Nakon što je došlo do znatnog popuštanja epidemioloških mjera, a s radom su počele mnoge gospodarske djelatnosti, očekuje se normalizacija stanja i u dijelu obrazovanja. Naime, nakon što su u ožujku prekinute sve predupisne aktivnosti vezane za polazak djece u prvi razred, Stožer civilne zaštite odlučio je o njihovoj ponovnoj uspostavi u svibnju. Ipak, započeli su samo pregledi kod nadležnih liječnika školske medicine, ali ne i kod stručnih školskih povjerenstava. Upravo taj dio izaziva prijepor struke i nadležnog ministarstva koje je u javno savjetovanje uputilo izmjene Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta kojim se, među ostalim, dopušta provedba procjene stanja na daljinu.

Prosvjetni djelatnici, pak, poručuju da se psihofizičko stanje djeteta koje se upisuje u prvi razred osnovne škole ne može kvalitetno procijeniti online, već je za to nužna neposredna interakcija koja uključuje verbalnu i neverbalnu komunikaciju djeteta sa stručnom osobom u školi. Ona nije važna samo za stručnu osobu, već i za dijete, jer je to njegov prvi susret sa školom, kažu. Ravnateljica OŠ Vladimira Becića u Osijeku Tatjana Kristek ističe kako su u samo nekoliko dana dobili dvije oprečne odluke o postupanju, pa sada čekaju rasplet. "Prvo nam je 8. svibnja stigao dopis prema kojemu smo mogli početi s predupisnim aktivnostima, da bi nekoliko dana kasnije to bilo zaustavljeno. Trenutačno je u postupku javne rasprave novi pravilnik koji bi dopuštao obavljanje procjena na daljinu, odnosno online, što nikako nema smisla. Pitam se kako će se online ispitivati dijete od šest godina bez ikakvog neposrednog kontakta u realnom okruženju. Ako je dopušteno da djeca idu na igrališta, u trgovačke centre i slična mjesta, ne vidim razlog zašto ne bi mogla doći u školu koja je sigurno okruženje s obzirom na provedbu svih epidemioloških preporuka, od dezinfekcije do mjerenja tjelesne temperature. Što se tiče kolega, u mojoj školi svi su potpuno spremni za početak provedbe potrebnih aktivnosti, a poučeni iskustvom iz prijašnjih godina", objašnjava Kristek. Sličnog je stava i ravnatelj OŠ Frana Krste Frankopana Antun Ptičar, koji smatra da bi se predupisne aktivnosti trebale provoditi u školama i u neposrednoj interakciji. "Jedan dio tih aktivnosti odradili smo prije izbijanja krize, a vrlo rado bismo i nastavili, posebno jer nam je škola takva da pruža maksimalnu sigurnost djeci i njihovim roditeljima. Zbog toga ne vidim razlog zbog kojeg bi se ustrajalo na online provedbi upisa jer smatram da je budućim prvašićima izuzetno važno da fizički dođu u školu i osjete atmosferu koja ih očekuje početkom rujna, a to je jednako važno i njihovim roditeljima. Moja je procjena da bismo u 15-ak dana uspjeli provesti sve što je potrebno kako bismo proveli ovogodišnje upise", napominje Ptičar.

Nešto sretnija situacija trenutačno je u OŠ Franje Krežme u Osijeku, čija ravnateljica Jadranka Jurić objašnjava kako su uspjeli obaviti sve potrebno prije obustave upisnih aktivnosti: "Imali smo sreće da smo na vrijeme dobili popis djece koja će pohađati našu školu, pa je naša pedagoginja provela razgovore i procjenu neposredno prije izbijanja krize. Ostalo nam je još jedno dijete koje bismo trebali testirati zbog zamolbe za prijevremeni upis, a inače s cijelom provedbom započeli smo još u veljači. Zbog toga sada imamo sliku o sljedećoj školskoj godini i znamo da ćemo imati dva prva razreda s nešto više od 20 djece po razredu."

Razgovarali smo i s Vesnom Buljan, dr. med. specijalistom školske medicine, voditeljicom Službe za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, koja zajedno s kolegama provodi liječničke preglede djece prije upisa u prvi razred osnovne škole.

Napominje kako od prošlog tjedna ponovno provode uobičajene preglede prvašića na način da oni zovu roditelje i dogovaraju termin pregleda. "Pratimo epidemiološke preporuke i u skladu s tim postupamo, pa pregledamo petero ili šestero djece dnevno. Pred nama je dugotrajan i mukotrpan posao u kojemu bismo trebali pregledati oko 3000 djece, pa ćemo preglede sigurno raditi do 31. kolovoza. Prijašnjih godina završavali smo ih već u svibnju ili lipnju. Ne naručujemo puno unaprijed, praksa nam je napraviti raspored za dva tjedna, a treba imati na umu da je pred nama vrijeme godišnjih odmora, što će iziskivati i drukčiju organizaciju rada. Sada radimo skraćene preglede i ne tražimo nalaze krvi, mokraće te stomatološke nalaze", zaključuje dr. Buljan.