Mnoge su države počele s ukidanjem ograničenja i popuštanjem kriznih mjera u interesu normalizacije funkcioniranja društva na svim razinama. Može li ekonomski oporavak bar donekle sanirati do sada počinjenu štetu zbog pandemije, prekida gospodarskih aktivnosti, mjera izolacija, ograničenja poslovanja, uz zdravstveno, najvažnije je pitanje neočekivane koronakrize na svjetskoj razini. Naime, u Njemačkoj je, i ne samo u toj državi, u samo 24 sata naglo skočio broj zaraženih nakon popuštanja mjera i stvorio dodatnu nervozu.
Hrvatska je također, nakon što je počela bilježiti manji broj novooboljelih od koronavirusa i pad trenda rasta, krenula s popuštanjem restriktivnih mjera koje su uvedene 19. ožujka kako bi se zauzdala epidemija. Vlada je, uvažavajući naputke Nacionalnog stožera civilne zaštite, to učinila nakon što su i druge države počele postupno otključavati ekonomiju slijedivši preporuke Europske komisije koje se temelje na tri kriterija. Prvi je epidemiološki, što znači da širenje zaraze mora biti znatno usporeno i stabilizirano. Drugi kriterij za popuštanje mjera je da zdravstveni sustavi moraju imati dovoljno kapaciteta, što uključuje broj kreveta za intenzivnu skrb, dostupnost zdravstvenih radnika i medicinskog materijala. I treći se odnosi na sposobnost praćenja zaraze, uključujući masovno testiranje. Uz to, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ovog je tjedna predstavila i glavne elemente za oporavak EU-a. Paket mjera sastoji se od dva dijela, novac će se trošiti kroz stupove ili prioritete. Zatim, EK je pripremio te predložio konkretne smjernice za spas turizma i u koje se zamlje, točnije njihove regije, može putovati. Nakon toga, kako se doznaje, Hrvatska je prešutno otvorila granice. Turisti mogu slobodno ući, a na ulazu u zemlju dobit će samo jedan papir o epidemiološkim preporukama ponašanja i zaštite. Naime, i pojedine konkurentne zemlje s Mediterana uskoro se otključavaju za turiste. Tako će turisti u Grčku, prema tamošnjem planu, ponovno moći dolaziti u srpnju, gdje turistička industrija stvara 30 posto BDP-a i daje najveći pojedinačni doprinos proračunu, više negoli u Hrvatskoj gdje je taj iznos 20 posto.
Kada je o ekonomiji riječ, ugroženije industrije imaju veći prioritet pri ublažavanju mjera, ali se inzistira na strogim epidemiološkim pravilima opreza. Nakon svega poduzetog Nacionalni stožer objavio je i promjenu slogana. Slogan "Ostanite doma" za sada je otišao u povijest, a naslijedio ga je novi: "Ostanimo odgovorni". "Ne smijemo zaboraviti sve upute epidemiologa i stožera. Kako bi naša situacija bila dobra, moramo se držati i dalje svih uputa i vjerojatno krenuti s novim motom - Ostanimo odgovorni", objavio je ministar unutarnjih poslova i voditelj Stožera Davor Božinović.
Inače, podsjetimo, prva od tri faze otključavanja gospodarstva počela je u ponedjeljak, 27. travnja. Nakon tri tjedna skidanja zabrana i kada su, primjerice, mnoge trgovine ponovno otvorile vrata kupcima, brojke o potrošnji građana, ali i o prihodima poduzetnika, govorile su da je hrvatska ekonomija daleko od pravog oporavka. Ipak, naknadno, mjere su donijele veću potrošnju. "Ukupno pet posto, dok je ono što je nama najzanimljivije - trgovina na malo ima porast od sedam posto", kazao je Saša Bilić, predsjednik uprave APIS-a.
Poduzetnici također pozdravljaju povratak u život jer do sada su disali s pomoću Vladinih mjera spasa. Čak 84.000 poslodavaca od početka koronakrize, da bi spasilo radna mjesta, zatražilo je potpore od milijardu i 550 milijuna kuna za gotovo pola milijuna radnika. I traže još. "Da se smanje parafiskalni nameti, da lokalne zajednice ukinu komunalnu naknadu kako bi taj novac bio usmjeren u poslovanje", rekao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a). Naime, gotovo 37 i pol tisuća radnika u mjesec i pol dana ostalo je bez posla. Sada smo gotovo na 160.000 nezaposlenih.
