Novosti
DOBOROVOLJNO "LOVLJENJE KONTAKATA"

Aplikacija za praćenje kontakata zaraženih treba biti ista u cijeloj Europi
Objavljeno 15. svibnja, 2020.
U planu je da aplikacija reagira i bilježi ako su osobe bliže od dva metra i u kontaktu duže od 20 minuta

Nakon što je premijer Andrej Plenković u srijedu izjavio da Hrvatska već nekoliko tjedana radi na aplikaciji za "lovljenje kontakata" osoba zaraženih koronavirusom, ta je informacija naišla na podijeljene reakcije javnosti, u prvom redu zbog bojazni da će se time zadirati u privatnost građana. Načelnik Stožera civilne zaštite Davor Božinović to je demantirao riječima da se "ne radi o aplikaciji za praćenje, nego o informatičkoj podršci ‘contact tracing‘, onome što epidemiolozi zovu ‘lovljenje kontakata‘. Sve je dobrovoljno, ljudi će, ako žele, moći skinuti aplikaciju". Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a, tvrtke koja će razvijati tu aplikaciju, za N1 televiziju izjavio je da "nema nametanja, nema praćenja ljudi, ne koristi se geolociranje, nego bluetooth između dva uređaja".

Različiti pristupi
Kako je objasnio Bilić, u planu je da aplikacija reagira i bilježi kontakt ako su osobe bliže od dva metra i u kontaktu duže od 20 minuta. Kada netko oboli, ako ta osoba dopusti, njegovim kontaktima iz posljednjih 14 dana pošalje se anonimizirana poruka da su u bili u kontaktu, nema imenovanja. Posebno naglašava i kako nema nikakvog spremanja podataka, kako su svi zapisi samo u pojedinom mobilnom uređaju i kako bi korištenje aplikacije bilo dio odgovornosti svakog od nas.

Europska komisija priopćila je da podržava zemlje članice u njihovim nastojanjima da u borbi protiv pandemije koronavirusa pronađu odgovarajuće rješenje za sigurne i interoperabilne mobilne aplikacije za praćenje kontakata.

"Aplikacije za praćenje moraju biti dobrovoljne, transparentne, sigurne, interoperabilne i moraju poštovati privatnost građana", navodi Komisija. Dodaje se da aplikacije trebaju biti anonimizirane i bez uporabe podataka o geolokaciji ili kretanju.

​U razgovoru s Denisom Sušcem, direktorom osječke IT tvrtke Mono, doznajemo detalje o razvoju takvih aplikacija, različitim pristupima u njihovoj implementaciji, ali i problemima zbog kojih se od tehnologije ne mogu očekivati čuda.

"U različitim državama postoje različiti pristupi, jer puno toga ovisi o kulturama i mentalitetima. Priča je krenula od Istoka, iz Kine i Južne Koreje. Neke od tih aplikacija imaju veći, a neke manji utjecaj na privatnost, što je i njihov najveći problem. Trenutno su u svijetu, tehnološki gledano, dva suprotstavljena tabora. Jedan je pristup centraliziran, drugi decentraliziran. Centraliziran znači da podatci, prema navodima autora aplikacije i zakonodavca, jesu anonimizirani, ali se slijevaju na jedno, centralno mjesto. Država ima nadzor nad tim podatcima, iako svi navode da tu nema privatnih podataka, nego da se svi podatci o kontaktima šalju na jedno, centralno mjesto. Decentralizirani pristup je nešto što garantira veću privatnost zato što podatci o vašim kontaktima ostaju na vašem mobilnom uređaju i tek ako se razbolite ili ako se netko drugi razboli, vaš je mobitel taj koji povlači podatke i uspoređuje ih s vašim kontaktima, tako da nema centralnog nadzora države. Taj pristup forsiraju Apple i Google. Oni su se prije dva mjeseca dogovorili da će u operativni sustav mobitela ugraditi naprednu podršku za takve aplikacije, jer tu ima dosta tehničkih problema", objašnjava Sušac.

Izazovi
Aplikacija koju izrađuje tvrtka APIS IT slijedit će decentralizirani pristup na bazi bluetooth tehnologije, što bi, tumači Sušac, moglo biti vrlo nepouzdano. "Ideja je da bluetooth detektira jeste li bili u kontaktu sa zaraženom osobom određeno vrijeme na udaljenosti od dva metra, međutim, bluetooth može proći kroz zidove i može se dogoditi da ste udaljeni dva metra od osobe, ali da je ona s druge strane zida. Znači, sama tehnologija nije toliko precizna i ne može garantirati pouzdane podatke, jer bluetooth može dohvatiti i na pet metara, što znači da je ta udaljenost malo problematična i tehnologija kao takva ne može sve riješiti", ističe Sušac.

