADRU

Nepovjerenje u institucije može imati devastirajuće učinke

GEOSTRATEŠKI IZAZOVI: MOLDAVIJA, NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

Tranzicija na aparatima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TJEDNI OSVRT

Kako je Penava kontaminirao Dan sjećanja?

2

POLITIČKI I MEDIJSKI POPULIZAM

Retorički amaterizam

3

MODERNI ROBINZONI: KVARTET S JADRANSKOG OTOKA

Do Marsa preko Mljeta