Magazin
IZV. PROF. DR. SC. ANDREJA BUBIĆ

Unatoč gubitcima, ova koronakriza može i pomoći
Objavljeno 16. svibnja, 2020.

Potaknuta aktualnim stanjem s pandemijom koronavirusa, izv. prof. dr. sc. Andreja Bubić, voditeljica Centra za savjetovanje studenata Filozofskog fakulteta u Splitu, pripremila je i uredila priručnik "Kako se nositi sa situacijom prouzrokovanom pandemijom virusa COVID-19".

Možete li nam malo šire pojasniti o čemu se radi, što priručnik sadrži i kako on može pomoći i u kojim situacijama?

- Spomenuti priručnik napisan je krajem ožujka kao izravna reakcija na situaciju prouzročenu pandemijom virusa COVID-19. Prvu verziju teksta pripremila sam, kao voditeljica Centra za savjetovanje fakulteta na kojemu radim, kao odgovor na potrebe naših zaposlenika u vrijeme krize. Planirala sam pritom napisati samo nekoliko kratkih savjeta za lakše nošenje s krizom, ali je tekst ispao dosta opsežniji pa smo ga nakon nekoliko stručnih recenzija, u suradnji s Nakladom Slap, objavili kao njihovo službeno izdanje koje je besplatno dostupno na mrežnoj stranici nakladnika.

Prvi dio priručnika sadrži informacije o osobitostima kriznih situacija i razlozima zbog kojih smo se tijekom ove prouzročene pandemijom koronavirusa često osjećali preplašeno, tjeskobno ili tužno te se ponekad ponašali "iracionalno". Važna poruka ovog dijela priručnika je da su u nenormalnim situacijama svi osjećaji normalni te da iracionalnost koju smo ponekad prepoznavali kod sebe i drugih nije bila posljedica naše nesposobnosti nego preplavljujućih emocija koje smo doživljavali. Nakon ovog, više teorijskog dijela, drugi dio priručnika uključuje vrlo konkretne savjete koji mogu pomoći u lakšem nošenju s krizom, kao i smjernice za pružanje podrške djeci u kriznim razdobljima. Priručnik je pisan za potrebe koronakrize, ali opisi i savjeti koje sadrže u velikoj se mjeri mogu, uz poneku prilagodbu, primijeniti na široki raspon kriznih situacija. Iako danas, u fazi popuštanja mjera, živimo u drukčijim uvjetima nego što smo živjeli prije mjesec dana, brojne informacije koje sadrži priručnik i dalje mogu biti itekako korisne za čitatelje, naročito one koje se tiču života u neizvjesnosti ili savjeta vezanih uz važnost strukturiranja dana, povezivanja s ljudima te brigom o samom sebi.

VIŠAK SLOBODE
U tekstu na jednom našem portalu, popuštanje mjera nazvali ste Pirovom pobjedom i pisali o razlozima zbog kojih mnogi od nas nisu sretni zbog dobre vijesti. Možete li to pojasniti?

- Popuštanje mjera nazvala sam Pirovom pobjedom jer ono ne predstavlja jednoznačno pozitivnu vijest koja označava povratak u normalan život. A čak i da kojim slučajem ona to jest, dakle čak i da smo se uspjeli vratiti u normalan život, taj nam povratak ne bi nadoknadio dva mjeseca vrlo stresnog i neizvjesnog života, kao ni ekonomske gubitke koje su neki od nas tijekom tog razdoblja pretrpjeli. Dakle, mjere se popuštaju, ali gubitci koje smo doživjeli su nam i dalje u mislima i tek ih sad postajemo potpuno svjesni. Također, umjesto povratka u stari život, mi ovih dana ulazimo u "novo normalno", što nije uvijek lako prihvatiti. Utoliko, vijest o popuštanju mjera jest dobra, ali su reakcije na nju podijeljene jer nam gubitci i nesigurnost koji se uz nju vezuju ne dopuštaju ono što bismo opisali kao "čistu sreću".

