Regija
NEUROFEEDBACK TERAPIJA

Trening mozga filmovima, videoigricama ili crtićima
Objavljeno 18. svibnja, 2020.
Mozak gleda svoju aktivnost na ekranu i poboljšava samoregulaciju
NAŠICE

Zbog ubrzanog načina života sve češće se ljudi susreću s određenim psihičkim poteškoćama kao što su anksioznost, depresija, napadi panike, fobije, posttraumatski stresni poremećaj, opsesivno-kompulzivni poremećaj i brojni drugi. Uz to je i pojava nove, nepoznate bolesti u protekla dva mjeseca utjecala na mentalno stanje ljudi. Važno je osvijestiti problem kod sebe ili člana obitelji i potražiti pomoć. U Našicama stručnu pomoć nudi privatni psihološki centar NeuroLab, u kojme se radi sa širokom populacijom ljudi koji žele unaprijediti svoje mentalno zdravlje.

NeuroLab pruža terapijske usluge savjetovanja, kognitivno-bihevioralne psihoterapije i neurofeedback terapije. Prvi je i zasad jedini privatni psihološki centar na našičkom području, a prema njemu gravitiraju ljudi s područja Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije. Vlasnica NeuroLaba, psihologinja te licencirani neurofeedback terapeut Andrea Retih navodi kako u centru najviše provodi neurofeedback terapiju s djecom i odraslima. Kod djece se pokazao vrlo učinkovit u tretmanu različitih razvojnih poremećaja kao što je autizam, ADHD, govorno-jezične poteškoće, Down sindrom, samoozljeđujuća ponašanja, disleksija, disgrafija, enureza, enkopreza itd. Kod odraslih je također učinkovit s obzirom na širok spektar psihičkih poteškoća, ali i brojnih drugih problema kao što su kronična konstipacija, posljedice ozljede glave ili moždanog udara, demencija, nesanica, kronična bol, migrene i brojne druge poteškoće. Radi se o relativno novoj vrsti terapije na našem području iako je u razvijenim zemljama svijeta prisutna nekoliko desetljeća. Neurofeedback je terapijska metoda koja pomoću medicinskog aparata (EEG-a) snima i analizira aktivnosti moždanih valova klijenta i potom ih pretvara u korisne povratne informacije (feedback) o tome kako mozak funkcionira. Feedback je klijentu prikazan u obliku videoigrice, crtića ili filma. Na taj način mozak gleda vlastitu aktivnost na ekranu i poboljšava samoregulaciju. “Cilj neurofeedbacka je naučiti mozak da ostvari svoju optimalnu razinu funkcioniranja i da ostane na toj razini. Radi se zapravo o ugodnom i opuštajućem treningu u kojem se osoba udobno smjesti u fotelju, postavi joj se nekoliko elektroda na glavu i potom sama izabire što želi gledati na ekranu (crtani film, film, seriju, igrice). Trening traje 30 minuta i bitno je naglasiti kako je u potpunosti neinvazivan”, navodi psihologinja Andrea Retih i dodaje kako je ova terapijska metoda prepoznata najviše kod roditelja djece s razvojnim poteškoćama. Roditelji često dolaze unaprijed informirani o neurofeedback terapiji te im nije potrebno posebno pojašnjavati kako se ona provodi. Obrnut je slučaj kod odraslih osoba koji potraže pomoć, oni najčešće nikad dotad nisu čuli za takvu vrstu tretmana. “Pokazalo se kako kombinacija neurofeedback terapije i psihoterapije daje brže i snažnije rezultate kada su u pitanju psihičke poteškoće pojedinca”, kaže Reith.

Magdalena Kunac
OKIDAČ ZA ANKSIOZNOST I DEPRESIJU
Mentalno zdravlje će, očekuje se, nastradati kod većeg broja ljudi nego što će biti zaraženih od koronavirusa. Razlog tome je što su anksioznost i depresija široko rasprostranjeni problemi današnjeg stanovništva, a ova je pandemija okidač za javljanje anksiozno-depresivne simptomatologije. Kod anksioznih problema ljudi često prvotno potraže liječničku pomoć zbog neugodnih somatskih tegoba kao što su ubrzani srčani ritam, bolovi u abdomenu, osjećaj nedostatka zraka, jer vjeruju da imaju neku fizičku bolest. Tek kada se otkloni postojanje fizičke bolesti, postanu svjesni da se zapravo radi o psihičkim poteškoćama i da bi im odlazak psihologu ili psihijatru pomogao. Krize, poput ove s koronavirusom, dodatno otežavaju postojeća negativna emocionalna stanja kod osoba koje imaju narušenije mentalno zdravlje, ali se takva stanja u doba pandemije mogu javiti i kod osoba koje dosad nisu imali izraženije anksiozne ili depresivne smetnje.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike