Objavljeno 20. svibnja, 2020.
Đikić: Kultura otvorenosti i poticanja kreativnosti pridonijela je ovom uspjehu
Znanstvenici diljem svijeta rade na razvoju inovativnih lijekova za novi koronavirus, kojim je trenutno u svijetu zaraženo više od 4,8 milijuna osoba, a od početka pandemije umrla ih je 318.201. U svijetu se trenutno razvija i više od stotinu cjepiva, no taj je proces mnogo zahtjevniji od razvoja lijekova.
Kultura otvorenosti
Direktor Instituta za biokemiju (IBC2) u Frankfurtu Ivan Đikić izvijestio je u utorak da je tim znanstvenika uspio pratiti kako se ljudske stanice mijenjaju nakon infekcije koronavirusom te je otkrio spojeve koji su usporili ili zaustavili razmnožavanje virusa.
"Kultura otvorenosti, ulaganja u tehnologije i poticanja kreativnosti znanstvenika, kao i bliska suradnja biokemičara i virologa, pridonijela je ovom uspjehu. Projekt je započeo prije samo tri mjeseca i već je potaknuo nove terapijske pristupe protiv COVID-19", rekao je Đikić.
Tim biokemičara i virologa na Sveučilištu "Goethe" u Frankfurtu testirao je niz spojeva u laboratorijskim modelima, a dobiveni rezultati omogućuju da se potraga za aktivnom supstancijom suzi na mali broj već odobrenih lijekova. Među otkrivenim spojevima koji sprječavaju širenje virusa i dvije su nove potencijalne terapijske strategije za tretmane COVID-19, poput lijeka koji blokira metabolizam nukleinskih kiselina samog virusa (ribavirin), na kojem su već počela klinička ispitivanja. Drugi potencijalni lijek djeluje na metabolizam ugljikohidrata u ljudskim stanicama, jer je pokazano da 2DG (2-deoksi-D-glukoza) blokira glikolizu, važan metabolički put u širenju koronavirusa.
Američka tvrtka Moleculin Biotech posjeduje potencijalni lijek, koji se zove WP1122, a djeluje slično kao 2DG. Najavili su pripremu kliničkog ispitivanja na temelju rezultata iz Frankfurta. "Zahvaljujući tehnologiji mePROD, koju smo razvili na IBC2, prvi smo put bili u mogućnosti pratiti stanične promjene nakon infekcije SARS-CoV-2. Činjenica da naši nalazi sada mogu potaknuti daljnja istraživanja u svrhu razvoja lijekova definitivno je velik pomak", istaknuo je voditelj laboratorija na IBC2 Christian Münch.
Profesor Jindrich Cinatl, s Instituta za medicinsku virologiju, objasnio je da je uspješna uporaba tvari koje su komponente već odobrenih lijekova izvrsna prilika u borbi protiv koronavirusa. "Te su tvari već dobro okarakterizirane, a znamo kako ih pacijenti toleriraju. U utrci s vremenom naš rad sada može dati važan doprinos tomu koji smjerovi obećavaju najbrži uspjeh", poručio je.
Dobre vijesti dolaze i s prestižnog Pekinškog sveučilišta, čiji laboratorij razvija lijek za koji se vjeruje da može zaustaviti pandemiju koronavirusa i biti spreman za masovnu proizvodnju kasnije ove godine.
Razvoj cjepiva
Lijek koji se razvija na temelju antitijela skraćuje vrijeme oporavka oboljelih od COVID-19, ali i stvara kratkotrajan imunitet na virus, tvrde istraživači. Sunney Xie, direktor sveučilišnog inovacijskog centra za genomiku, ističe kako se lijek pokazao uspješnim kod životinja. Xie je rekao i kako se količina virusa u zaraženim miševima znatno smanjila nakon što su im ubrizgana neutralizirajuća antitijela. "To pokazuje da potencijalni lijek ima i terapijski učinak", rekao je.
Lijek se koristi neutralizirajućim antitijelima koje je proizveo ljudski imunosni sustav kako bi se spriječio prodor virusa u stanicu. Antitijela su izolirana iz krvi 60 oporavljenih pacijenata. Članak o tom istraživanju objavljen je u znanstvenom časopisu Cell. Xie ističe kako je njegov tim "danonoćno" tražio antitijela. Dodao je da bi lijek trebao biti spreman za upotrebu kasnije ove godine, na vrijeme s obzirom na mogući drugi val pandemije na zimu. "Klinička su testiranja u planu", rekao je Xie, dodavši kako će se ona provoditi u Australiji i drugim zemljama jer je broj slučajeva zaraze u Kini rapidno pao. "Nadamo se da će neutralizirajuća antitijela postati specijalizirani lijek koji će zaustaviti pandemiju", kazao je.
Kineski zdravstveni dužnosnik prošlog je tjedna rekao da Kina već testira pet potencijalnih cjepiva na ljudima. No Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da će razvoj cjepiva trajati između 12 i 18 mjeseci.
D.Pavlović/Hina
BRZ I POUZDAN SEROLOŠKI TEST
Znanstveni tim akademika Igora Štagljara iz Toronta na korak je do razvoja inovativnog serološkog testa s pomoću kojeg će se iz kapljice krvi detektirati je li neka osoba došla u kontakt s virusom. Mala kapljica krvi iz prsta i novi serološki test SIMPL bit će, kaže prof. Štagljar, dovoljni za odgovor jeste li imali koronavirus i koliko ste antitijela razvili. Riječ je o krvnom testu koji s pomoću specijalnih proteina, koji se nazivaju inteini, može za manje od sat vremena iz samo deset mikrolitara krvi detektirati je li neka osoba već došla u kontakt s COVID-om, objasnio je Štagljar za HTV. Kanadska vlada dala im je više od milijun dolara i test na tržištu očekuju za šest mjeseci. To je vrlo jednostavan test koji se može napraviti u bilo kojoj zgradi. Uđete u neku zgradu, u starački dom, i u roku od sat vremena napravite oko tisuću tih testova, ističe Štagljar. Kaže da je, iako je u svijetu više od pedeset seroloških testova, njihova metoda bolja i inovativnija. Test je, smatra, osnova za imunološku putovnicu.
U svijetu se razvija i više od stotinu cjepiva, no taj je proces mnogo zahtjevniji od razvoja lijekova