Deveti saziv Hrvatskog sabora završio je svoj rad u ponedjeljak, 18. svibnja. Za odluku o raspuštanju glasalo je 105 zastupnika, znatno više od potrebnih 76, suzdržana su bila četiri, protiv osam. Na potezu je sada predsjednik Republike Zoran Milanović, koji treba odrediti datum parlamentarnih izbora.

Izbori se moraju održati u roku od 30 do 60 dana od dana raspuštanja, što znači da bi posljednji rok za izbore bio 12. srpnja, a najraniji 21. lipnja. Milanović je prije nekoliko dana izjavio kako će pokušati spriječiti da se izbori održe u vrijeme kada je dosta Hrvata u inozemstvu.


Deveti saziv Sabora zasjedao je 421 dan i tijekom tog razdoblja odradio 1702 točke dnevnog reda, što je najviše u proteklih nekoliko saziva, izvijestio je nakon raspuštanja predsjednik parlamenta Gordan Jandroković. Usporedivši broj dana zasjedanja s prijašnjim sazivima, rekao je kako je peti saziv imao 298, šesti 332, sedmi 393, a osmi saziv 58 dana zasjedanja. Dodao je kako je deveti saziv Sabora zasjedao ukupno 2938 sati, a da o velikoj aktivnosti svjedoči i podatak o gotovo 50 tisuća javljanja zastupnika i zastupnica u različitim formama te o postavljena 2873 zastupnička pitanja. U devetom sazivu doneseno je ukupno 735 zakona. "Bez obzira na sve prigovore na račun saborskih zastupnika, čini mi se da smo dinamizirali rad, donijeli smo i dva puta promjene Poslovnika kako bismo radili efikasnije, brže i bolje i mislim da se to iz statistike vidi", ocijenio je Jandroković. Od novosti koje su uvedene u rad Sabora Jandroković je osim promjene saborskog Poslovnika koje su dinamizirale rad izdvojio i novčano kažnjavanje zastupnika koji neopravdano ne dolaze na sjednice, uvođenje znakovnog jezika, najavu tjednog plana zasjedanja te videoprijenos sjednica saborskih odbora. Kao najvažniji zakon koji je Sabor donio izdvojio je "lex Agrokor", kojim je spašeno više desetaka tisuća radnih mjesta, te zakon o sustavu domovinske sigurnosti i zakon o hrvatskim braniteljima. Posebno će mu, kako je kazao, ostati u sjećanju početak epidemije koronavirusa i potres u Zagrebu, kada je Sabor radio bez prestanka unatoč zahtjevnim okolnostim te se selio u hotel Westin i staru zgradu Ine. "U odnosu prema ostalim parlamentima u Europi, tu smo ostvarili zaista jako dobre rezultate", kazao je Jandroković, podsjetivši da je u takvim okolnostima donesen zakon o sustavu civilne zaštite i zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Što se tiče predsjedanja Vijećem EU-a, Jandroković je ustvrdio da se, nažalost, nije moglo ostvariti sve što se planiralo s obzirom na epidemiju koronavirusa.


Na tezu da je deveti saziv Sabora bio najgori do sada, Jandroković je odgovorio da je Sabor obavio svoju dužnost u donošenju važnih zakona, odluka i strategija i prema tom kriteriju, kaže, ne bi dao tako lošu ocjenu kao što je možda percepcija. Međutim, dodaje, percepcija je takva zbog neprimjerena ponašanja dijela zastupnika, uvreda, govora mržnje, iznošenja mnogo laži na račun određenih zastupnika, zbog čega se stvorilo ozračje koje nije dobro i primjereno za parlament. To više nije bio incident, to je postala svakodnevna praksa, kazao je, dodavši da se dio zastupnika služio govorom ulice i govorom s ruba društvenih mreža, zbog čega se ljudi zgražaju i srame. Drugi razlog lošoj ocjeni je što dio zastupnika nije redovit na zasjedanjima, ne sudjeluje u raspravama i onda se postavlja pitanje zašto uopće dobiva plaću, napomenuo je, dodavši da se zbog njihova nerada stječe dojam da većina zastupnika ne radi.


