Đakovo danas, 8. svibnja, ima Dan grada. Prigoda je to za analizu njegova aktualnog trenutka, ali i pogled u njegovu prošlost. Nakon što su je kroz stoljeća ispisivali napredak, ali i razarajući ratovi, potresi, apetiti osvajača poput onih turskih, oštrica mača, ali i piščeva pera, drugim riječima stalna mijena loših i dobrih vremena sa svojim ljudima – uzoritim đakovačkim biskupima, obrtnicima, naprednim građanstvom, umjetnicima i drugima, njegova sadašnjost protječe u znaku pandemije koronavirusa zbog koje izostaje program proslave njegova rođendana. Dan grada prigoda je da s gradonačelnikom Marinom Mandarićem porazgovaramo o realiziranim i planiranom projektima, potrebama grada.

Umjesto da Grad sastavlja program proslave za svoj dan i dodjeljuje gradska priznanja najzaslužnijima, koronavirus nametnuo je epidemiološke mjere koje su mnogo toga privremeno zatvorile i zaustavile i u Đakovu, stavivši pred gradsku vlast zadaću da kreira mjere za pomoć gospodarstvu i građanima. Grad je odreagirao s osam mjera, "teških" oko tri milijuna kuna. O kojim je mjerama riječ, hoće li Grad ići s novim paketom pomoći gospodarstvu i građanima?


- Došavši na mjesto gradonačelnika prije tri godine, nisam mogao ni zamisliti kakav će turbulentan i izazovan ovaj mandat biti. Kada ulazite u samu po sebi izazovnu političku arenu i postavite pred sebe želju za preuzimanjem odgovornosti i dužnosti upravljanja gradom, polazite od problema koji postoje i na koje donekle kao ljudsko i političko biće možete, naravno, ovisno o sposobnostima, utjecati i riješiti ih. Svjedočimo u zadnjih nekoliko mjeseci da postoje i one situacije na koje ne možemo u potpunosti utjecati i čiju pojavu i posljedice možemo samo sanirati prilagođavanjem i prihvaćanjem. Kada govorimo o Gradu Đakovu u kontekstu pandemije koronavirusa, možemo biti ponosni na to kako smo se kao odgovorni građani nosili s cijelom situacijom. Svima koji su sudjelovali na organizaciji i provođenju protuepidemijskih mjera zahvaljujem i ponosan sam što smo zasad očuvali Grad Đakovo, kako volim reći, kao korona-free zonu. Međutim, iako smo vrlo uspješni u sprječavanju širenja zaraze na našem području, ekonomski, društveni i psihološki utjecaj cjelokupne situacije na naše građane i gospodarstvo nismo mogli izbjeći. Stoga smo na sjednici Gradskog vijeća 31. ožujka donijeli niz mjera u svrhu pomoći gospodarstvu i građanima Grada Đakova uslijed epidemije koronavirusa – COVID-19.


To je oslobađanje svih poduzetnika i obrtnika od plaćanja komunalne naknade dok traju posebne okolnosti, oslobađanje od plaćanja zakupa gradskih poslovnih prostora za sljedeća tri mjeseca, oslobađanje od plaćanja zakupa javnih površina do kraja 2020. godine, oslobađanje od plaćanja poreza na korištenje javnih površina do kraja ove godine, nastavak sufinanciranja rada privatnih vrtića, potom oslobađanje roditelja od plaćanja Dječjeg vrtića Đakovo dok traju posebne okolnosti, kao i mjera obustave postupaka prisilne naplate u sljedeće tri 3 mjeseca. Osma je mjera oslobađanje poduzetnika i obrtnika (kojima je zabranjen rad) od plaćanja usluge prikupljanja otpada dok traju posebne okolnosti.


Svjestan sam da su mjere koje donosi jedinica lokalne samouprave često vatrogasne, a u ovom slučaju svakako su samo mjere ublažavanja posljedica cjelokupne situacije. Vjerujem da dodatnim naporima svi, pa tako i politika svojim odlukama, možemo pridonijeti bržem oporavku i povratku na dobar put kojim smo krenuli u našem gradu. Vjerujem, također, da svaka kriza otvara vrata nekim novim pristupima i mogućnostima. U teškim trenucima rasvjetljavamo svoju egzistenciju i resetiranjem društva ogoljujemo stvari na istinske potrebe i vrijednosti. Kako te osnovne ljudske potrebe osvješćujemo, više cijenimo ono što imamo i manje smo opterećeni onim što nemamo.


Dodatne mjere za pomoć gospodarstvu i građanima su nužne. Proračunski prihodi se smanjuju te je u tijeku nužan rebalans proračuna Grada. Upravo u ovom trenutku idemo u smjeru pomoći svima onima koji su zbog protuepidemijskih mjera i usporavanja gospodarskih aktivnosti ostali nezaposleni. Pravovremena reakcija Vlade Republike Hrvatske svima je dodatno olakšala cjelokupnu situaciju i vjerujem da praćenjem trenutnih političkih odluka možemo našim dodatnim mjerama svima pružiti nadu u lakši izlazak iz ove teške situacije.
Kada ide nova tranša malih gradskih potpora?