Bilo je prijedloga za rješenja koja se koriste geolokacijskim servisima, međutim, oni su još problematičniji i sa strane tehnologije i sa strane privatnosti. Tu je i, ističe naš sugovornik, problem trošenja baterije. "Ako se ne riješi podrška niskog nivoa, što moraju učiniti proizvođači uređaja, imate situaciju da se svaki put aktivira ne samo bluetooth nego i aplikacija, a to dosta troši bateriju. Iskustva istočnjaka su takva da aplikacija postaje intruzivna, stalno vam dolaze nekakve notifikacije i onda ljudi otupe na cijelu stvar", napominje Sušac. On upozorava i na problem interoperabilnosti, jer ako svaka država ima svoju aplikaciju, postavlja se pitanje kako će sve funkcionirati kada u Hrvatsku počnu pristizati gosti iz zemalja koje imaju drukčiju aplikaciju. "To su izazovi koji će se morati riješiti", kaže Sušac.

Ivan Alilović
Denis Sušac

direktor tvrtke Mono

NE TREBA MISLITI DA TEHNOLOGIJA MOŽE RIJEŠITI BAŠ SVE

Kada je riječ o europskoj praksi, postoje dvije struje. Neke države zagovaraju centralističku, a druge su za blažu varijantu. “Velika Britanija i Francuska zagovarateljice su centralnog pristupa. Bila je i Njemačka, međutim, ona sada mijenja strategiju. Jako je zgodno ono što je napravila Češka - njezina je aplikacija otvorena koda, što znači da drugi programeri mogu provjeriti u samom kodu ima li opasnosti za privatnost. Oni su se udružili, napravili to besplatno za državu i to je vrlo transparentno. Bilo je u Češkoj i Slovačkoj više takvih inicijativa, tako su rješavali i vinjete za autocestu, jer su cijene jednostavno otišle nebu pod oblake, i onda su se, da dokažu kako može i drukčije, IT tvrtke udružile i napravile rješenje koje svatko može vidjeti”, ističe Sušac. “Ne treba misliti da tehnologija može riješiti sve. Jednostavno, možete imati situaciju da ljudi imaju mobitele koji nemaju podršku za takve aplikacije, imat ćete i situacije da čovjek koji je zaražen, dok je bio u kontaktu s vama, nije imao mobitel kod sebe. Tako da ne treba očekivati čuda od toga, to je samo jedna novost u arsenalu borbe protiv koronavirusa, ali tehnička ograničenja postoje, a postoji i pitanje privatnosti i na kraju interoperabilnosti između različitih država te sama činjenica da ljudi moraju znati kako to što imaju aplikaciju ne znači da će ona sto posto detektirati da su bili u blizini zaraženog, jer ta osoba može imati stari mobitel, možda uopće nije imala mobitel, a može biti i lažnih uzbuna, da ste, recimo, bili udaljeni od nekoga pet metara ili iza zida, a aplikacija vam kaže da morate u samoizolaciju”, zaključuje Sušac.
EK: Aplikacije za praćenje moraju biti dobrovoljne i moraju poštovati privatnost građana
Možda ste propustili...

MARIJA BISTRICA

Hodočašće vatrogasaca

MARIJANA SUMPOR I DAVOR HUIĆ

Pojačanje za Pametno i Fokus

BIVŠA ŠEFICA RAČUNOVODSTVA HDZ-A TERETI POKOJNOGA BRANKA VUKELIĆA

Izvršavala naredbe odgovornih kako ne bi ostala bez posla

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŽELJKO ZUBČIĆ, RAVNATELJ KBC-A OSIJEK, U BORBI ZA JOŠ JEDAN MANDAT

Nakon koronavirusa gradnja nove bolnice čini se laganom

2

DRŽAVA BI SUFINANCIRALA JEDAN RADNI DAN

Skraćeno bi radno vrijeme
moglo sačuvati brojna radna
mjesta bez snižavanja plaća

3

KANTONALNE VLASTI U BIHAĆU UPOZORAVAJU

U BiH priljev migranata uz granicu s Hrvatskom