S rekordnih 106.000 slučajeva zaraze koronavirusom u jednom danu broj zaraženih osoba u svijetu premašio je pet milijuna, Južna Amerika postala je područje s najvećim porastom broja oboljelih, prestigavši Sjedinjene Američke Države i Europu.

Najveće južnoameričko žarište je Brazil, gdje je u samo 24 sata zabilježeno 888 smrti od posljedica bolesti COVID-19, a gotovo 20.000 osoba bilo je pozitivno, čime je ukupan broj zaraženih došao na 291.579. Brazil je sada treći na listi po broju zaraženih koronavirusom, iza SAD-a i Rusije. Od prvih potvrđenih slučajeva zaraze u Wuhanu, 10. siječnja, trebala su gotovo tri mjeseca da bi se u svijetu došlo do milijun zaraženih osoba. U ovom trenutku zaraza se širi tempom od milijun novih slučajeva svaka dva tjedna, navodi agencija Reuters. S više od pet milijuna zaraženih u manje od pola godine, koronavirus je nadmašio broj godišnjih slučajeva težeg oblika gripe, kojih je, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, između tri i pet milijuna svake godine. Pandemija izazvana koronavirusom odnijela je više od 326.000 života, iako postoji sumnja da je taj broj i veći. Više od polovine svih smrtnih slučajeva zabilježeno je u Europi. Unatoč stalnom rastu broja novih slučajeva zaraze, mnoge su se države odlučile na ublažavanje zaštitnih mjera kojima je širenje virusa stavljeno pod kontrolu.

Svaka se zemlja na svoj način odlučila boriti protiv pandemije. Švedska, koja se odlučila na najliberalniji režim i strategiju razvijanja imuniteta stanovništva, za sada nije na putu oporavka. Švedsko istraživanje pokazalo je kako je do kraja travnja samo 7,3 posto stanovnika Stockholma razvilo antitijela na koronavirus, što bi moglo pojačati bojazan da odluka da se Švedska ne zatvori zbog koronavirusa neće tako brzo dovesti do kolektivnog imuniteta.

Tu je strategiju zagovarao glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell. On je dao preporuku da se protiv širenja virusa koriste dobrovoljne mjere, za razliku od drugih država koje su uvele obvezne mjere i karantenu. U Švedskoj su tako ostale otvorene većine škola, restorana, kafića i poslovnica, čak i dok je veći dio Europe bio zatvoren. Broj mrtvih od COVID-19 u Švedskoj je mnogo veći nego u drugim nordijskim državama, iako manji nego u zemljama poput Velike Britanije, Italije i Francuske.

Broj pacijenata na intenzivnoj njezi u Švedskoj je pao za trećinu otkad je krajem travnja imao svoj vrhunac, a zdravstvene vlasti tvrde da epidemija usporava. No Švedska je u posljednjih sedam dana zabilježila najveći broj mrtvih po glavi stanovnika u Europi.

Švedsko zdravstvo isticalo je da kolektivni imunitet nije cilj sam po sebi, nego da je svrha strategije usporiti širenje virusa kako ne bi preplavio zdravstveni sustav, no ne i potpuno ga suzbiti. Švedski stručnjaci tvrdili su da države koje su uvele potpune karantene kako bi spriječile izloženost virusa dolaze u opasnost ponovnih izbijanja zaraze. Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je države da se ne oslanjaju na stvaranje kolektivnog imuniteta, odnosno "imuniteta krda".

Među kritičarima pristupa svoje države je Bjorn Olsen, profesor zaraznih bolesti na sveučilištu u Uppsali, koji smatra da je koncept kolektivnog imuniteta „opasan i nerealan“ u slučaju COVID-19.

Samo oko jedan posto Danaca bio je u kontaktu s koronavirusom, što znači da postoji mogućnost drugog vala epidemije, objavila je u srijedu agencija ministarstva zdravstva. Agencija se bavi nadzorom zaraznih bolesti, a studiju je objavila u trenutku kada su se danski parlamentarci složili o novoj fazi otvaranja zemlje. Od 2500 Danaca izabranih slučajnim odabirom za studiju, 1700 je dosad pristalo na testiranje kako bi se utvrdila prisutnost antitijela na koronavirus, kaže agencija. Među njima samo je 12 imalo antitijela na Sars-CoV-2.

Agencija naglašava da se radi o preliminarnim rezultatima i da je još uvijek nemoguće reći jesu li ti rezultati primjenjivi na ukupnu dansku populaciju.