Novosti
PANDEMIJA POTVRDILA

Moramo mijenjati teritorijalni ustroj
Objavljeno 18. svibnja, 2020.
Prosperirale su one europske regije koje su poticale razvoj industrije i u gospodarskoj krizi. Četiri slavonske županije 2017. bile su među 2,5 % najlošije rangiranih NUTS3 regija

Svako malo iznova se u nas potakne pitanje učinkovitosti sadašnjeg teritorijalnog ustroja i razloga postojanja čak 555 jedinica lokalne samouprave, 428 općina i 127 gradova te 20 županija i Grada Zagreba. Posebno se to pitanje aktualiziralo tijekom pandemije koronavirusa i prema odluci Nacionalnog stožera potrebe izdavanja e-propusnica za kretanje građana izvan granica županije u kojoj imaju prijavljeno prebivalište.


Najviše su negodovali oni koji žive na rubovima granica svojih županija i uvijek su im nekako bliži gradovi unutar druge županije od sjedišta one u kojoj žive. Bilo kada je trebalo otići u poštanski ured, banku ili ljekarnu koji su u vrijeme najstrožih mjera zabrane kretanja i rada uglavnom bili otvoreni u većim mjestima. No i to je sada već prošlo, ali pitanje učinkovitih jedinica lokalne samouprave ostalo je i dalje, a može se očekivati da će to biti i jedna od tema stranaka u predizbornoj kampanji.

Kupovna moć

Većina općina danas financijski teško pokriva i plaće zaposlenih, a kamoli zahtjevnije projekte. Stručnjaci su, međutim, i glede te teme podijeljeni. Dio zagovara formiranje pet ili šest regija uz stotinu općina i gradova dok drugi smatraju da ovakav ustroj sa županijama treba opstati uz eventualno smanjenje broja općina do kojeg bi se došlo povezivanjem malih općina u veće cjeline.


Ono što bi za svaku općinu ili grad trebalo biti pokazatelj uspješnosti ili lošeg poslovanja je visina BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći i njihovoj gospodarskoj razvijenosti. Gdje su naše županije prema tim pokazateljima u odnosu prema regijama članica Europske unije najbolje ilustrira analiza Sektora za financijske institucije i ekonomske analize, Odjel za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. Naime, hrvatske županije računaju se prema regionalnoj klasifikaciji statističkih regija sa 150.000 do 800.000 stanovnika odnosno NUTS3 regijama EU-a kojih je u vrijeme promatranja bilo 1348. Podatci su rađeni prije izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, što znači na osnovi 28 članica. Gospodarska razvijenost pojedine regije prikazana je s pomoću BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći.


Činjenica je da među hrvatskim županijama postoje velike razlike u gospodarskoj razvijenosti, no slično je i s NUTS3 europskim regijama. Grad Zagreb je, kao najrazvijeniji dio RH, u 2017. godini imao 3,2 puta veći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći u odnosu prema najmanje razvijenoj Virovitičko-podravskoj županiji. Ravnomjeran regionalni gospodarski razvoj jedan je od temelja gospodarskoga razvoja na razini cijele države, no u Hrvatskoj, kao što se vidi, postoje velike razlike u razvijenosti županija.


Kada se promatra EU28, UK i Njemačka svojim se razlikama u gospodarskoj razvijenosti NUTS3 regija (gospodarski najrazvijenije i najmanje razvijene NUTS3 regije) još uvijek znatno izdvajaju od ostalih članica. Tako je Camden & City of London NUTS3 regija 30,4 puta gospodarski razvijenija od Ards and North Down NUTS3 regije, a Wolfsburg, Kreisfreie Stadt NUTS3 regija je 10,3 puta gospodarski razvijenija od regije Südwestpfalz.


Izuzmemo li te dvije zemlje, u ostatku EU-a bilježe se regionalne razlike u rasponu od 1,7 do 5,7 puta, što Hrvatsku stavlja negdje oko sredine. Malta, Finska i Švedska imaju najmanji odnos između najrazvijenije i najmanje razvijene regije.
Uzlazni trend