Osim što popuštanje mjera nije sve do kraja razveselilo, kod dosta je ljudi izazvalo i probleme s donošenjem odluka kojih prije nisu imali. Možete li pojasniti zbog čega se to događa?

- U jeku koronakrize, upute koje smo dobivali od Nacionalnog stožera bile su vrlo jasne i restriktivne. Većina ljudi ih je vrlo savjesno slijedila, tako da smo se svi ponašali slično, dijelom i stoga jer nismo imali veliku slobodu za odlučivanje. Tijekom popuštanja mjera ta se situacija mijenja jer svakim danom dobivamo sve više mogućnosti za "normalan život", pri čemu smo svjesni činjenice da opasnost od širenja zaraze i dalje postoji te da naše odluke sa sobom nose određeni zdravstveni rizik. Imamo slobodu, ali i veliku odgovornost na koju nas stalno podsjećaju što stvara osjećaje napetosti i tjeskobe, koje još više pojačava nejasna situacija u kojoj se nalazimo. Psihološka istraživanja jasno pokazuju kako i u manje stresnim uvjetima višak slobode kod ljudi nerijetko stvara laganu nelagodu jer otežava odluke koje donosimo, a ponekad dovodi i do smanjenog zadovoljstva napravljenim odabirima. U ovoj, izrazito stresnoj i zahtjevnoj situaciji, taj fenomen do izražaja dolazi još i više.

NEJASNE SITUACIJE
Nosi li ova faza popuštanja mjera sa sobom još kakve specifične poteškoće kojih možda nije bilo tijekom koronakrize?

- Da, donosi. Rekla bih da ova faza sa sobom donosi veći potencijal za međuljudske nesuglasice i nerazumijevanje. Iako su se slični problemi javljali i tijekom krize, primjerice poznato je da je posljednjih mjeseci značajno porasla incidencija obiteljskog zlostavljanja, u ovoj fazi popuštanja mjera do nerazumijevanja će dolaziti puno češće i u znatno skladnijim odnosima kojima je donedavno dominirao osjećaj solidarnosti. To će se događati zbog kombinacije dvaju činitelja, nejasne situacije u kojoj se nalazimo te napetosti i iscrpljenosti koju nas većina osjeća, ali zbog različitih razloga. Naime, koronakriza nas je sve pogodila, ali ne na isti način. Neki su se tijekom tog razdoblja brinuli zbog zaraze, drugi zbog zdravlja bližnjih, treći zbog ugrožene egzistencije, četvrti zbog samoće, peti zbog nečeg drugog. Sve te grupe ljudi iz ovog razdoblja izlaze premorene i željne nečega, pri čemu se to "nešto" značajno razlikuje: neki jako žele povratak u normalu, druženje, normalan rad i izlaske u kafiće te su stoga skloni požurivati normalizaciju i umanjivati trenutnu opasnost, dok drugi prepoznaju da pandemija nije gotova te zbog zdravlja sebe i bližnjih žele i dalje zadržati oprez te nisu spremni za prebrzo opuštanje. Brojni se ljudi ovih dana žale upravo na ovaj problem, pa tako primjerice jedni navode kako im se neke osobe rugaju jer nose maske, dok se drugi žale jer se osjećaju prozvano dok sjede u kafiću ili odlaze u restoran.

Kako se onda nositi s ovakvim problemima u slučaju da se jave?

- S obzirom na to da su međuljudska nerazumijevanja vrlo očekivana u tjednima koji nam slijede, kada ih sami doživimo dobro je sjetiti se činjenice da su ona u ovoj situaciji vrlo očekivana i "normalna". To će nam pomoći da osjetimo razumijevanje prema onima koji ne dijele naš stav o pandemiji ili se odlučuju za drukčije obrasce ponašanja. S druge strane, osim tolerancije prema drugima, itekako je važno imati razumijevanje prema sebi, odnosno shvatiti svoje potrebe i ravnati se prema njima. Većina nas je ovih dana još uvijek dosta iscrpljena i osjetljiva te je stoga izrazito važno poštovati sebe te ritam povratka u normalu prilagoditi svojim potrebama i doživljajima.

