Novosti
SKEPSA PREMA NORVEŠKOJ OBJAVI O NADZORU NAD VIRUSOM

Liječnici: Za ukidanje bilo kakvih mjera u Hrvatskoj je još prerano
Objavljeno 8. travnja, 2020.
Nacionalni stožer: Preminuo i 46-godišnji muškarac * Capak: Nismo imali prodor virusa u staračke domove

Norveška vlada stavila je pod nadzor širenje Covida-19, objavio je u ponedjeljak ministar zdravlja te zemlje Bent Hoie, ali je i napomenuo da je prerano za ukidanje mjera za suzbijanje pandemije.


Posljednji podaci pokazuju da u Norveškoj svaka zaražena osoba virus vjerojatno prosječno prenosi na 0,7 drugih, a prije uvođenja mjera za ograničenje kretanja i kontakata taj je broj bio 2,5. "To znači da je epidemija koronavirusa stavljena pod nadzor", rekao je Hole. Norveška je do sada zabilježila 5760 slučajeva Covida-19, a 59 osoba je umrlo. Ta je zemlja sredinom ožujka uvela stroge mjere, zatvorila svoje granice za strance, a Norvežani koji su se vraćali iz inozemstva morali su ići u 14-dnevnu karantenu.

Propaganda

Istovremeno je i austrijski kancelar Sebastian Kurz u dogovoru sa svojim kriznim stožerom donio odluku o otvaranju malih dućana već 14. travnja, a početkom svibnja mogle bi biti otvorene i ostale trgovine. Beč je odluku donio u trenutku u kojem Austrija broji čak 12.390 potvrđenih slučajeva koronavirusa, a dosad je 220 ljudi izgubilo život zbog posljedica Covida-19. Austrija je prvi slučaj koronavirusa zabilježila 25. veljače, a trenutačno broji 1344 oboljela na milijun stanovnika. Za usporedbu, Hrvatska je istoga dana zabilježila svoj prvi slučaj zaraze, a trenutačno ima 288 Covid-19 pacijenata na milijun stanovnika. Sredinom ožujka brojka oboljelih u Austriji kretala se stopom od 40 posto. Da se tada nije interveniralo uvođenjem strogih i restriktivnih mjera, upozorava ministar zdravstva Rudolf Anschober, Austrija bi brojala više od dva milijuna oboljelih, što je gotovo jedna četvrtina ukupnog stanovništva te zemlje.


Što je to što bi Hrvatska danas morala učiniti kako bi mogla doći do norveških rezultata, upitali smo i osječke epidemiologe i znanstvenike. No, činjenica je da su svi vrlo skeptični prema ovim najavama te sami priznaju da je to vrlo nezahvalno komentirati. "Mislim da je ova priča s Norveškom čisti politički PR. To je propaganda i nema veze s pameću. Oni su poluotok i bez da se s njima uzima u obzir i Švedska, to ne drži vodu, a znamo što se događa u Švedskoj. Moram priznati da nisam siguran u kolikoj su oni mjeri zatvorili granice prema Švedskoj, ali ovo eventualno može biti istina ako su granice potpuno zatvorene. Država koja bi eventualno s ovakvom sigurnošću mogla tvrditi da je sigurna i da se riješila COVID-a 19 je Island, koji je otok i koji kada bi ukinuo sve trajektne linije doslovce može postati karantena. Stavljati ovu situaciju u kontekst Hrvatske gotovo je nemoguć posao i eventualno bi takve procjene možda mogli dati epidemiolozi s nacionalne razine", komentirao je prof.dr.sc. Karlo Kožul, voditelj Službe za epidemiologiju pri Zavodu za javno zdravstvo Osječko–baranjske županije.
I mlađi su ugroženi

No, i u samoj Norveškoj vrlo su brzo komentirali kako nastavljaju s provođenjem strogih mjera. "Mjere koje smo proveli pružile su nam čvrst temelj i njih se moramo držati", također je nešto što je naveo norveški ministar u svojoj izjavi. Kako i sami navode potrebe za oprezom leži i u činjenici da oni i sami priznaju kako nisu sigurni oko stvarne brojke zaraženih. Iako broj registriranih pozitivnih slučajeva iznosi 5760, pravi broj je gotovo sigurno daleko veći zbog ograničenja ispitivanja. Tako norveški Institut za javno zdravstvo (FHI) procjenjuje da je pravi broj oko 14.146 osoba. Ravnateljica FHI-ja Camilla Stoltenberg kaže kako bi se novi vrhunac epidemije u Norveškoj mogao dogoditi negdje između srpnja i listopada, i to ako se porast infekcije poveća na 1,15.


