Najveća židovska svetkovina Pesah, koju u skladu s hrvatskim biblijskim jezičnim iskustvom još nazivamo i Pashom, uspomena je na dramatični izlazak Hebreja iz egipatskog sužanjstva. Ništa manje spokojna pandemija koronavirusa zaustavila je sav javni život, a isti je slučaj sa židovskim općinama i zajednicama, zbog čega se Pasha proslavlja isključivo u obiteljskim domovima.

U situaciji kada su vrata nekih zagrebačkih sinagoga zatvorena (Židovska općina Zagreb, Beth Israel), ili molitveni prostori jesu u funkciji, ali nisu otvoreni za vjernike (Židovska zajednica Menora, Chabad Croatia), naši sugrađani i susjedi Židovi prisiljeni su svoj blagdan obilježiti kod kuće. Židovska općina Zagreb teško je stradala u nedavnom potresu, zbog čega je do daljnjega zatvorena. Zapravo, kada je riječ o judaizmu to nije neobična situacija, jer se seder Pesah, Blagdan beskvasnih kruhova, ili pashalna večera (sve su to sinonimi), prema tradiciji održava u obiteljskom domu. Židovski vjernici, ali i svi oni koje židovstvo zanima, tekst Hagade koju je pripremio zagrebački rabin Lucijan Moše Prelević mogu skinuti s interneta sa stranice Židovske općine Zagreb (zoz.hr).

Kako piše rabin Kotel Da-Don u svojoj knjizi "Židovstvo, Život, teologija i filozofija", Židovi su na Pesah izišli iz ropstva na slobodu, na taj dan su postali narod, a kao izabrani narod cijelom su čovječanstvu donijeli uzvišene vrijednosti ljubavi, slobode, pravde i zakona. Ovaj blagdan u dijaspori se slavi osam dana. S obzirom na židovski kalendar, ove godine Pesah počinje u srijedu navečer.

Tijekom dviju seder-večera (prvi i drugi dan Pesaha) jedu se beskvasni kruh (meces), gorke trave (maros), čitaju ulomci iz Hagade te obredno ispijaju četiri čaše crvenog vina. Svaki taj čin, koji ima svoju duboku povijesnu i teološku simboliku, prate odgovarajuće molitve. Pesah se čestita riječima: Hag Pesah Sameah! D.C.