VAŽNOST OPREZA
Vlada je objavila i predviđanja težine udara koronakrize na gospodarstvo. Pad BDP-a u ovoj godini iznosit će 9,4 posto, a saniranje učinaka stvorit će golemu proračunsku rupu. Premijer Andrej Plenković stoga je izjavio: "Cilj je da ostvarimo i gospodarsku aktivnost i korist u smislu reaktivacije pa sukladno tome i prihoda za državni proračun." Predsjednik Vlade istaknuo je da su se protuepidemijske mjere u Hrvatskoj pokazale uspješnima, da su ostvarile rezultat te da je vrijeme za reaktivaciju ekonomije, pritom pazeći da se ne ugroze dosadašnja postignuća vezana uz zdravstveni aspekt. A gospodarstvenici okupljeni u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) objavili su očekivanje da će Vlada prihvatiti većinu njihovih zahtjeva koje su premijeru poslali u opširnom dokumentu na 18 stranica.
Sve u svemu, opreza i dalje nikada dosta. Nakon nepuna dva mjeseca karantene, Vlada je pripremila i rebalans državnog proračuna koji se temelji na prilično optimističnoj pretpostavci da će država od poreznih obveznika i manjim dijelom europskih fondova prikupiti čak 122 milijarde kuna od prvobitno planiranih 145 milijardi kada smo startali u ovu godinu. Prema Vladinu dokumentu, epidemija će proračunu donijeti 23 milijarde kuna dodatnog troška, što će se pokriti povećanim zaduživanjem. Umjesto s prvotno planirane dvije milijarde kuna, epidemija bi pogurala manjak u proračunu na 25 milijardi. Rashodi od 147 milijardi kuna neće se smanjivati, no unutar te stavke došlo je do znatnih preraspodjela, najviše u korist resora financija i rada koji će pokrivati izdatke za plaće i otpise, odnosno odgode poreznih obveza. Proračun resora financija povećao se za gotovo sedam milijardi kuna, a rada za oko pet milijardi. Budžet za zdravstvo u laganom je plusu do jedan posto, kao i resor poljoprivrede. MUP je pak u laganom minusu od jedan posto, odnosno 55 milijuna kuna, a do pet posto manji budžet imaju resori obrazovanja, socijalne skrbi i demografije, zatim državne imovine, graditeljstva, pravosuđa i obrane, između pet i deset posto proračuna srezano je resoru branitelja, vanjskih poslova, kulture te prometa i mora, a najveće rezove, od 10 do 20 posto, imaju resori turizma, uprave, zaštite okoliša i energetike, regionalnog razvoja i fondova EU-a te gospodarstva.
Gleda li se opća slika, stanje je lošije na prihodnoj strani, a ministar financija Zdravko Marić vjeruje da će mu korona i karantene odnijeti samo 18 milijardi poreznih kuna, 3,8 milijardi bio bi manjak na stavki doprinosa (uglavnom mirovinskog) dok će podbačaj od zdravstvenih doprinosa biti oko dvije milijarde kuna. Da je sve teklo po planu, država je ove godine trebala prikupiti 84 milijarde kuna poreza i oko 50 milijardi kuna svih doprinosa te je iz inozemstva, odnosno europskih fondova, trebalo stići oko 18,7 milijardi kuna. Krizni plan porezne prihode spušta na 66 milijardi, a iznos mirovinskih doprinosa na 21,2 milijarde, čime bi, navodno, sve nevolje s koronom i blokadama trebale nestati ako ne ovaj, a onda svakako idući mjesec!
