Magazin
DR.SC. IGOR JURAK

Popuštanje je veći izazov od uvođenja mjera
Objavljeno 16. svibnja, 2020.

Kao jedan od znanstvenika koji radi na istraživanju Instituta "Ruđer Bošković" o genetici koronavirusa u Hrvatskoj, izv. prof. dr. sc. Igor Jurak sa Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, uspio je odrediti sekvencu genoma virusa uzročnika COVID-19 infekcije

Što to zapravo znači, da malo taj uspjeh približimo i čitateljima Glasa Slavonije?

- Genom je sav nasljedni materijal koji nasljeđujemo od roditelja, a koji, pojednostavljeno rečeno, čini veliki broj slova ACTG. Čovjek ima 46 kromosoma, a kromosomi su zapravo iznimno dugačaki lanci spojenih stotina milijuna ispremještanih slova ACTG što nose šifru naših osobina. Na primjer, promjena samo jednog takvog slova (npr. C se zamijeni s T) može značiti razvoj određene bolesti. Genom čovjeka iznimno je velik i složen i sve njegove tajne još dugo, dugo nećemo razumjeti. S druge strane, virusi su najmanja živa bića i imaju male genome, koronavirus ima oko 30 tisuća takvih slova. Naš tim, kojeg čine znanstvenici s Odjela za biotehnologiju i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Instituta "Ruđer Bošković", uzeo si je za zadatak pročitati sva slova nasljednog materijala, genoma, virusa uzročnika COVID-19 kako bismo dobili uvid u eventualne posebnosti virusa koji cirkulira u Hrvatskoj i pridonijeli globalnoj inicijativi na razumijevanju i sprečavanju ove bolesti. Poznavanje genoma neće nam dati odgovore na sva pitanja koja imamo, međutim to ipak čini jednu bazu za razvoj cjepiva i lijekova te epidemiološke studije.

VIRUS ĆE SLABJETI
"Virus se mijenja, ali to samo po sebi ne znači da stvari postaju gore", rekao je genetičar Francois Balloux iz Instituta za genetiku Sveučilišnog koledža u Londonu. Možete li to komentirati? Drugim riječima, je li moguće da je u Europi koronavirus već mutirao, da virus koji hara Italijom i Španjolskom primjerice nije isti virus koji imamo ovdje, kod nas, u Hrvatskoj?

- Sva živa bića mutiraju, uključujući čovjeka, a pritom virusi mutiraju daleko najviše. Mutacija znači zamjenu nekog slova u genomu nekim drugim slovom (npr. G u C), ili to može biti nestanak slova ili možda pojava dodatnih slova. No takva promjena kod čovjeka može biti u cijelosti neopasna i neprimjetna, ali može stvoriti i predispoziciju za neku bolest. Mutacije kod virusa tisućama su puta učestalije nego kod čovjeka, i to je prirodan način na koji virusi evoluiraju i preživljavaju u prirodi. Mutacije virusa uzročnika COVID-19, SARS-CoV-2, omogućile su mu prelazak sa životinje na čovjeka, i taj se virus kontinuirano mijenja, mutira, i nastavit će se mijenjati sve dok će postojati. Virusi se toliko brzo mijenjaju da, ako se netko zarazi danas, virus kojim će ta osoba zaraziti nekog drugog, nekoliko dana poslije, nije identičan. Drugim riječima, virus u Hrvatskoj je drukčiji od onog u Kini, ali i od onog u Austriji ili Italiji. Međutim, ne znači svaka mutacija nužno i promjenu svojstva, odnosno da virus izaziva težu bolest i slično. Zapravo, može se očekivati da će novi koronavirus slabjeti, odnosno izazivati manja obolijevanja, možda čak i poput drugih koronavirusa s kojima smo se gotovo svi već susreli (obične i blage prehlade). Na čemu se temelje takve pretpostavke? Primjerice, ako je virus koji zarazi čovjeka iznimno opasan i smrtonosan, čovjek će umrijeti i virus neće imati šanse proširiti se na veliki broj ljudi. Osim toga, oboljeli će se relativno lako prepoznati i izolirati i prekinuti lanac prijenosa (mjere našeg stožera). S druge strane, ako virus izaziva blagu ili neprimjetnu bolest, vrlo će se uspješno širiti. U ovom trenutku još uvijek je nemoguće predvidjeti kako će izgledati budućnost novog koronavirusa. Naš je tim predložio Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ) projekt kojim bismo analizirali viruse kod zaraženih osoba bez simptoma i onih s teškim simptomima, i jednom takvom analizom mogli bismo dati odgovor na ovo pitanje. Valja istaknuti da težinu bolesti može određivati i mnogo drugih faktora osim samog virusa, npr. način na koji je osoba zaražena, količina virusa kojom je zaražena i sl., zdravstveno stanje osobe (starije osobe i osobe s kroničnim bolestima imaju znatno veći rizik, iako nije jasno zašto) te genetske predispozicije.