Kako preslikati norveški model u Hrvatsku, pitali smo i prof.dr.sc. Domagoja Drenjančevića, voditelja Odjela za kliničku mikrobiologiju u KBC-u Osijek. "Moram priznati da nisam upoznat sa statistikom u Norveškoj, i teško je da tu itko može nešto komentirati. Mjere kod nas pokazuju se jako dobrima, a nezahvalno ih je uspoređivati, kao i bilo što i prognozirati za budućnost, jer i Nacionalni stožer naglasio je kako teško da bilo tko može nešto sa sigurnošću sada reći, a da ne mora u vrlo kratkom roku sam sebe opovrgnuti", zaključuje prof. Drenjančević.
Nacionalni stožer civilne zaštite u utorak je objavio kako je u 24 sata u Hrvatskoj potvrđeno 60 novozaraženih koronavirusom, a dvije osobe su umrle, među njima i 46-godišnji muškarac, što pokazuje da i mlađi ljudi mogu imati teži oblik bolesti. Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako je sa 60 novih Covid-19 pozitivnih bolesnika ukupan broj oboljelih porastao na 1282. Prosječna životna dob zaraženih je 48,13 godina, 51 posto zaraženih su muškarci, a 49 posto žene. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak posebno je naglasio da u Hrvatskoj nismo imali prodor virusa u staračke domove.


Nefreteta Z. Eberhard/H
budućnost
STRUČNJACI I DALJE NERADO DAJU PROGNOZE
NITKO NIJE IMUN NA TEŠKE BOLESTI
U utorak su potvrđena dva nova smrtna slučaja, pa je u Hrvatskoj dosad umrlo 18 zaraženih osoba. Riječ je o kroničnom srčanom bolesniku u Šibeniku (1929. godište) te zaraženom muškarcu (1974. godište), koji je umro u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Ravnateljica te klinike Alemka Markotić istaknula je kako to pokazuje da i mlađi ljudi mogu imati teški oblik ove bolesti. "Bolje da ostanete kod kuće. Čuvajte se, jer nitko nije imun na teške oblike bolesti", poručila je. Naglasila je kako je, kod smrtnih slučajeva muškaraca srednje životne dobi, riječ o pacijentima koji su deset dana bili teže bolesni te je kod obojice došlo do zatajenja pluća. Ministar Beroš kazao je i kako je trenutačno na respiratoru 35 bolesnika, od toga njih 14 u Klinici za infektivne bolesti i dvoje u KB-u Dubrava te pet u Osijeku, jedan u Rijeci, osam u Splitu, četiri u Zadru i jedan u Šibeniku. Izvijestio je da se od virusa oporavilo 167 zaraženih osoba, što je 37 više u odnosu na ponedjeljak te 352 bolesne osobe koje su hospitalizirane. Nakon 15 dana praćenja epidemiološke situacije pokazalo se da potres nije utjecao na porast broja zaraženih u Zagrebu. Situacija je povoljna i od tada u Zagrebu imamo kontinuirani blagi silazni trend broja oboljelih, rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
E-propusnicu zatražilo 28 zaraženih
Voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović izvijestio da je e-propusnicu zatražilo i 28 osoba zaraženih koronavirusom. "Unatoč dodijeljenom statusu o samoizolaciji, 2629 osoba zatražilo je e-propusnicu, dok su e-propusnicu zatražile 394 osobe kojima je određena karantena’’, rekao je Davor Božinović, i dodao kako će se o njima posebno voditi računa, jer predstavljanju bazen potencijalno novih zaraženih. Trenutačno važećih izdanih e-propusnica je 639.725. Među njima je gotovo 50.000 kojima je istekla važnost, a ima i onih koje još nisu aktivirane i koje su planirane za iduće dane, precizirao je. Božinović je naveo i da je odluka o otvaranju tržnica tehnički gotova, ali su se u utorak poslijepodne još čekali odgovori pojedinih lokalnih stožera da su spremni za otvaranje. Upozorio je i da se unatoč savjetima koje šalje Hrvatska vatrogasna zajednica učestalo neoprezno spaljuje biljni otpad i korov za vrijeme jakog vjetra, zbog čega se javljaju požari.
MNOGO VEĆA SMRTNOST U ŠVEDSKOJ
Više od sto osoba zaraženih novim koronavirusom umrlo je u 24 sata u Švedskoj, pokazuju podaci koje je u utorak, u 14 sati, objavila švedska Agencija za zdravlje.

Ta zemlja s 10,3 milijuna stanovnika koja provodi blaže mjere za suzbijanje virusa, sada ima 7693 zaražena i 591 umrlog, što je mnogo viša stopa smrtnosti nego kod njezinih nordijskih susjeda. No agencija ističe da se od novih 114 umrlih evidentiranih u utorak dio odnosi na izmijenjene brojčane podatke za zadnje dane.

Prošloga tjedna Anders Tegnell, infektolog u Agenciji za javno zdravstvo, rekao je da krivulja broja zaraženih koja je sve dosad bila razmjerno ravna, počinje rasti, dok zdravstvene službe upozoravaju na nedostatak opreme i osoblja. U utorak je Tegnell rekao da je zadnjih dana uočio lagani pad dnevnog broja novih slučajeva, ali dodaje da je još rano reći je li epidemija dosegnula vrhunac. Ograničenje kretanja radi borbe s epidemijom nije na snazi u skandinavskoj monarhiji, kao što je u drugim europskim zemljama. Vlada poziva sve građane da "budu odgovorni" i da slušaju preporuke sanitarnih vlasti. Među strožim zabranama koje zasad vrijede jesu zabrana okupljanja više od 50 ljudi i zabrana posjeta domovima umirovljenika.

Način na koji ova zemlja upravlja sanitarnom krizom potiče kritiku na državnoj i na međunarodnoj razini, ali vlada odbija sve optužbe za nedjelovanje.