Prije svog raspuštanja Sabor je većinom zastupničkih glasova (79 za, 41 protiv) izmijenio državni proračun za ovu godinu, odbivši prije toga sve amandmane koje je na izmjene podnijela oporba. Rebalansom se ukupni prihodi smanjuju za 23,2 milijarde kuna i iznosit će oko 122 milijarde, a ukupni rashodi ostaju na 147,3 milijarde kuna. Pad proračunskih prihoda posljedica je mjera poduzetih u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođanja plaćanja poreza i doprinosa, kao i pada gospodarske aktivnosti. BDP će u ovoj godini, procjena je Vlade, pasti za 9,4 posto, proračun je, pak, rađen uz projekciju da će gospodarski rast biti 2,5 posto. Izmjene, odnosno rebalans, državnoga proračuna uzele su u obzir i posljednje raspoložive podatke o prihodima proračuna. Zbog učinaka epidemije koronavirusa sredinom travnja zabilježen je efekt kojega se do sada u resoru financija ne sjećaju - više od dva tjedna travnja prihod od PDV-a ne samo što je bilježio smanjenje nego je u apsolutnom iznosu imao i negativan predznak, što znači da je povrat PDV-a bio veći od prihoda od tog najizdašnijeg poreznog prihoda države. Situacija se do kraja travnja popravila, no samo u travnju zabilježen je pad poreznih prihoda za 43,2 posto u odnosu prema istom razdoblju lani, a doprinosi u minusu od oko 20 posto. Rebalansom su prihodi od poreza planirani u iznosu od 66 milijardi kuna, što je 18,1 milijardu kuna manje negoli je bilo planirano originalnim proračunom. Vlada je najsnažnijom porukom rebalansa označila zadržavanje rashoda na 147,3 milijarde kuna, unatoč pritiscima da se povećaju. Najveći nominalni pad proračunskog iznosa rebalansom osjetit će ministarstva mora, zaštite okoliša, znanosti i gospodarstva. Jedini dobitnici su Ministarstvo rada, kojem je iznos povećan za 4,75 milijardi kuna, Ministarstvo zdravstva (rast za 93,7 milijuna) i Ministarstvo poljoprivrede (rast za 47,5 milijuna).


Sabor je i većinom od 115 glasova donio zakon prema kojem će od početka iduće godine oko 20.000 građana moći računati na nacionalnu naknadu u iznosu od 800 kuna mjesečno. Donošenjem zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe tu naknadu sljedeće bi godine trebali dobiti građani stariji od 65 godina koji za života nisu skupili 15 godina mirovinskog staža, žive neprekidno bar 20 godina u Hrvatskoj ili u kućanstvu gdje su prihodi po članu obitelji manji od 800 kuna mjesečno.

Deveti saborski saziv konstituiran je 14. listopada 2016., a njegov predsjednik tada je bio Božo Petrov (Most). Saborsku većinu te je jeseni činila koalicija HDZ-a i Mosta, a već u proljeće 2017. Most je iz te koalicije ispao, nakon što su tri njegova ministara glasala protiv ministra financija Zdravka Marića,


čiju je smjenu tražila saborska oporba. Umjesto Mosta u koaliciju s HDZ-om ušao je HNS, a umjesto Petrova za predsjednika Sabora u svibnju 2017. izabran je Gordan Jandroković. Ovaj saziv doživio je i znatne promjene stranačkih dresova. Klub zastupnika stranke Milana Bandića, koji je na početku devetog saziva imao jednog zastupnika, narastao je na njih 12 s tendencijom daljnjeg rasta, a time i s jačom političkom pozicijom zagrebačkog gradonačelnika. S druge strane, Klub zastupnika SDP-a pao je na 30 članova, osam manje nego na početku mandata.
Recentna godina suočila je Sabor s epidemijom koronavirusa. Zbog sprječavanja širenja zaraze parlament je uveo stroge mjere zaštite i smanjio broj zastupnika koji istodobno mogu biti u sabornici. Zagreb je 22. ožujka pogođen najsnažnijim potresom u posljednjih 140 godina, koji je oštetio i zgradu Sabora, stradala su dva od četiri kata. Drugi put u svojoj modernoj povijesti zasjedao je privremeno izvan svoje zgrade, u zgradi Ine u Šubićevoj, gdje je u jesen 1991., sklonivši se od napada vojske bivše Jugoslavije, donio odluku o raskidu državnih veza sa SFRJ.