Karakteristično je za NUTS3 regije da se u većini zemalja EU-a najrazvijenija NUTS3 regija sastoji od glavnoga grada. Iznimke od tog pravila mogu se naći u Njemačkoj, Italiji, Austriji, Španjolskoj i Portugalu. Posljednje pretkrizne, 2008. godine većina je hrvatskih županija, tj. hrvatskih NUTS3 regija, bila rangirana ispod tisućitog mjesta od ukupno 1348 NUTS3 (verzija 2016.) regija EU28. Prema novoj podjeli NUTS3 regija, za znatan broj njih nisu dostupni podatci za 2008. godinu, ali prema staroj je NUTS3 podjeli (verzija 2013.) uočljivo da su 2008. tri najlošije rangirane bile slavonske županije (od ukupno njih pet). Deset godina poslije, tj. prema podatcima za 2017. godinu, vidljivo je da su hrvatske županije u nepovoljnijoj situaciji nego 2008. Tako su se u 2017. godini četiri slavonske županije nalazile među 2,5 % najlošije rangiranih NUTS3 regija EU28. Prema podatcima o BDP-u po stanovniku prema standardu kupovne moći u odnosu na prosjek EU28 za 2017. godinu, vidljiv je pad toga pokazatelja u odnosu prema onome za 2008. u većini županija, osim Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske, Varaždinske i Međimurske županije, gdje se bilježi nešto veća razina, te Istarske županije, gdje se bilježi ista razina. Ti su podatci u skladu i s kretanjima BDP-a na nacionalnoj razini. Tako je prema tome podatku vidljiv kontinuirani pad gospodarske aktivnosti u kriznim godinama, odnosno od 2009. do 2014. godine bilježi se kontinuirani pad realnog BDP-a, a od 2015. godine počinje trend njegova rasta.


Analiza je pokazala da je moguće imati ravnomjernu gospodarsku razvijenost i na velikom prostoru te da je moguće i tijekom gospodarske krize imati rast BDP-a po stanovniku usporedno s rastom broja stanovnika. U dijelu regija koje su prosperirale unatoč gospodarskoj krizi primijećen je znatan utjecaj industrije na razvoj tih regija u kriznim godinama.
Veći je dio razdoblja (2008. – 2017.) koje je promatrano u ovoj analizi Hrvatska imala izrazito naglašenu gospodarsku krizu. Od 2015. u Hrvatskoj se bilježe povoljniji gospodarski trendovi, što znači da će i podatci po hrvatskim županijama za 2018. i 2019. pokazati nastavak uzlaznoga trenda BDP-a po stanovniku. Zbog koronavirusa podatci za 2020. pokazat će zaustavljanje toga trenda, s nadom da će to biti privremeno.


Tomislav Prusina
razvijenost
MEĐU HRVATSKIM ŽUPANIJAMA VELIKE SU RAZLIKE
HOĆE LI EPIDEMIJA PROMIJENITI ODNOSE?
Valja očekivati da ni koronavirus neće znatnije promijeniti velike razlike u gospodarskoj razvijenosti hrvatskih županija, koje se bilježe na malom prostoru (odnosno Hrvatska je prema površini devetnaesta zemlja EU28), stoga je te razlike i dalje potrebno pokušavati smanjiti jer je ravnomjeran regionalni razvoj temelj gospodarskoga razvoja na nacionalnoj razini. Teško je predvidjeti učinke koronavirusa jer pandemija još traje, no valja očekivati da će županije Jadranske Hrvatske imati znatne gubitke jer je njihovo gospodarstvo uvelike vezano uz turizam koji bilježi velike minuse. Za Hrvatsku postoje prognoze nekih svjetskih institucija, ali i te su prognoze prilagođene za više scenarija (pesimistični i optimistični). Tako se za Hrvatsku predviđa velik pad BDP-a, a samim time past će i BDP po stanovniku, no to je znatnim dijelom rezultat oštrih, ali epidemiološki efikasnih mjera ograničavanja kretanja ljudi i odvijanja poslovanja.
BOGATA ŠVEDSKA
Najmanje razvijena NUTS3 regija u Švedskoj ujedno je i najrazvijenija regija kada se promatraju najmanje razvijene regije članica Europske unije. BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći najslabije švedske NUTS3 regije veći je u odnosu prema 20 hrvatskih županija pojedinačno, jedino Grad Zagreb ima veći promatrani pokazatelj. Da je Švedska gospodarski visokorazvijena pokazuje, među ostalim, i podatak da je 2017. godine imala najveći postotak NUTS3 regija (71 %, tj. 15 od ukupno 21 regije) koje se nalaze iznad prosječne razvijenosti EU-a. Prema tome pokazatelju, nakon Švedske slijede Danska (64 %), Austrija (63 %), Nizozemska (58 %) i Njemačka (52 %). Općenito, najveći broj NUTS3 regija koje su razvijenije od prosjeka Europske unije, njih 210, ima Njemačka.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PARLAMENTARNI IZBORI

Plenkovićeva velika pobjeda, potpuni potop Restart koalicije

2

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Novih 17 oboljelih, najviše u Đakovu

3

TRI STRANKE PODIJELILE MANDATE U 4. I 5. IZBORNOJ JEDINICI

U dvije slavonske izborne jedinice 16 mandata HDZ-u, SDP-u i Škori po tri u svakoj