75. OBLJETNICA BLEIBURŠKE TRAGEDIJE
Objavljeno 16. svibnja, 2020.
Kako se 75. obljetnica bleiburške tragedije ove godine zbog pandemije koronavirusa nije mogla održati središnjom komemoracijom na Bleiburškom polju, brojne udruge obilježile su u subotu sjećanje na žrtve Bleiburga manjim okupljanima uz lokalna spomen obilježja na stradanja hrvatskih vojnika i civila po završetku Drugog svjetskog rata. Jedno takvo obilježavanje održano je na lokaciji nekadašnje stare ciglane na Zelenom polju u Osijeku, gdje se nekada nalazio prolazni logor za sudionike Križnog puta, a danas zgrada HOPS-a. Upravo na ovom mjestu prije nekoliko godina postavljena je i spomen ploča svim žrtvama koje su ovdje stradale, a čiji su grobovi ostali nepoznati i to kako bi im se mogla upaliti svijeća. Događanje u Osijeku organizirala je Udruga Hrvatski domobran Osijek i Hrvatska stranka prava, a molitvu za sve žrtve hrvatskih križnih puteva predvodio je prečasni Ivan Jurić. Tom prigodom na Zelenom polju okupili su se, uz još žive svjedoke ovih događanja, i članovi obitelji žrtava odmazde nakon Drugog svjetskog rata te članovi Hrvatskog domobrana, Hrvatske stranke prava, i, kako su naglasili, poštovatelji i čuvari uspomene na žrtve križnih puteva.
– Najvrijednije svjedočenje na ovaj prolazni logor u Osijeku ostavio je sada već pokojni Osječanin Zvonko Springer, koji je u knjizi „Moj križni put“ opisao svoju kalvariju nakon uhićenja koje je prošao kao domobranski vojnik, ali i sjećanja o stradanju drugih zarobljenika. Znamo da je u ovom prolaznom logoru na dnevnoj bazi bilo oko 5.000 ljudi, jedni su odlazili, drugi dolazili. Nedaleko je bila i streljana i mnogi su ovdje skončali zauvijek, naglasio je Marko Krznarić iz Udruge Hrvatskih domobrana
Drago Marković iz HSP-a upozorio je kako danas imamo puno prijepora oko priče o Bleiburgu.
- No, u Hrvatskoj državi treba reći konačnu istinu kakva gdo ona bila. I ovdje i u Bleiburgu je proveden genocid nad hrvatskim narodom. Upravo tada je krenula i demografska erozija hrvatskog naroda jer je 200.000 muškaraca u najboljoj dobi ubijeno, a oni koji su preživjeli zbog šikaniranja su morali bježati po bijelom svijetu. Danas smo ovdje da se sjetimo nevinih žrtava i zapalimo im svijeću, naglasio je Marković.
N.Z.Eberhard