Zadržavanjem rashoda na istoj razini država želi sačuvati potrošnju i zapravo se ponaša prema sugestijama sindikata, koji ponavljaju da se u kriznim vremenima potrošnja mora čuvati kroz državni proračun. Tako je njihov argument zbog kojega ne treba dirati plaće postao glavna ideja vodilja preraspodjela unutar prethodno zadanog proračunskog kolača. Rebalans donosi tek simbolično smanjenje rashoda za zaposlene, čije se plaće isplaćuju iz proračuna, od 392 milijuna, uz zadržavanje glavnine izdataka za plaće na 22,2 milijarde kuna. Ministar financija Zdravko Marić kaže da Vlada nije spominjala smanjenje plaća nego da je sindikatima predložila suspenziju prethodno dogovorenih prava koja radnici još nisu konzumirali, odnosno odustajanje od idućih povišica. Vlada će štedjeti na materijalnim rashodima oko 588 milijuna, a trebala bi i za kamate platiti 675 milijuna kuna manje nego što je Ministarstvo financija planiralo prije pola godine. Subvencije, dakako, rastu za pet milijardi kuna, jer će se pod njih podvesti izvanredni izdatci i pomoći tvrtkama.
Preživi li predloženo ostatak godine, Nacionalni stožer, Vlada i svi koji su oporavak pripremali mogli bi biti zadovoljni jer 25 milijardi kuna manjka nije iznos koji Hrvatska ne bi mogla podnijeti, ako bi na tome stalo.
STIŽE REBALANS
"Svi bi sad rado potpisali takav dokument", kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević i dodaje da je rebalans rađen uz pretpostavku da će prihodi od turizma pasti za 70 posto, odnosno da će se naplatiti 30 posto, zatim da će se liberalizirati kretanje i transport, da od lipnja neće biti novih mjera za pomoć gospodarstvu te da na jesen neće biti novog vala pandemije. Također, rebalansom se ne predviđa da će se neke strateške tvrtke naći u teškoćama i tražiti pomoć države. "Plan prati puno otvorenih pitanja", naglašava Lovrinčević.
Ipak, riječ je uglavnom o optimalnim rješenjima, između sigurnosti i otvorenosti te svođenja rizika na minimun. O efektima će se znati krajem godine kada se konačno podvuče crta pod istu tu godinu koju, kao takvu, koliko se za sada zna, nitko nije očekivao ni u najcrnjim scenarijima.
Piše: Damir GREGOROVIĆ
Spas u suncu i moru
Sunce i more bit će ponovno jedini, ali i te kako značajan adut hrvatskog turizma. Zbog koronavirusa više ne stoje priče o dodatnim sadržajima, primjetni je paradoks. Istraživanje zagrebačkog ureda međunarodne kuće BlueRock i agencije za istraživanje tržišta Improve pokazalo je da od ljetovanja u Hrvatskoj nisu odustali Austrijanci, koji su značajno tržište, kao ni drugi nam bliži i stalni gosti. Austrijanci su detaljno objasnili i što im je najvažnije pri odabiru odredišta, a prema tome se čini da bi Hrvatska trebala imati komparativnih prednosti. Recimo, 45 posto ih bira izoliranija mjesta poput otoka, važno im je da odlaze u mirne, zdrave i sigurne destinacije koje su se pokazale uspješnima u borbi protiv virusa. Za 41 posto ispitanika iznimno je važno da se do destinacije može doći osobnim automobilom. “Istraživanje pokazuje da nije sve tako crno i da postoje scenariji prema kojima bi Hrvatska i ove godine imala sezonu, no kako će ona biti lošija od planova napravljenih prije pojave virusa, nužno je pripremiti se za brzu prilagodbu u uvjetima velike neizvjesnosti”, zaključuje se u istraživanju. Naime, mnogi će za odmor birati i kontinent, ali i destinacije u svojim državama.
Ugroženije industrije imaju veći prioritet pri ublažavanju mjera, ali se pri povratku na posao inzistira na strogim epidemiološkim mjerama opreza.
Nakon duže karantene Vlada je pripremila i rebalans državnog proračuna koji se temelji na štednji, ali i na prilično optimističnim pretpostavkama.
MIA KRPAN: Vratimo osjećaj kontrole u svoj život
Događaji poput epidemije virusa koja nas je nedavno potresla, a usporedno s time i potres te naknadna podrhtavanja tla koje su doživjeli građani Zagreba mogli su potaknuti javljanje nekih neugodnih emocija - straha, tuge, ljutnje, tjeskobe. Prirodne katastrofe, zbog karakteristika neočekivanosti i iznenadnosti, mogu potaknuti i psihološka stanja poput osjećaja bespomoćnosti i ranjivosti (Weaver & Clum, 1996.).
