Objavljeno 21. svibnja, 2020.
Zbog poremećaja u poslovnim aktivnostima predviđa se znatno povećanje nezaposlenosti
Poduzeti sve potrebne mjere za učinkovitu borbu protiv pandemije, ojačati mjere na tržištu rada i sustav socijalne zaštite, nastavi osiguravati likvidnost poduzećima i poboljšati učinkovitost javne uprave i pravosudnog sustava - četiri su mjere koje Hrvatskoj za ovu i iduću godinu preporučuje Europska komisija u okviru procesa europskog semestra u dijelu ekonomskih i socijalnih politika. Na online-videokonferenciji hrvatskim su ih novinarima u srijedu predstavili Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj, i Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica u tom predstavništvu.
Test otpornosti
Istodobno je u Bruxellesu Europska komisija objavila nacrt preporuka i za ostalih 26 država članica i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Gledano u cijelosti, zbog dosad nezabilježene situacije, povezane s pandemijom COVID-19, i njezinih ozbiljnih učinaka na sustave javnog zdravstva, građane, društvo i gospodarstvo u cjelini ovogodišnje preporuke usmjerene su na saniranje posljedica pandemije, ublažavanje posljedica za gospodarstvo i poticanje oporavka.
"Pandemija je test otpornosti zdravstvenih sustava u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj. Hrvatska je pravodobno poduzela kvalitetne mjere za njezino suzbijanje. Odmah nakon proglašenja pandemije hrvatski zdravstveni sustav stavljen je u stanje pune pripravnosti, osigurani su dodatni kapaciteti, nabavljena je potrebna zaštitna oprema i poduzete su sve mjere kako bi se zdravstveni sustav zaštitio od prodora virusa i omogućio kvalitetnu zdravstvenu zaštitu", kaže Zlatev i dodaje da, iako je u Hrvatskoj pristup zdravstvenoj skrbi općenito dobar, stopa nezadovoljenih potreba za zdravstvenom skrbi zbog zemljopisne je udaljenosti među najvišima u Uniji. Bliža suradnja središnje države i županija od presudne je važnosti za nabavu ključnih medicinskih proizvoda, osobito u izoliranijim područjima i na otocima. Ravnomjernija zemljopisna raspoređenost zdravstvenih djelatnika i ustanova, kao i daljnje promicanje e-zdravstva, olakšala bi pristup zdravstvenim uslugama i pomogla u borbi protiv pandemije, navodi EK.
U drugoj preporuci predlaže se ojačati mjere na tržištu rada i sustav socijalne zaštite, povećati pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama te potaknuti promicanje vještina. Zbog ozbiljnih poremećaja u poslovnim aktivnostima predviđa se da će se ove godine nezaposlenost znatno povećati, prije nego što se iduće godine smanji.
"Ovo bi se moglo negativno odraziti na ekonomsku situaciju pojedinaca. Negativne socioekonomske posljedice kratkoročno su djelomično ublažene provedbom Vladinih mjera potpore. Međutim, u fazi oporavka Hrvatska treba pojačati sudjelovanje na tržištu rada te poboljšati razvijanje vještina, uključujući digitalne, kako bi se smanjila postojeća neusklađenost i nedostatak vještina na tržištu rada. Ova je kriza više nego išta prije pokazala koliko su digitalne vještine i infrastruktura važne u poslovnom životu i obrazovanju. Također treba nastaviti ojačavati socijalnu sigurnosnu mrežu, uključujući naknade za nezaposlenost za otpuštene radnike", ističe Zlatev.
Osiguravanje likvidnosti
Treća preporuka odnosi se na nastavak osiguravanja likvidnosti tvrtki, uz smanjivanje administrativnog i financijskog opterećenja gospodarstva. Prednost treba dati ulaganjima za poticanje održivog gospodarskog oporavka, s naglaskom na zelenoj i digitalnoj tranziciji. "Hrvatska bi trebala nastaviti financijski podupirati održiva poduzeća pogođena krizom, trebala bi nastaviti s brzim i kontinuiranim mjerama potpore likvidnosti poduzeća kreditiranjem i odobravanjem jamstava, ponajprije malim i srednjim poduzećima. Dosad poduzete mjere za smanjenje administrativnih i regulatornih prepreka korak su u dobrom smjeru", rekao je Zlatev te u tom dijelu dodao da će, kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, biti važno dati prednost već razrađenim projektima javnih ulaganja i promicanju privatnih ulaganja, kao i ulaganjima u sektore koji su poticajni za rast i koji pridonose zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Naposljetku, u četvrtoj preporuci, ističe se kako je potrebno raditi na podizanju učinkovitosti javne uprave i pravosudnog sustava.
"Javna uprava također je teritorijalno vrlo rascjepkana, a na lokalnoj razini financijski i ljudski resursi nisu u skladu s nadležnostima. To pridonosi različitom nivou javnih usluga u zemlji i rastu administrativnih troškova", iznosi Zlatev i upozorava kako još uvijek postoje neriješeni sudski predmeti i dugotrajni postupci koji utječu na poslovno okruženje, a problemi kvalitete i učinkovitosti kaznenopravnog sustava otežavaju borbu protiv gospodarskih i financijskih kaznenih djela.
Dario Kuštro
Ognian Zlatev
voditelj Predstavništva Europske komisije u RH
Pandemija je test otpornosti zdravstvenih sustava u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj. Hrvatska je pravodobno poduzela kvalitetne mjere za njezino suzbijanje. Odmah nakon proglašenja pandemije hrvatski zdravstveni sustav stavljen je u stanje pune pripravnosti.
Preporuke reflektiraju rad Vlade
Premijer Andrej Plenković ocijenio je da preporuke Europske komisije reflektiraju aktivnosti Vlade i smatra ih poticajem za daljnje reforme. Preporuke idu za tim da se i dalje vodi politika koja će osigurati i likvidnost poduzeća i put prema oporavku, a posljednja preporuka odnosi se na temu koja je kontinuirano na dnevnom redu, a to je učinkovitost pravosuđa i javne uprave, dodao je. H