Europska komisija u srijedu je objavila dvije strategija o ekološki prihvatljivom prehrambenom sustavu i o bioraznolikosti, koje predviđaju smanjenje uporabe pesticida za 50 posto te najmanje 25 posto poljoprivrednih površina za ekološku proizvodnju.

Strategija od "polja do stola" za ekološki prihvatljivu poljoprivredu i prehrambeni sustav uključuje nekoliko ciljeva koje bi trebalo ispuniti do 2030. godine: smanjenje uporabe i rizika od pesticida za 50 posto, smanjenje uporabe gnojiva za najmanje 20 posto, smanjenje prodaje antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 posto te prakticiranje ekološke poljoprivrede na 25 posto poljoprivrednih zemljišta. Nova strategija za bioraznolikost, koja je tijesno povezana sa strategijom "od polja do stola", bavi se glavnim uzrocima gubitka bioraznolikosti, kao što su neodrživo korištenje zemljišta i mora, prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, onečišćenje i invazivne strane vrste. U toj se strategiji predlaže da se do 2030. godine najmanje 30 posto europskog mora i kopna pretvori u zaštićena područja kojima se djelotvorno upravlja i vraćanje obilježja krajobraza velike raznolikosti na najmanje 10 posto poljoprivrednih zemljišta. "Ove će dvije strategije, kao ključni dijelovi europskog zelenog plana, podupirati i gospodarski oporavak. U kontekstu pandemije koronavirusa njihov je cilj ojačati otpornost naših društava na buduće pandemije i prijetnje kao što su posljedice klimatskih promjena, šumski požari, nesigurnost opskrbe hranom ili izbijanje bolesti, među ostalim podupiranjem održivijih praksi u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi te rješavanjem pitanja zaštite divlje faune i flore i nezakonite trgovine divljim vrstama", navodi Komisija.


Strategija o bioraznolikosti predviđa između ostaloga sadnju tri milijarde stabala i zaštitu sadašnjih šuma, zatim eliminaciju usputnog ulova zaštićenih ribljih vrsta ili smanjenje na razinu koja dopušta oporavak tih vrsta.


Za bioraznolikost će se osigurati 20 milijardi eura godišnje iz raznih izvora, uključujući sredstva EU-a te nacionalna i privatna sredstva, predviđa Komisija, koja je pozvala Europski parlament i Vijeće da podrže te dvije strategije. Iz Hrvatske poljoprivredne komore ističu kako je prilikom izrada strategija izuzetno važno uzeti u obzir naš dosadašnji doprinos okolišu, ali i potrebu za razvojem kako se ne bi nastavilo s agresivnim trendom depopulacije iz ruralnih područja.


Smatraju i kako dvije predstavljene strategije moraju uzeti u obzir sva tri stupa održivosti (ekonomski, socijalni i ekološki).
"Ako će poljoprivrednici dodatno dati doprinos ovom ambicioznom planu, moraju imati odgovarajuću financijsku potporu za prilagodbu i prijelazno razdoblje", poručuju iz HPK-a.