Magazin
ODRŽIVA GRADNJA: PRILAGODBA SUŽIVOTU S KORONOM

Zelena gradnja trajni je program razvoja prostora oko nas
Objavljeno 23. svibnja, 2020.
OD 2021. DO 2027. NASTAVIT ĆE SE OSTVARIVATI PROGRAMI CJELOVITE ENERGETSKE OBNOVE

U posljednje se vrijeme pojam zelene gradnje sve više koristi u Hrvatskoj, kako među dionicima sektora arhitekture i graditeljstva tako i u zakonodavnom okviru. Češće se u Hrvatskoj spominje od 2008. godine, kada se skupina tvrtki i institucija odlučila osnovati Hrvatski savjet za zelenu gradnju, koji je hrvatska inačica neprofitne udruge u okviru Svjetskog savjeta za zelenu gradnju, koji se bavi promocijom i implementacijom principa zelene gradnje u postupcima planiranja, projektiranja, gradnje, upravljanja i odražavanja nekretnina - objašnjava dipl. oec. Snježana Turalija te dodaje:


- Zelena gradnja od početka se definira kao holistički pristup u uređenju prostora i zgrada u prostoru, uz interdisciplinarni pogled svih povezanih struka kako bi se poštovali osnovni zahtjevi zaštite okoliša i prirode, sociokulturoloških vrijednosti nekog kraja, ekonomskih aspekata i svakako tehničkih zahtjeva koje zgrade moraju ispunjavati. Krajnji cilj zelene gradnje jest prilikom stvaranja novih zgrada ili rekonstrukcije postojećih dostići visok stupanj zadovoljstva krajnjih korisnika, kao i njihova zdravlja te opće dobrobiti. Naime, ako ste vlasnik stana ili kuće koja je osmišljena kao zelen i održiv projekt, osigurana je veća kvaliteta, vrijednost, ali i dugotrajnost vaše nekretnine. Uredski prostori definirani kao zeleni odnosno održivi najmodavcima osiguravaju niže režijske troškove, manje rizike i veću zaradu od najma prostora, a najmoprimci uživaju u većem zadovoljstvu svojih radnika i njihovoj većoj produktivnosti, odnosno sniženoj stopi bolovanja i izostanaka s posla. Svjetske statistike govore u prilog činjenici da se u bolnicama koje su certificirane prema nekom od međunarodnih standarda zelene gradnje bolesnici kraće zadržavaju, odnosno brže dolaze u fazu izlaska iz bolesti, što smanjuje opterećenja u zdravstvenom sektoru, a, na primjer, u zelenim školama govori se o većem zadovoljstvu učenika, njihovu bržem učenju, smanjenju broja bolesti dišnih puteva, očiju i slično.


U svakom slučaju, prednosti zelene gradnje su brojne, no u taj koncept treba ulagati i što se tiče prijenosa znanja na sve dionike u procesu (projektanti arhitekture, strojarstva, elektrotehnike, građevinarstva, krajobrazne arhitekture, voditelji projekata i nadzora, izvođači građevinskih radova, upravitelji zgrada, referenati u jedinicama lokalne samouprave itd.), i što se tiče osiguranja financijskih povoljnih omotnica za takvu gradnju, i što se, u konačnici, tiče savjesti i ponašanja samih korisnika zgrada. Možemo zaključiti da je zelena gradnja trajni program razvoja prostora oko nas.
STANJE U HRVATSKOJ


​Zašto uopće zelena ili održiva gradnja? U kojim je područjima ona najučinkovitije provediva? Malo o najvažnijim referentnim točkama koje su ključne za pristup tom kontekstu, odnosno razvoju takvih mogućnosti nekad i danas...