SNAGA EMOCIJA
Kako bismo lakše shvatili što nam se događa kada doživimo intenzivne neugodne emocije zbog traumatskih i kriznih događaja i kako si pomoći s njima, prvo ćemo objasniti što je uopće emocija i kako do nje dolazi. Emocija kao složeni subjektivni doživljaj i stanje nužno obuhvaća popratnu tjelesnu (fiziološku) reakciju, na primjer, ubrzan rad srca, znojenje i slično. Tijekom prvog koraka psihološkog doživljaja neke emocije stvori se percepcija situacije, nakon čega slijedi fiziološko uzbuđenje, zatim se stvori subjektivni doživljaj te na kraju izražavanje same emocije. Svi ti procesi odvijaju se gotovo istodobno te je nekada teško utvrditi koja je to točno misao prethodila našoj emocionalnoj reakciji ili točno definirati emociju koja nam se javila. Na primjer, tijekom stanja u kojem osjećamo strah, bez obzira na to vjerujemo li da nam je ugrožen život ili zdravlje, kao i našim bližnjima, u tijelu i umu događa se niz reakcija. Prvo se mišići stegnu kako bi bili spremni na akciju i srce vam počne brzo tući kako bi brže provodilo krv do mišića i mozga, gdje je najpotrebnije. Počnete ubrzano disati kako biste dobili više kisika, koji vam je potreban za energiju, i počnete se znojiti kako biste spriječili da vam se tijelo pregrije. Usta vam se osuše i u trbuhu osjećate previranja. Te tjelesne promjene nisu znak da nešto nije u redu, nego pokazuju kako vaše tijelo čini ispravnu stvar da pripremi samo sebe na situaciju. U uvjetima opstanka strah je stoga vrlo vrijedna reakcija. Takvo stanje tijela naziva se borba ili bijeg, to su reakcije koje su se razvile kako bi nas zaštitile i koristile nam - kada se odviju na pravom mjestu u pravo vrijeme.
Intenzivna emocija je i jedna od četiri reakcije na traumatski događaj; a ostale reakcije uključuju šok, prihvaćanje i oporavak. Faza jakih emocija može trajati dugo i može uključivati povlačenje, poremećaj spavanja, apetita, gubitak koncentracije, povećanje unosa alkohola/droga i slično. Emocije koje se pritom javljaju mogu biti osjećaj tuge, beznadnosti, neočekivanosti, gubitka kontrole i bespomoćnosti. Može se javiti preplavljenost osjećajima s izraženim osjećajem osobne ranjivosti i uznemirenosti, koji traje određeno vrijeme i dovodi do prekida uobičajenog funkcioniranja (gubitka unutarnje ravnoteže). Ljudi nekada umjesto tuge i nemoći osjećaju i ljutnju, jer im daje osjećaj kontrole nad situacijom. Konkretan "krivac" za nastajanje epidemije i potresa ne postoji, stoga ljutnja može biti i pogrešno usmjerena. Naše reakcije na krizu slične su onima u procesu tugovanja, jer i krizni događaj uključuje prijetnju gubitkom ili stvarni doživljaj gubitka nečega nama vrijednog (u našem slučaju zdravlja, osjećaja sigurnosti, zaposlenja, krova nad glavom, druženja s bliskim ljudima).
Jedna od najvažnijih karakteristika načina suočavanja sa stresom naša je procjena važnosti i značenja situacije (npr. Jesam li u opasnosti?) i procjena mogućnosti naše kontrole (npr. Mogu li utjecati na događaj, mogu li kontrolirati ovu situaciju?). Većina ljudi će situacije u kojima smo se našli procijeniti jako važnima i opasnima, međutim, ono u čemu će se razlikovati jest procjena kontrole nad situacijom. Osjećaj kontrole bitan je u ovakvim događajima i važno je osvijestiti da, na primjer, ponašanja drugih ili vrijeme trajanja epidemije nisu u našoj kontroli. Ono što možemo kontrolirati jest, primjerice, pridržavanje epidemioloških mjera, informiranje o tehnikama disanja za opuštanje ili ograničavanje vremena provedenog čitajući vijesti.