U OČEKIVANJU LIJEKA
S tim u vezi, stoji li konstatacija da, što je u populaciji više gena ACE1D, manje je oboljelih od koronavirusa, ali i manje smrtnih slučajeva? I kako se u to uklapaju, da se tako izrazim, Hrvati?

- Uvijek volim spomenuti neki drastičan primjer radi razumijevanja. Npr. postoje ljudi koji nikada neće biti zaraženi virusom HIV-1 i oboljeti od SIDA-e, ma koliko god se puta našli u kontaktu s virusom HIV-1 jer imaju određenu promjenu receptora za virus. Isto tako, postoje indicije da određene varijacije tzv. polimorfizam, proteina ACE2, odnosno receptora za virus SARS-CoV-2, određuju mogućnost ulaska virusa u stanicu, a samim time i težinu bolesti, međutim mišljenja sam (ili nisam upoznat) da nema čvrstih dokaza za ovu pretpostavku. Imaju li Hrvati ili Slaveni jednu od varijanti ACE2 receptora koja bi bila zaštita doista ne mogu komentirati jer nisam upoznat s takvim istraživanjem. Podosta se govori o tome da je istok Europe, za razliku od zapada, pošteđeniji smrtnih slučajeva i teških COVID-19 obolijevanja i postoje brojne pretpostavke u vezi s tim. No mislim da ne treba žuriti s takvim zaključcima dok se ne utvrdi stvarno stanje jer statističke metode, odnosno tko je uključen, znatno se razlikuju od države do države; iako je u cijelosti moguće da osobe, grupe ljudi li čak nacije imaju manju predispoziciju za virus, ali moramo to i utvrditi.

Koronakriza traje sad već više od dva mjeseca. Ukupno uzevši, što je iz ove krize znanost naučila do sada i što još uči? Što će biti s lijekovima, cjepivom... kad ih očekivati? Može li zapravo šira populacija steći imunitet i na prirodan način, i o čemu to ovisi?

- Polako se bližimo kraju krize, kafići i restorani se otvaraju, ljudi su pohrlili u trgovačke centre. Čini će da ćemo uskoro zaboraviti na ovo vrlo neugodno iskustvo. Međutim, mišljenja sam da je vrlo vjerojatno da će doći i do drugog vala. Pritom ne mislim da će biti jednako devastirajući, stekli smo određeno iskustvo, znanje, znat ćemo bolje reagirati i doista vjerujem (ili se nadam) da više neće doći do potpunih karantena. Gotovo je sigurno da ćemo vrlo skoro imati poznate lijekove koji mogu pomoći kod težih oblika bolesti, brojna klinička istraživanja privode se kraju i siguran sam da će biti nekoliko dobrih kandidata. Radi se uglavnom o lijekovima koji su dizajnirani za neke druge bolesti, npr. HIV, ebola, hepatitis, te bi mogli biti učinkoviti i kod koronavirusa. Osim toga pokrenuta su brojna istraživanja otkrivanja novih lijekova koja će zasigurno dati dobre rezultate. Mogućnost liječenja kod teže oboljelih bit će veliko olakšanje za zdravstveni sustav, ali i osobni doživljaj COVID-19. Važno je imati na umu da lijekovi neće bolest odnijeti "kao rukom odnesenu", nego će skratiti trajanje bolesti i smanjiti smrtnost. Jedini pravi način zaštite bit će postizanje otpornosti, imunosti, na bolest, a cijepljenje je siguran način da se to postigne. Mišljenja sam da je kontroliranim širenjem zaraze, posebice kod starijih populacija kakva je i Hrvatska, vrlo teško postići kolektivnu imunost uz prihvatljivi gubitak ljudskih života, ako takvo što postoji. No raspravu o tome treba ostaviti epidemiolozima, imunolozima, kliničarima i drugim stručnjacima. Pretpostavljam da će cjepiva biti razvijena do kraja godine te će biti potrebno još neke vrijeme (godina) da se proizvede dovoljan broj cjepiva. Istina je da razvoj cjepiva u slučaju COVID-19 ide neuobičajeno velikom brzinom, i da su mnogi zabrinuti zbog toga. Međutim, potrebno je naglasiti da istraživanja ne počinju od nule, uzročnik COVID-19 vrlo je sličan virusu SARS-a, a koji se pojavio prije gotovo dvadesetak godina. I tada je bio veliki interes da se razvije cjepivo i brojni su kandidati tijekom godina dosegnuli visok stupanj istraživanja. No virus SARS-a je nestao, a time i interes farmaceutskih kompanija da proizvedu takvo cjepivo, što je i razumljivo. Akademska zajednica i istraživači trebali su tada nastaviti istraživanja jer najavljivala se mogućnost pojave novih virusa, no države koje financiraju znanost nisu polagale preveliko zanimanje. Ulaganjem u znanost tada se mogla uvelike spriječiti ekonomska katastrofa i financijski gubici, ali i gubitak ljudskih života danas.