PSIHOLOŠKA OTPORNOST
Koronakriza traje sad već više od dva mjeseca. Smatrate li da smo tijekom ovog razdoblja nešto naučili te hoćemo li, kad sve ovo prođe, za idućih 100 dana ili više, iz sve te krize izaći snažniji, mentalno jači kao ljudi, uključujući i veću moralnu i svaku drugu odgovornost?

- Koronakriza nas je sigurno naučila puno toga, među ostalim nam i pokazala našu i osobnu i civilizacijsku ranjivost s kojom je ponekad teško suočiti se. Ako u sebi pronađemo hrabrosti i prihvatimo tu ranjivost, na temelju posljednja dva mjeseca možemo puno toga naučiti o sebi, svojim autentičnim potrebama i snagama, što nam može pomoći da razvijemo ono što psiholozi nazivaju psihološka otpornost te uistinu postanemo bar malo bolji ljudi. Pogledajte stoga malo unatrag, prepoznajte što vam je u tom razdoblju uistinu trebalo, na što ste se u sebi i oko sebe mogli osloniti, bez čega ste mogli i što vam možda u idućem razdoblju i ne treba, iako ste možda prije nekoliko mjeseci mislili da bez toga ne biste mogli živjeti, pa na tim uvidima gradite vaše novo, ali ne kompromisno i privremeno, nego uistinu kvalitetnije i bolje "normalno". To je pozitivan potencijal ove krize i još ga uvijek možemo iskoristiti. Dakako, u ovoj situaciji postoji i onaj negativan koji, naročito u kontekstu iscrpljenosti, egzistencijalnih briga i sve veće politizacije krize, može odvesti u ogorčenost, strah, osjećaj bespomoćnosti ili cinizam, ali taj potencijal ne mora biti i nije naša sudbina. Bez obzira na to kako se ova pandemija završi globalno, bez obzira na koji se način zdravstvena kriza prelije u svakodnevnu politiku, u našem malom svemiru svatko od nas uistinu ima priliku krizno razdoblje iza sebe, kao i ovo u kojemu se nalazi, zaokružiti na način da iz njega izađe mudriji, čvršći i u konačnici zadovoljniji sobom, sebi bliskim ljudima i životom koji živi.

Unatoč gubitcima, ekonomskim, a možda i zdravstvenim, ova kriza nam može pomoći da reorganiziramo svoje prioritete i život pogledamo drugim očima te polako postavimo stabilnije temelje za godine koje dolaze. Iskreno se nadam da će što više nas to i napraviti. Svim vašim čitateljima od srca želim da to za sebe i naprave. (D.J.)

Darko Jerković
U sadašnjem stanju, osim tolerancije prema drugima, itekako je važno imati razumijevanje prema sebi, odnosno shvatiti svoje potrebe i ravnati se prema njima...
Vijest o popuštanju mjera jest dobra, ali su reakcije na nju podijeljene jer nam gubitci i nesigurnost koji se uz nju vezuju ne dopuštaju ono što bismo opisali kao "čistu sreću"...
Možda ste propustili...

DR. SC. SANDA ČORAK ZNANSTVENA SAVJETNICA U INSTITUTU ZA TURIZAM

Brendovi ‘zdravo, zeleno i zanimljivo‘ otvaraju nova vrata turizmu

PISMO IZ IZOLACIJE

Konstantno gomilanje gluposti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TJEDNI OSVRT

Prijeti li Škorinu Domovinskom pokretu raspad?

2

OSJEČKA NOGOMETNA PROŠLOST (II.)

U “Jugi” je skrojena hrvatska velika četvorka?

3

TRANZICIJSKA BESPUĆA: SLAVONSKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA

Industrijski kombinat Gaj: Slatinski div završio u muzeju