- Novonastala situacija s koronavirusom zahtijeva dodatne intervencije u gospodarstvu iz proračuna. Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Grada Đakova trenutno radi na izradi dodatnih mjera gdje će rebalansom proračuna biti osigurana dodatna sredstva, na što suglasnost mora dat resorno ministarstvo. Za mjere u gospodarstvu u ovoj godini bit će osigurano 1,6 milijuna kuna, a svakako je potrebno spomenuti i potpore za poljoprivredu, koje također za ovu godinu iznose milijun kuna. Kada se podvuče crta, naši gospodarstvenici i poljoprivrednici ove će godine dobiti 2,6 milijuna kuna gradskih potpora. Plan je, treba istaknuti, rebalansom proračuna još dodatno povećati sredstva za potpore gospodarstvu.

Grad je svoje dobro fiskalno stanje, osim sve većim planom, ali i realizacijom proračuna, iskazao i stalnim podizanjem izdvajanja za različite skupine građana – od povećanja učeničkih i studentskih stipendija, rodiljnih naknada, prvi put jednokratne isplate po 500 kuna srednjoškolcima, sufinanciranja i boravka djece kod "teta čuvalica", ukidanja poreza na potrošnju ugostiteljima i dr., pa sve do sufinanciranja kamata na stambene kredite od po 1 posto, a s koliko ih sufinancira i OBŽ. Kakva su sadašnja izdvajanja za te potrebe, hoće li biti još novih izdvajanja za gađane?


- Navedena izdvajanja za kvalitetu življenja u Gradu Đakovu bila su nužna i u razdobljima kada je fiskalna proračunska situacija bila dvostruko lošija, tj. i u mandatima prethodnih vlasti koje to nisu prepoznale. Osnovni uvjeti za donekle normalan život moraju svakoj politici biti prioritet, neovisno o težini situacije. Ako se kojim slučajem i dovedu takva izdvajanja za razvoj društva Grada Đakova u pitanje, prvi koji moraju smanjiti kapacitete jesu oni koji žive na dodanoj vrijednosti kao rezultatu ulaganja u spomenuti razvoj. Nužni su oprez i odgovornost kod raspodjele pomoći za razvoj društva i gospodarstva. Često nailazimo na široku ruku populističkih oporbenih političkih opcija koje koriste situaciju i opće nerazumijevanje proračuna, a nerijetko i sami ne poznaju funkcioniranje proračuna, pa manipuliraju brojkama. Lažna i neodgovorna politička osjetljivost za gospodarstvo i građane može dovesti u pitanje upravo prethodno vraćanje građanima stvorene dodane vrijednosti. Upravo povratom dodane vrijednosti koju stvaraju građani tim istim građanima ono je što predstavlja trajno ulaganje u budućnost. Proračun mora biti istovremeno socijalno osjetljiv i gospodarski usmjeren na razvoj. Kao posljedica tog promišljanja bit će i buduća realizacija proračuna s izdvajanjima za gore navedene skupine u skladu s planiranim proračunom za 2020. godinu.

Financijsku stabilnost Grad je u dosadašnje tri godine aktualne gradske vlasti pokazao i nekretninskom politikom – kupnjom niza objekata, među kojima je svakako najkrupniji zalogaj kupnja bivše uprave Trgoprometa. Što Grad i kada namjerava s tim kompleksom?


- Godinama Grad Đakovo pasivno promatra kako vrijedni, ne samo gospodarski nego i kulturni, objekti propadaju. Simboli su oni politike koja je do prije nekoliko godina dopuštala da se sve događa krivnjom nekog drugog, a ne njih samih. Dakle, odgovornost se uredno skidala s gradskih vlasti na način da peru ruke i uredno igraju ulogu žrtve sustava. Naša želja je bila to promijeniti. Zasukati rukave, preuzeti na sebe rizik negativnog mnijenja i učiniti nešto za ovaj grad i ono što smatramo vrijednim čuvanja i ulaganja. Nažalost, za realizaciju ambicioznih planova bilo je i još uvijek je nužno riješiti osnovna i neradom prethodnika brojna organizacijska, dokumentacijska i pitanja usklađivanja s pozitivnim pravnim propisima. Grad Đakovo dosad je bio loš gospodar svoje imovine – mjerodavan popis iste ne postoji te je još puno posla pred nama da se i ta stavka dovede u red – i građani nemaju realan uvid u činjenicu da Grad u svom vlasništvu nema ni dovoljno kvalitetnih objekata ni dovoljno namjenske površine za realizaciju projekata i potreba društva u cjelini, od ustanova do razvoja gospodarstava kroz zone ili centre/inkubatore. Za sve to nužne su bile višegodišnje pripreme.