SOCIJALNA PODRŠKA
Još neki od načina kako si možemo pomoći u održavanju mentalnog zdravlja je vjerovati u bolje, nadati se boljem, usmjeravati pažnju na pozitivne aspekte (to može biti pohvala samome sebi za neku sitnicu na koju ste se konačno odlučili) ili na smiješne dijeliće nove svakodnevnice. Razmislite i koje su to aktivnosti zbog kojih se osjećate ugodno, korisno, proaktivno, produktivno ili kreativno te pokušajte započeti provedbu nekih od njih. Socijalna podrška je također jedan od važnih faktora koji utječu na nošenje sa stresom; usmjerite se više na osobe koje su tu za vas i uz koje se osjećate ugodno, s kojima možete razgovarati o tome što mislite i osjećate. Ako osjećate potrebu za dodatnom podrškom, traženje stručne psihološke pomoći u nošenju s emocijama, mislima ili situacijom također je dobar korak u vraćanju osjećaja kontrole u svoj život.
Nije lako svakodnevno se nositi s proživljenim traumatskim događajima uza sve uobičajene životne stresove i neizvjesnosti, no uložite vremena u rad na sebi. Nikako se nismo mogli unaprijed psihički pripremiti na ovako iznenadne događaje, pa ne možemo ni očekivati od sebe da ćemo odmah početi funkcionirati kao da je sve u redu. Za početak pokušajte osvijestiti svoje potrebe, misli i osjećaje, zahvaliti si za male svakodnevne pobjede i dati si vremena za oporavak.
MIHAELA MIKIĆ: Promjene dosadašnjeg poslovanja su nužnost
Poduzetnici diljem svijeta danas se susreću s nesvakidašnjim izazovom, globalnom epidemijom prouzročenom koronavirusom. Iako će hrvatski poduzetnici često reći kako je poslovanje u nekom obliku ekonomske krize njihova svakodnevica, današnja situacija posve je drukčija. Za razliku od ekonomske krize 2008. godine, koja je svoje uzroke imala u pogrešnim financijskim i ekonomskim politikama, danas se osjećamo pomalo zbunjeno jer uzrok ovaj put nije ekonomski.
Usvajanjem kriznih mjera, odnosno pravila socijalnog distanciranja, te uvođenjem ograničenja poslovanja, koronakriza stavila je na čekanje gospodarstva diljem svijeta uključujući i hrvatsko. Najvećim izazovima izloženo je malo gospodarstvo, odnosno mikro, mala i srednja poduzeća. U "normalnim" uvjetima poslovanja predviđa se kako će 50 % novoosnovanih poduzeća doživjeti petu godinu, kod startup poduzeća ta brojka iznosi oko 40 %. Može se očekivati kako će koronakriza još značajno smanjiti njihove šanse za preživljavanje. Problem s kojim se malo gospodarstvo najčešće susreće u uvjetima krize je održavanje likvidnosti, odnosno pristup izvorima financiranja. Drugi problem je, naravno, pad u prihodima od prodaje kao rezultat smanjenja potrošnje. Hrvatska vlada je pri donošenju interventnih paketa mjera uvidjela oba navedena problema, pa su navedene mjere usmjerene prema povećanju likvidnosti pružanjem COVID-19 zajmova i sličnih financijskih instrumenata, oslobađanjem plaćanja javnih davanja te potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima epidemijom koronavirusa u trajanju od tri mjeseca itd. Poučena pogrešnim odlukama iz ekonomske krize 2008. godine, Vlada je ovaj put svoje napore usmjerila i u očuvanje potrošnje, davanjem potpora za očuvanje radnih mjesta te zadržavanjem razina plaća u javnom i državnom sektoru. Možemo reći kao su mjere djelomično uspješne. Problem kod mjera za osiguravanje likvidnosti poslovanja javio se već prošlog tjedna, kada su prijave za dva najpopularnija financijska instrumenta (COVID-19 zajmove za obrtna sredstva i ESIF mikro i male zajmove) obustavljene radi iskorištenja osiguranih sredstava. Isto tako, podatci porezne uprave pokazuju kako je došlo do pada potrošnje od 20 % u odnosu prema istom razdoblju prošle godine, pri čemu djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilježi najveći pad.