DVA LICA STRUKE
Kako se tijekom proteklih kriznih tjedana i mjeseci pokazala RH? Vidimo da se sad provode mjere popuštanja, da se život normalizira u "novoj normalnosti"...

- Hrvatska je u tijeku epidemije pokazala dva lica. Jedno koje se izvrsno nosi s novonastalom situacijom, uspostavlja dijagnostičke centre i uvodi mjere u skladu s cijelim svijetom te time obuzdava značajnije širenje zaraze. U vrlo teškim uvjetima, kada nije moguće doći ni do zaštitnih maski, bilo je još teže doći do kemikalija i drugog potrebnog za dijagnostiku, i doista čestitam na tome. Istovremeno, postalo je jasno da znatno počivanje gospodarstva na uvozu i turizmu može imati jako klimave noge, i da se hitno mora donijeti strategija kako dalje drukčije (ulaganjem u vlastite resurse). Čini se da će popuštanje mjera biti veći izazov od njihova uvođenja. S druge strane hrvatska znanstvena, istraživačka, zajednica pokazala je popriličnu tromost i birokratizaciju, a usudio bih se reći i da je uvelike zakazala tijekom epidemije (čast iznimkama poput izolacija virusa, sekvenciranja virusa, određenim kliničkim studijama koje se provode, 3D printanju vizira itd.).

Smatram da su u situaciji poput ove institucije, fakulteti, odjeli... trebali pronaći sredstva i pokrenuti istraživanja poznavajući svoje kapacitete. Time bi se moglo pomoći u razumijevanju bolesti, ali i stvoriti pozitivno nacionalno ozračje i pridonijeti svjetskim naporima da se suzbije COVID-19 i biti vrlo vidljiv. Čekanjem da centralna administracija raspiše natječaje za financiranje teško se pobjeđuje u kompetitivnoj znanstvenoj utrci. (D.J.)
Zapravo, može se očekivati da će novi koronavirus slabjeti, odnosno izazivati manja obolijevanja, možda čak i poput drugih koronavirusa s kojima smo se gotovo svi već susreli...
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: MANIPULACIJA DEMOKRACIJOM (I)

Pod krinkom slobode govora podvaljuju se laži i obmane

INTERVJU: ROSANDA MULIĆ, SPECIJALISTICA EPIDEMIOLOGIJE IZ SPLITA?

Vjerojatno ćemo svi kad-tad doći u kontakt s virusom

ŽIVIO JE BRZO I UMRO JOŠ BRŽE

Jimi Hendrix: Ikona kontrakulture

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: ROSANDA MULIĆ, SPECIJALISTICA EPIDEMIOLOGIJE IZ SPLITA?

Vjerojatno ćemo svi kad-tad doći u kontakt s virusom

2

REPORTAŽA: ŽUMBERAČKO GORJE

Skrivena divljina Hrvatske: Kad misliš da padaš, priroda te diže

3

TJEDNI OSVRT

Zdravi sendviči prve dame nikako nisu jeftini