Već sam u nekoliko navrata govorio o namjeni objekata koji su prešli u naše vlasništvo. Kuća Reichsmann najatraktivniji je i kulturno-povijesno najvrjedniji objekt. Prije konačnog donošenja odluke o namjeni objekta obvezni smo se pozabaviti pripremom dokumentacije, a da bismo ju ishodili, nužno je utvrditi stanje. Tako smo krenuli u korake geodetskog snimanja i izradu konzervatorske studije, nakon kojih ćemo moći govoriti o namjeni. U promišljanju namjene vodimo se izvornošću i vrijednošću samog objekta te smatramo da bismo društvenom i kulturnom namjenom mogli zadovoljiti potrebe za kvalitetnim prostorom Gradske knjižnice i čitaonice, nadoknaditi nedostatak galerijskog prostora, osigurati primjeren prostor za Turističku zajednicu Grada Đakova ili informativni turistički centar itd. Sredstva za realizaciju bilo kakvih planova mogu se osigurati i iz brojnih drugih izvora, a ne samo proračuna Grada, ali tek kada napravimo sve gore navedene predradnje. Naravno, dok se ne napravi konačna rekonstrukcija i ne privede namjeni, objekt će se s manjim intervencijama uređenja kao i dosad koristiti za brojna društvena i kulturna događanja. Nekretninsku politiku, kako sami kažete, provodimo promišljajući dugoročno, što dosad nažalost nije bio slučaj. Valja danas promisliti što će nam trebati sutra, za deset, dvadeset, pa i pedeset godina. Zbog toga smatram da treba prepoznati svaku priliku i djelovati u skladu s mogućnostima. Postoji još nekoliko nekretnina i zemljišta na našem području koji su od strateške važnosti za budući razvoj Grada i takve lokacije treba "zauzimati". Da se ranije promišljalo na ovaj način, vjerojatno bismo imali riješeno pitanje glazbene škole, ekonomske škole i drugog.

Dokle se došlo u naporima Grada da Đakovački vodovod u novom ustroju vodouslužnih područja zadrži svoju samostalnost, da on bude nositelj zasebnog područja?


- Daljnji ustroj vodouslužnih područja provodi nadležno ministarstvo i Đakovački vodovod d.o.o., kako je ranije najavljeno, zadržava svoju samostalnost. Što se tiče Aglomeracije, nakon višegodišnjih poteškoća, u 2019. godini, sada to možemo reći, uspješno je počela realizacija projekta ukupne vrijednosti veće od 267 milijuna kuna. Svjedoci smo velikih građevinskih radova na izgradnji sustava odvodnje u naseljima Budrovci, Piškorevci i Selci Đakovački te dijelu grada Đakova i konačnoj izgradnji priključaka na odvodnju u Kuševcu i Ivanovcima Đakovačkim. Danas su ti radovi ušli u zadnju trećinu realizacije. Krajem godine očekujemo završetak cijelog projekta. Međutim, tu nije kraj jer ovim projektom sustav odvodnje neće dobiti sva naša prigradska naselja. Aglomeracijom II planira se obuhvatiti izgradnja kanalizacije u Novim Perkovcima i Đurđancima, dok bi projektom Aglomeracije u Punitovcima bilo obuhvaćeno i naše prigradsko naselje Široko Polje.

U Piškorevcima se gradi prvi prigradski dječji vrtić, Kuševcu je najavljena gradnja društvenog doma, u Đurđancima je Grad kupio bivšu PAN-ovu zgradu… Što prigradska naselja još mogu očekivati na podizanju kvalitete života za svoje građane?



- Ravnomjeran razvoj Grada Đakova, što podrazumijeva sva pripadajuća naselja, politika je kojom se vodimo od samog dolaska na vlast. Naselja u okruženju jednako kao i svi dijelovi grada Đakova zaslužuju osnovne uvjete za kvalitetan život te razvoj društva i gospodarstva. Navedenim i budućim novim ulaganjima to i dokazujemo. Sustav dovoda vode i odvodnje koji se povijesnim projektom Aglomeracija Đakovo obnavlja i izgrađuje osigurava suvremene komunalne uvjete građanima. Ulaganja u ostalu komunalnu infrastrukturu, od rasvjete, uređenja okoliša, rekonstrukcije i izgradnje cesta te nogostupa do objekata opće društvene namjene koje ste spomenuli, neće stati bez obzira na okolnosti u kojima se nalazimo. Kada sve dođe na svoje i situacija se smiri, naši će građani imati gdje i kako realizirati potencijal građanskog života. Kako ste i spomenuli, plan je u Kuševcu graditi društveni dom i dječji vrtić na prostoru uz tamošnju osnovnu školu. Ta zgrada planirana je kao budući društveni centar naselja koji bi u svom sastavu imao prostorije za djelovanje kulturno-umjetničkog društva, mjesnog odbora, dvoranu s 250 mjesta za sjedenje te vrtićki prostor za dvije skupine, odnosno 40-ak mališana. Trenutačno se radi na glavnom projektu. U Selcima Đakovačkim također će se graditi društveni dom s vrtićem, za što je ugovoreno projektiranje. U Đurđancima je plan izgraditi igralište za potrebe škole i mještana.