U Arheološkom muzeju u Zagrebu osiguran je portret mlade djevojke iz Solina, tzv. Solinjanka, koji nije oštećen tijekom potresa iako su neki predmeti iz prostorije stalnog postava Antičkih zbirki u kojoj je bila izložena pretrpjeli štetu. Solinjanka je osigurana na dan potresa i premještena iz izložbenog u znatno sigurniji prostor, čuvaonicu Antičkog odjela.

Portret je otkupljen u sastavu Zbirke Vicka Solitra i, nažalost, nema arheoloških podataka o okolnostima njegova nalaza pa se ne može sa sigurnošću tvrditi portretira li privatnu osobu (nerijetko sklone svojevoljno se prikazivati poput suvremenih vladajućih elita) ili samu caricu Fulviju Plautilu, suprugu cara Karakale (211. - 217. g.). Primjetne su razlike i sličnosti s prikazima koje se pouzdano mogu odrediti kao carski portret Plautile, ali one nisu dostatne za odbacivanje ili potvrdu pretpostavke da je uistinu riječ o carici Plautili.


Izvjesno je da je portretirana mlada djevojka i da spomenik potječe iz antičke kolonije Salone, današnjeg Solina, pa se portret kolokvijalno naziva Solinjanka. Iznimna kvaliteta upućuje na vrhunsku radionicu, pa je vjerojatnije da portret nije privatnog karaktera, nego da je riječ o portretu člana carske obitelji, koji je naručio salonitanski magistrat, moguće u Italiji, tj. u Rimu.


Neovisno o tom prikazuje li privatnu osobu ili caricu, ovaj izniman portret pažljivo oblikovanih detalja, meko i profinjeno modeliran, smatra se vrhunskim dosegom portretne umjetnosti s početka 3. stoljeća.


Plautilin otac, ambiciozni pretorijanski prefekt Gaj Fulvije Plaucijan, odmalena je pripremao svoju kćer za udaju u carsku obitelj. Ona je bila alat za ostvarenje njegovih političkih ambicija. Plautila i Karakala stupili su 202. g. u dogovoreni brak ispunjen netrpeljivošću i razdorima. Plautilin otac posve se približio carskoj obitelji, no to je samo povećavalo njegov apetit za vlašću i moći. Septimije Sever, Karakalin otac i rimski car, dao ga je pogubiti pod optužbom za urotu protiv carske vlasti 205. g.
Godinama je netrpeljivost između Plautile i Karakale sve više rasla, a nakon pogubljenja njezina oca, Karakala se odmah rastao od Plautile koju je prognao na Liparsko otočje u Tirenskom moru. Konačno, kada 211. g. postaje rimskim carem, Karakalina netrpeljivost prema Plautili doseže vrhunac i on se brutalno osvećuje za pokušaj urote njezina oca. Nesuđena carica Rima navodno je, prema nalogu bivšeg muža, ubijena iste godine. N.Vek.