- Poznato je da su zgrade odgovorne za 40 % potrošnje energije i 36 % emisije CO2 - više od industrije i transporta zajedno, 35 % zgrada u EU-u starije je od 50 godina, a 75 % zgrada je energetski neučinkovito. Slično je i u Hrvatskoj, gdje većina zgrada pripada energetskom razredu E, F ili G. Stoga je upravo sektor zgradarstva velik potencijal i tu je najviše mogućnosti za promjenu. Gradeći nove zgrade koje su zelene, a obnavljajući stare zgrade na sveobuhvatan način postiže se ne samo smanjenje emisija ugljičnog dioksida nego se i povećava ugodnost boravka i rada u zgradama, povećava se njihova kvaliteta, dugotrajnost, stabilnost i na kraju vrijednost. Smanjena potrošnja energenata direktno utječe na uštedu na režijama, koja može iznositi i do 60 %. S ulaskom u Europsku uniju i slijedeći direktive vezane uz energetsku učinkovitost, Hrvatska je u razdoblju 2014. - 2020. uz pomoć fondova Europske unije uspjela osigurati 360 milijuna eura sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, što je u konačnici značilo 540 milijuna eura ukupnih investicija, energetski je obnovljeno 550 višestambenih objekata sa 16.000 kućanstava, također je obnovljeno 800 javnih zgrada, od čega su odgojno-obrazovne utjecale na rad i razvoj 70.000 djece u Hrvatskoj. Procijenjene ukupne uštede energije iznose 65 %, a u ovom trenutku još je 1400 projekata sufinancirnih iz fondova EU-a u provedbi. Sve navedeno govori u prilog da je iznimno velik broj krajnjih korisnika znatno unaprijedio kvalitetu života u novoobnovljenim zgradama, povećala se ekonomska vrijednost tog dijela nekretnina, a svakako se proces obnove izuzetno dobro odrazio na zaposlenost i stabilnost cijelog hrvatskog graditeljskog sektora. I u sljedećem financijskom razdoblju, od 2021. do 2027., planira se ostvarivati programe cjelovite energetske obnove te ulaganja u zelenu infrastrukturu u urbanim područjima, kao i uvođenje pojma kružnog gospodarenja zgradama i prostorom. Dostupnost materijala i tehnologija za zelenu gradnju danas je na vrhunskom nivou.


U zakonodavnom smislu postignut je velik iskorak time što je gradnja u javnom i privatnom sektoru prema standardu nZEB (nearly zero energy buildings) postala obvezna, odnosno prema standardu zgrada gotovo nulte energije. Detaljne smjernice za opću i profesionalnu javnost izdalo je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja RH, a dostupne su na https://mgipu.gov.hr/vijesti/smjernice-za-zgrade-gotovo-nulte-energije-nzeb/10503.

NORMALNA ODRŽIVOST


Održiva gradnja i energetska certifikacija zgrada u Hrvatskoj - kako se to odvija, koji su problemi, zastoji, što propisuje EU, što RH?


- Osim primjene nZEB standarda u novogradnji i dijelom u rekonstrukciji postojećih objekata, što je sada obaveza i za javni i za privatni sektor, potrebno je proširiti lepezu mjera koje se primjenjuju u obnovi i novogradnji na ostale zelene elemente u arhitekturi i graditeljstvu. To je potrebno zbog toga što nije dovoljno pratiti samo potrošnju energenata i smanjenje CO2 otiska i utjecati na njih, nego se na optimalan način treba pristupiti smanjenju potrošnje vode, osiguravanju veće količine dnevnog svjetla u zgradama, smanjenju unutarnje buke, ali i utjecaja buke izvana, osiguravanju ugradnje materijala i tehnologija koji neće biti štetni za krajnje korisnike, koji će osigurati adekvatnu protupožarnu te seizmičku zaštitu, koji će pridonijeti fleksibilnosti i funkcionalnosti, ali i većoj vrijednosti te dugotrajnosti građevine.


Uza sve navedeno, važan je i trend preimenovanja pojma zelena gradnja u održiva gradnja. Naime, uvođenjem koncepta kružnog gospodarstva u europsko gospodarstvo u najširem smislu ono se odnosi i na građevinski sektor, stoga se sve češće u stručnim krugovima govori o tome da je održivost nova normala u arhitekturi i graditeljstvu, a svi koji se njome bave moraju biti osviješteni da više nije moguće bezgranično iskorištavati resurse kako bismo ih implementirali u razvoj prostora oko nas, nego je potrebno primijeniti princip recikliranja, ponovnog korištenja te optimizacije potrošnje i dobave resursa. Pri tome se ne misli samo na prirodne sirovine nego i na ljudske te financijske resurse.

EUROPSKI ZELENI PLAN


Kakve veze sa svime time, recimo tako, imaju klimatske promjene?


