Zdravlje
NUTRICIONIZAM SKUŠE, SRDELE, LOSOS

Zašto je dobro jesti masnu ribu dva puta tjedno
Objavljeno 18. svibnja, 2020.
Posebno je zanimljivo da kod ribe ne vrijedi postavka da je skuplje nužno i kvalitetnije

Zašto je dobro jesti ribu? Čovjek se već tisućljećima hrani ribom i plodovima mora, štoviše, cijele su nacije othranjene na hrani iz mora.

Preporuke kažu da bi u svrhu očuvanja zdravlja tjedno trebalo konzumirati bar dva puta po 170 grama ribe. Od toga, uputno je da bar jedna porcija bude ‘‘masna‘‘ riba poput lososa, skuše, srdele… jer te vrste ribe sadrže najviše blagotvornih esencijalnih masnih kiselina.

Raste potrošnja
Čini se kako se navedene preporuke iz godine u godinu sve više nastoje slijediti. Naime, prema izvješćima o potrošnji ribe, godišnja konzumacija po glavi stanovnika posljednjih godina globalno raste. Prema nekim prognozama, stabilizacija se očekuje kod postignutog unosa 40 - 60 kg ribe godišnje po glavi stanovnika. Iako su Hrvati većim dijelom prema mentalitetu, kulturi, načinu življenja i prehrani bliski stanovnicima Mediterana, još su uvijek skromni potrošači ribe. Naime, u Hrvatskoj potrošnja ribe po glavi stanovnika iznosi oko 8,5 kilograma, a, primjerice, u Grčkoj je 21 kg, Italiji 24 kg, Francuskoj 33 kg, Španjolskoj 44, Portugalu 57, a na Islandu nedostižnih 90 kg ribe.

S obzirom na to da je riblji dom voda, a ne kopno, riba ima specifičnu građu koja ju razlikuje od kopnenih životinja. Riba ima male, lagane kosti, nježno vezivno tkivo i blijedo mišićno tkivo, što je rezultat činjenice da je voda gušća od zraka. Voda je zaslužna i za poseban okus ribe. Naime, morska voda sadrži približno 3 % soli, dok je optimalna razina otopljenih minerala unutar životinjske stanice oko 1 %. Kako bi uravnotežila svoje tjelesne tekućine sa salinitetom mora, većina morskih životinja puni stanice aminokiselinama i srodnim spojevima aminima, a upravo te slobodne aminokiseline predstavljaju nosioce okusa u ribi. Za profinjen okus ribe zaslužne su i nezasićene masne kiseline. Riba ima i karakterističan miris za koji je odgovoran spoj naziva trietilamin. No, osim što daje specifičan miris, trietilamin potiče izlučivanje enzima probave i olakšava probavljivost ove namirnice.

Poznato je da je riba odličan izvor bjelančevina koje su lakše probavljive i bolje iskoristive od bjelančevina mesa i mlijeka. Zbog vrlo niskog sadržaja vezivnog tkiva i prirode bjelančevina, koja su uglavnom kratka mišićna vlakna, mala je vjerojatnost da će se nakon konzumacije ribe javiti osjećaj ‘‘težine‘‘ u želudcu.

Nezasićene masti
Iako u prehrani čovjeka riba primarno predstavlja izvor visokokvalitetnih bjelančevina, nutricionistički se riba u prvome redu promatra preko profila masti koje sadrži. Riba je izvor esencijalnih višestruko nezasićenih masnih kiselina koje organizam čovjeka ne može sam sintetizirati. Budući da su esencijalne masne kiseline nužne za normalno funkcioniranje organizma, potrebno ih je unositi hranom. Ove masne kiseline, poznatije kao omega-3 kiseline, ujedno su nositelji povoljnih svojstava ribe.

Kao sastavni dio prehrane, riba pridonosi i sveukupnom unosu vitamina i, posebice, minerala. Izvanredan je izvor vitamina B3, B12, D i A te minerala kalcija, željeza, cinka, kalija, fosfora te jedan od najvažnijih izvora selena.

Posebno je interesantno da kod ribe uglavnom ne vrijedi postavka da je skuplje nužno i kvalitetnije. Često je ona jeftinija, plava riba, bogatija blagotvornim masnim kiselinama nužna za zdravlje. Pravi je primjer prečesto podcjenjivana srdela, koja prema nutritivnom profilu pripada među visokovrijedne namirnice. Izrazito je bogata esencijalnim masnim kiselinama i bjelančevinama nužnima za intelektualni rad i dobru koncentraciju. Međutim, važno je naglasiti da masnija riba nije ‘‘manje zdrava‘‘. Štoviše, masna riba upravo zbog većeg sadržaja masnih kiselina osigurava više blagodati za zdravlje nego nemasna riba.

Prema dosadašnjim spoznajama, dnevni unos 250 mg omega-3 masnih kiselina dovoljan je za znatno smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Konzumacija masne ribe dvaput tjedno, kako to preporučuju nutricionisti, dat će znatan doprinos osiguravanju općeg zdravlja.
Jasminka Knežević
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NAMIRNICE KOJE SU LOŠE ZA ZGLOBOVE

Hrana može pojačati simptome artritisa

2

POREMEĆAJI SPAVANJA JEDNI SU OD NAJČEŠĆIH U OPĆOJ POPULACIJI

Najčešći uzroci prekomjerne dnevne pospanosti su nesanica i opstruktivna apneja u spavanju

3

SRČANI SU BOLESNICI PODLOŽNIJI COVIDU 19

Krećite se, jedite zdravo i uzimajte svoju terapiju