Svako malo iznova se u nas potakne pitanje učinkovitosti sadašnjeg teritorijalnog ustroja i razloga postojanja čak 555 jedinica lokalne samouprave, 428 općina i 127 gradova te 20 županija i Grada Zagreba. Posebno se to pitanje aktualiziralo tijekom pandemije koronavirusa i prema odluci Nacionalnog stožera potrebe izdavanja e-propusnica za kretanje građana izvan granica županije u kojoj imaju prijavljeno prebivalište.

Najviše su negodovali oni koji žive na rubovima granica svojih županija i uvijek su im nekako bliži gradovi unutar druge županije od sjedišta one u kojoj žive. Bilo kada je trebalo otići u poštanski ured, banku ili ljekarnu koji su u vrijeme najstrožih mjera zabrane kretanja i rada uglavnom bili otvoreni u većim mjestima. No i to je sada već prošlo, ali pitanje učinkovitih jedinica lokalne samouprave ostalo je i dalje, a može se očekivati da će to biti i jedna od tema stranaka u predizbornoj kampanji.


Većina općina danas financijski teško pokriva i plaće zaposlenih, a kamoli zahtjevnije projekte. Stručnjaci su, međutim, i glede te teme podijeljeni. Dio zagovara formiranje pet ili šest regija uz stotinu općina i gradova dok drugi smatraju da ovakav ustroj sa županijama treba opstati uz eventualno smanjenje broja općina do kojeg bi se došlo povezivanjem malih općina u veće cjeline.


Ono što bi za svaku općinu ili grad trebalo biti pokazatelj uspješnosti ili lošeg poslovanja je visina BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći i njihovoj gospodarskoj razvijenosti. Gdje su naše županije prema tim pokazateljima u odnosu prema regijama članica Europske unije najbolje ilustrira analiza Sektora za financijske institucije i ekonomske analize, Odjel za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. Naime, hrvatske županije računaju se prema regionalnoj klasifikaciji statističkih regija sa 150.000 do 800.000 stanovnika odnosno NUTS3 regijama EU-a kojih je u vrijeme promatranja bilo 1348. Podatci su rađeni prije izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, što znači na osnovi 28 članica. Gospodarska razvijenost pojedine regije prikazana je s pomoću BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći.


Činjenica je da među hrvatskim županijama postoje velike razlike u gospodarskoj razvijenosti, no slično je i s NUTS3 europskim regijama. Grad Zagreb je, kao najrazvijeniji dio RH, u 2017. godini imao 3,2 puta veći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći u odnosu prema najmanje razvijenoj Virovitičko-podravskoj županiji. Ravnomjeran regionalni gospodarski razvoj jedan je od temelja gospodarskoga razvoja na razini cijele države, no u Hrvatskoj, kao što se vidi, postoje velike razlike u razvijenosti županija.


Kada se promatra EU28, UK i Njemačka svojim se razlikama u gospodarskoj razvijenosti NUTS3 regija (gospodarski najrazvijenije i najmanje razvijene NUTS3 regije) još uvijek znatno izdvajaju od ostalih članica. Tako je Camden & City of London NUTS3 regija 30,4 puta gospodarski razvijenija od Ards and North Down NUTS3 regije, a Wolfsburg, Kreisfreie Stadt NUTS3 regija je 10,3 puta gospodarski razvijenija od regije Südwestpfalz.


Izuzmemo li te dvije zemlje, u ostatku EU-a bilježe se regionalne razlike u rasponu od 1,7 do 5,7 puta, što Hrvatsku stavlja negdje oko sredine. Malta, Finska i Švedska imaju najmanji odnos između najrazvijenije i najmanje razvijene regije.

Karakteristično je za NUTS3 regije da se u većini zemalja EU-a najrazvijenija NUTS3 regija sastoji od glavnoga grada. Iznimke od tog pravila mogu se naći u Njemačkoj, Italiji, Austriji, Španjolskoj i Portugalu. Posljednje pretkrizne, 2008. godine većina je hrvatskih županija, tj. hrvatskih NUTS3 regija, bila rangirana ispod tisućitog mjesta od ukupno 1348 NUTS3 (verzija 2016.) regija EU28. Prema novoj podjeli NUTS3 regija, za znatan broj njih nisu dostupni podatci za 2008. godinu, ali prema staroj je NUTS3 podjeli (verzija 2013.) uočljivo da su 2008. tri najlošije rangirane bile slavonske županije (od ukupno njih pet). Deset godina poslije, tj. prema podatcima za 2017. godinu, vidljivo je da su hrvatske županije u nepovoljnijoj situaciji nego 2008. Tako su se u 2017. godini četiri slavonske županije nalazile među 2,5 % najlošije rangiranih NUTS3 regija EU28. Prema podatcima o BDP-u po stanovniku prema standardu kupovne moći u odnosu na prosjek EU28 za 2017. godinu, vidljiv je pad toga pokazatelja u odnosu prema onome za 2008. u većini županija, osim Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske, Varaždinske i Međimurske županije, gdje se bilježi nešto veća razina, te Istarske županije, gdje se bilježi ista razina. Ti su podatci u skladu i s kretanjima BDP-a na nacionalnoj razini. Tako je prema tome podatku vidljiv kontinuirani pad gospodarske aktivnosti u kriznim godinama, odnosno od 2009. do 2014. godine bilježi se kontinuirani pad realnog BDP-a, a od 2015. godine počinje trend njegova rasta.


Analiza je pokazala da je moguće imati ravnomjernu gospodarsku razvijenost i na velikom prostoru te da je moguće i tijekom gospodarske krize imati rast BDP-a po stanovniku usporedno s rastom broja stanovnika. U dijelu regija koje su prosperirale unatoč gospodarskoj krizi primijećen je znatan utjecaj industrije na razvoj tih regija u kriznim godinama.
Veći je dio razdoblja (2008. – 2017.) koje je promatrano u ovoj analizi Hrvatska imala izrazito naglašenu gospodarsku krizu. Od 2015. u Hrvatskoj se bilježe povoljniji gospodarski trendovi, što znači da će i podatci po hrvatskim županijama za 2018. i 2019. pokazati nastavak uzlaznoga trenda BDP-a po stanovniku. Zbog koronavirusa podatci za 2020. pokazat će zaustavljanje toga trenda, s nadom da će to biti privremeno.