Fortenova grupa je, zajedno s Beljem, najveći poljoprivredni proizvođač u Hrvatskoj. "Cijela Fortenova grupa obrađuje oko 2,9 posto poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, a u ukupnom nacionalnom brutodohotku participiramo s 8 posto poljoprivredne proizvodnje", ističe Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe. Na pitanje koje se nameće u vrijeme krize izazvane širenjem koronavirusa, može li Hrvatska proizvoditi dovoljno hrane za svoje potrebe, Peruško odgovara potvrdno.

"Samo Fortenova grupa participira s 20-ak posto cjelokupnih hrvatskih potreba za svinjskim mesom, potom s 15-ak posto potreba za junetinom, isto toliko potreba za pšenicom i slično. Naši su planovi nova ulaganja u poljoprivredno-prehrambenu granu i na taj način još više poveća participaciju domaćih proizvoda", tvrdi.

Upozorava na činjenicu da je strateška odrednica Fortenova grupe razvoj regionalne poljoprivredne i prehrambene proizvodnje domaćeg podrijetla na svim tržištima na kojima radi te da u nabavi i prodaji stavlja naglasak na proizvode domaćeg podrijetla, što je u ovoj krizi jedna od ključnih poluga u sigurnosti opskrbe tržišta najvažnijim prehrambenim proizvodima.

"Posebna prednost Fortenova grupe bila je njezina regionalna rasprostranjenost i suradnja jer su, unatoč globalnoj krizi, gospodarski tokovi unutar naše regije funkcionirali. Kompanije poput naše mogu predvoditi jačanje ponude domaćih proizvoda na domicilnom tržištu, ali i u izvozu. Posebno to vrijedi u poljoprivredi i proizvodnji hrane, jer za to imamo sve pretpostavke, poput naslieđa, visoke kvalitete proizvoda i potrošače koji su na takve proizvode naviknuli i visoko ih cijene. Stoga u intenzivnijem razvoju domaće proizvodnje treba računati na još jaču domaću potrošnju, a to onda postaje i snažan doprinos očuvanju gospodarske aktivnosti i radnih mjesta u Hrvatskoj", ističe Peruško.

S njim se slaže i Davor Bošnjaković, direktor Belja plus, koji ističe kako s poljoprivrednim potencijalom kakav ima Belje, ali i cijela Slavonija i Baranja, Hrvatska može proizvoditi dovoljno hrane, prije svega za svoje potrebe, ali i za izvoz.

"Belje sustavno ulaže u razvoj i jačanje vlastitih proizvodnih kapaciteta te kontinuirano proizvodi domaću hranu koja dolazi s naših oranica i farmi. Unatoč zahtjevnim okolnostima u kojima smo se našli, svi poljoprivredni radovi teku u skladu s planovima, a sve naše proizvodnje rade maksimalnim kapacitetima, što najbolje pokazuju rezultati tvornica stočne hrane koje su u ožujku imale najveću mjesečnu proizvodnju u povijesti kompanije", kaže Bošnjaković, te nastavlja kako su u prvom tromjesečju ove godine svi segmenti Belja plus postigli izvrsne rezultate. No, dodaje, bez obzira na to što tvrtka radi punim kapacitetima i bazirana je na poljoprivrednoj proizvodnji, zbog novonastale situacije, kratkoročno gledajući, očekuju prve probleme.

"O tome smo u utorak razgovarali i s premjerom Andrejom Plenkovićem odnosno ministricom poljoprivrede Marijom Vučković. Očekujemo pad ekonomske odnosno kupovne moći te pad potražnje, što se već osjeća. Bilježimo manju potražnju za svinjskim mesom, a problemi su i s mliječnim proizvodima. Premijeru i ministrici iznijeli smo neka naša razmišljanja vezana uz zaštitu domaćeg proizvoda te razgovarali o strateškim odrednicama poljoprivrede. Ministrica je naglasila kako je izrada strategije pri kraju, a nama su najvažnija njezina dva cilja. To su očuvanje ruralnog prostora i povećanje proizvodnje, ali na način da ona bude konkurentna, a ne samo da proizvodimo kako bismo proizvodili", ističe Bošnjaković, dodajući kako mu se čini da su premijer i ministrica prepoznali poljoprivredu kao buduću stratešku granu. Od kratkoročnih problema očekuje i nedostatak sezonske radne snage, ali unatoč svemu vjeruje da će godinu završiti uspješno kao što je, što se poslovanja tiče, bila i prošla.

Važno je istaknuti kako je Belje plus najveći poljoprivredno-industrijski kompleks u Hrvatskoj. Ima poljoprivrednu proizvodnju koja prati sve svjetske trendove i može proizvesti dovoljne količine domaće hrane. Obrađuje 20.000 hektara oranica i 650 hektara vinograda, proizvodi 35 milijuna litara mlijeka godišnje te 35 posto hrvatske proizvodnje svinja i 14 posto hrvatske proizvodnje junadi. U ovom trenutku u Belju radi približno 1600 radnika.