BRANJINA

Iako policija učestalo upozorava građane da ne uplaćuju novac nepoznatim osobama, i dalje se takve stvari događaju, a nevjerojatni su i iznosi bez kojih naivci ostanu. Pedesetdvogodišnjak iz baranjskog mjesta Branjina tako je ostao bez 75.000 eura. On je prijavio policiji da ga je, između 20. rujna 2018. i 19. ožujka 2019. godine, prevarila nepoznata osoba.

- Preko interneta je 52-godišnjak stupio u kontakt s nepoznatom osobom u svrhu ishođenja kredita od 150.000 eura. Za dogovoreni novčani iznos kredita preko internet-bankarstva uplatio je na račun nepoznate osobe oko 75.000 eura. Do današnjeg dana nije mu odobren kredit niti je primio povrat novca. Osobe s kojima je komunicirao preko interneta prekinule su svaku komunikaciju - doznajemo iz PU osječko-baranjske.

Iz policije navode i da je ovo samo jedan od primjera prijevare ovakve vrste.

- U više navrata zaprimili smo dojave građana koji su na temelju oglasa na internetskim stranicama stupili u kontakt s nepoznatim osobama te s njima komunicirali elektroničkom poštom, nakon čega su preko internetskog bankarstva uplatili određene iznose. Kako ne biste postali žrtva prevaranta, savjetujemo da olako ne prihvaćate neprovjerene oglase, odnosno najbolje bi bilo da na adekvatan način provjerite oglašivača i sadržaj oglasa - kažu iz policije i podsjećaju građane da je internet postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže ih je otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - vaš novac i/ili bankovne podatke.

Postoji sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara. Tu je CEO prijevara ili direktorska prijevara, gdje se varalice pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novac s poslovnog računa, ali i prijevara s računima gdje se prevaranti pretvaraju da su klijenti ili dobavljači i navode žrtvu da plati buduće račune na drugi bankovni račun. Postoji i nekoliko vrsta krađa identiteta. Tu su "vishing" ili krađa identiteta pozivom. To funkcionira tako da prevaranti nazovu žrtvu i pokušaju je navesti da otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplati novčana sredstva. Zatim je tu mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte kada prevaranti šalju lažne poruke e-pošte kojima građane pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Postoji i krađa identiteta SMS-om preko kojih također varalice pokušavaju doći do podataka građana.

Problem je i s krivotvorenjem mrežnih stranica banaka gdje se koristi lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu koja izgleda kao i prava, uz nekoliko malih razlika.

Sve je više i tzv. romantičnih prijevara, gdje se prevaranti pretvaraju da su zainteresirani za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.