- Važno je naglasiti i činjenicu da klimatske promjene, odnosno njihove posljedice, sve više uzimaju maha mijenjajući globalne i lokalne uvjete za život i rad ljudi, i to u negativnom smjeru, stoga je brža i efikasnija prilagodba hrvatskog gospodarskog, institucionalnog, obrazovnog i civilnog sektora iznimno važna kako bi se Hrvatska kao članica Europske unije kvalitetnije i vidljivije približila cjelovitoj zelenoj strategiji ili Europskom zelenom planu. Za Hrvatsku, kao i za zemlje regije, europski green deal bit će jedan od najvećih izazova u tranziciji gospodarstva prema onom modelu koji će osigurati smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena na prostor i ljude, a jačati svijest i u konačnici osnaživati aktivnosti za očuvanje resursa, prirodnih ljepota te općenitih tradicionalnih vrijednosti i načina života u našoj zemlji, temeljen oduvijek na visokim ekološkim standardima. Apsolutno sve iz Europskog zelenog plana može se povezati s infrastrukturom, zgradama i cjelovitim prostorom koji nas okružuje, jer su njegove glavne okosnice:


Čista energija • Održiva industrija, proizvodnja i potrošnja • Održiva novogradnja i rekonstrukcije, insfrastruktura • Održivi transport • Digitalna transformacija • Bioraznolikost, zaštita i obnova ekosustava • Održiva upotreba resursa - kružna ekonomija • Održiva poljoprivreda i sigurni lanci hrane • Smanjenje CO2 otiska i svakog zagađenja • Akcije za borbu protiv klimatskih promjena • Oporezivanje i socijalne naknade.
Uzimajući sve parametre u obzir, što još treba istaknuti u širem EU kontekstu?


- Kada usporedite navedene segmente i informaciju da osim potrošnje energenata u zgradarstvu moramo misliti na cijeli niz kategorija koje definiraju održivost zgrada i prostora, onda obvezni energetski certifikat uveden u Hrvatskoj prije nekoliko godina gubi na snazi i ispunjava samo manji, otprilike 10-postotni faktor, prema kojem bismo mogli mjeriti održivost. Svi ostali parametri nisu u dovoljnoj mjeri naglašeni, stoga se preporučuje razmotriti certificiranje prema već prepoznatim međunarodnim certifikatima za održivu gradnju, jer će i Europska unija, sadašnje neobvezujuće Smjernice za održivu gradnju, takozvani Level’s, u najskorije vrijeme i najvjerojatnije zakonski definirati kao obvezujuće za sve članice Europske unije, tako da je vrlo izvjesno da će i na našem području snažnije zaživjeti certificiranje zgrada i prostora prema eurpskoj praksi. Vrlo učinkovitim pokazuje se međunarodni certifikat - DGNB - koji je osmislio i provodi u više svjetskih i europskih zemalja Njemački savjet za zelenu gradnju (www.dgnb.de) i koji je primijenjen na više od 5500 zgrada do sada, snažno se razvija, a odnedavno se primjenjuje i za certifikaciju cijelih urbanih cjelina. U Hrvatskoj je prema DGNB-u certificirana prva zelena poslovna zona, u Velikoj Gorici - Meridian 16 Business zone, a neke od svjetski poznatih građevina ili urbanih zona, kao što su CAMP NOU Barcelona ili Carlsberg district u Kopenhagenu u Danskoj, najsvjetliji su primjeri osviještenosti investitora o potrebi gradnje budućnosti uz poštovanje principa održive gradnje.

GODINA PROMJENE


Je li provedba u cijelosti uopće moguća u dogledno vrijeme? S obzirom na tzv. novu normalnost, prouzročenu koronakrizom, što će biti s održivom gradnjom u idućem razdoblju? Što i kako s održivom gradnjom u turističkom sektoru, s obzirom na goleme probleme izazvane koronakrizom?


- Hrvatska i regija prate trendove iz europskih zemalja. Naravno, kasnimo u primjeni svih principa održivosti, no zakonska regulativa ide u smjeru održive gradnje, zelena javna nabava također je dobar put, ali se mora odnositi i na graditeljski sektor, financijske omotnice iz fondova Europske unije, kao i Europski zeleni investicijski plan, pridonijet će da se i kod nas kao i u ostalim članicama EU-a gospodarstvo preseli u svijet takozvanog kružnog gospodarstva. Aktualna pandemija koronavirusa, koja je paralelno lansirala i novu eru ekonomske krize, zasigurno neće pridonijeti razvoju održive gradnje onako kao što je to planirano prije 2020. godine, jer će se novac za takve investicije najvjerojatnije dijelom prenamijeniti za potrebe sanacije posljedica pandemijske i ekonomske krize. No istovremeno smo spoznali da u trenutcima karantene najviše boravimo u zatvorenom prostoru i tada postaje bitno je li taj prostor kvalitetno građen, je li optimalan za ljudsko zdravlje, je li štedljiv ili pak nije… U Zagrebu se zbog nedavnog potresa sve navedeno samo multipliciralo i sada je više nego ikad prije vrijeme da se o zgradama i prostoru koji nas okružuje promišlja na održiv, učinkovit i odgovoran način.