INOVATIVNOST OPG-ova
Prilikom sagledavanja mogućih posljedica koronakrize na poslovanje subjekata malog gospodarstva važno je utvrditi vrijeme izloženosti nepovoljnim uvjetima, odnosno vrijeme trajanja kriznih mjera. Isto tako, trebamo imati na umu kako je situacija u hrvatskom gospodarstvu s financijskog gledišta puno bolja nego u vrijeme financijske krize 2008. godine, pa bi poduzeća trebala moći podnijeti određenu razinu tereta koronakrize. U uvjetima izloženosti do tri mjeseca možemo očekivati kako će većina subjekata malog gospodarstva prevladati krizu, a koliko će ih koronakriza okrznuti ovisi najčešće o njihovim vlasnicima i razini inovativnosti.
Primjer brzog i inovativnog odgovora na koronakrizu su brojni OPG-ovi koji su se gubitkom mogućnosti plasmana svojih proizvoda na tržnicama okrenuli društvenim mrežama i direktnom kontaktu s potrošačima. Isto tako, tu su primjeri restorana koji su umjesto otpuštanja zaposlenih i privremenog zatvaranja odlučili svojim potrošačima ponuditi svoje uslugu uz dostavu. U određenim će djelatnostima, isto tako, doći do efekta prelijevanja potrošnje, odnosno zato što potrošači neko vrijeme nisu mogli koristiti uslugu ili kupiti proizvod, oni će to napraviti čim se za to stvore uvjeti. Primjer su frizerski saloni, kojima je tijekom trajanja restriktivnih mjera bilo ograničeno poslovanje, a koji mogu u mjesecu nakon relaksacije mjera očekivati veće prihode. Može se očekivati, naravno, značajniji pad prihoda u djelatnosti pružanja smještaja zbog izostanka predsezone, no uslijedi li skoro ukidanje kriznih mjera, još sezona nije izgubljena.
Ako se uvjeti izloženosti produže na šest mjeseci, mogu se očekivati znatne posljedice u poslovanju subjekata malog gospodarstva zbog dugoročne izloženosti smanjenju prihoda te izostanka međunarodne potražnje, što bi dovelo do propasti znatnog broja poduzeća i otpuštanja znatnog broja zaposlenih, osobito u djelatnosti turizma. Vladine mjere nisu dovoljne za izlazak iz koronakrize jer, kao što znamo, ni Vlada nema neograničena financijska sredstva. Potreban je istovremeni inovativni angažman poduzetnika i promjene u poslovnim modelima subjekata malog gospodarstva. Poučeni prvim valom restrikcija poduzetnici bi trebali prilagoditi svoje poslovanje novim uvjetima. Veća orijentiranost na otvaranje internetskih trgovina, organiziranje dostave proizvoda, veća usmjerenost na organiziranje rada zaposlenika od kuće čime bi se smanjili troškovi poput najma prostora i slično. Budući da je inovativnost, posebice u sferi malog gospodarstva, problem koji i inače tišti hrvatsko gospodarstvo, potrebno je što prije reagirati. Vlada treba osigurati kontinuirane financijske instrumente namijenjene inovativnim aktivnostima poduzeća i osiguranju likvidnosti umjesto dosadašnje prakse sporadičnih natječaja, kao i prihvatljivo vrijeme dodjele navedenih sredstava, umjesto dosadašnje prakse čekanja često i više od godinu dana.
KRIZA MALIH PODUZETNIKA
Također, institucije trebaju shvatiti kako u izlasku iz krize trebaju biti partneri poduzetnicima kako se ne bi ponovili scenariji s kažnjavanjem poduzetnika koji žele osigurati svoju egzistenciju i egzistenciju svojih zaposlenih. S druge strane, poduzetnici trebaju prihvatiti kako "nova stvarnost" od njih zahtijeva promjene u dosadašnjem načinu poslovanja i kako poslovni modeli koje su do sada koristili više nisu dovoljni za ostvarivanje konkurentske prednosti.
Poduzetnik i poduzetništvo uvijek su vezani uz uvjete krize. Na izbijanje krize ne možemo utjecati, no možemo na nju gledati kao na izazov, izazov na koji inovativni poduzetnici samostalno ili uz partnerski odnos s državnim institucijama mogu odgovoriti. Njihovi odgovori mogu rezultirati restrukturiranjem hrvatskog gospodarstva istraživanjem novih mogućnosti i ujedno predstavljati temelj našeg budućeg gospodarskog razvoja.