Stoga kao konzultant za održivu gradnju prema principima međunarodnog certifikata DGNB zaključujem da je upravo ove godine definicija održive gradnje postala važna u svim segmentima društva - ona bi se trebala sa strane stručnjaka planirati i ugraditi u sve naše vrtiće, škole, sakralne objekte, stambene i poslovne zgrade, industrijska postrojenja, apartmane i hotele, trgovačke centre… Ako do sada nismo naučili da nam zgrade i zelena infrastruktura pozitivno utječu na ekonomiju te kvalitetu života svih građana i onih koji nam dolaze u posjet, onda još uvijek moramo raditi na prijenosu znanja i svjesnosti o benefitima održive gradnje. (D.J.)
Kasnimo u primjeni svih principa održivosti, no zakonska regulativa ide u smjeru održive gradnje, zelena javna nabava također je dobar put...
Pandemija koronavirusa, koja je paralelno lansirala i novu eru ekonomske krize, zasigurno neće pridonijeti razvoju održive gradnje onako kao što je to planirano prije 2020. godine...
Prednosti zelene gradnje su brojne, no u taj koncept treba ulagati i što se tiče prijenosa znanja na sve dionike u procesu, i što se tiče osiguranja financijskih povoljnih omotnica za takvu gradnju...
O autorici...
Snježana Turalija, dipl. oec., savjetnica je za područje održivog razvoja, kružnog gospodarstva, održive gradnje i međunarodnog certifikata za održivost u graditeljstvu - DGNB. Završila je studij Management turizma i ugostiteljstva u Opatiji, educirala se o destinacijskom menadžmentu na Wuertschaft Universitaetu u Beču, završila Londonsku školu za odnose s javnošću te sudjelovala u brojnim cjeloživotnim programima edukacija iz svijeta marketinga i brendiranja, poduzetništva i liderstva, energetske učinkovitosti i održive gradnje - LEED, DGNB, nZEB, vođenje projekata. Karijeru je započela u kongresnom centru Grand hotela Adriatic u Opatiji, poslije je radila u internacionalnom okruženju tvrtke Ytong_Xella s fokusom na marketing & business strategiju kompanije vezano uz održivu arhitekturu i graditeljstvo. Bila je prvi direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju - internacionalne neprofitne organizacije koja djeluje u više od 70 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj je udruga okupila više od 120 respektabilnih članova iz institucionalnog, realnog, obrazovnog i civilnog sektora. Od 2017. do kraja 2018. bila je pročelnica Upravnog odjela za EU fondove, razvoj grada, gospodarstvo i poljoprivredu u rodnom gradu Karlovcu. Vodila je ili sudjelovala u provedbi velikog broja projekata financiranih iz EU programa - HORIZON 2020, Interreg, URBACT, Life... Sada je u poduzetničkim vodama - kroz svoj poslovni subjekt GREENiKA bavi se poslovnim savjetovanjem, edukacijama, EU fondovima te osmišljavanjem koncepata i strategija s ciljem osnaživanja zelenog gospodarstva u Hrvatskoj. Vrlo često je organizator, sudionik ili moderator stručnih konferencija i okruglih stolova tematski vezanih uz segmente zelenog gospodarstva, gost je predavač i surađuje s institucionalnom i akademskom zajednicom te medijskom scenom, kako u zemlji tako i u Europi. U mandatu 2017./2018. bila je članica Upravnog odbora Svjetskog savjeta za zelenu gradnju (www.worldgbc.org), sada je članica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (www.croatiagbc.org), Hrvatske udruge poslodavaca te Međunarodne mreže poslovnih žena. Konzultant je za međunarodni sustav certificiranja održivosti DGNB u graditeljstvu (www.greenika.hr).
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: ROSANDA MULIĆ, SPECIJALISTICA EPIDEMIOLOGIJE IZ SPLITA?

Vjerojatno ćemo svi kad-tad doći u kontakt s virusom

2

REPORTAŽA: ŽUMBERAČKO GORJE

Skrivena divljina Hrvatske: Kad misliš da padaš, priroda te diže

3

TJEDNI OSVRT

Zdravi sendviči prve dame nikako nisu jeftini