Prvi put, a zbog mjera sprječavanja širenja pandemije koronavirusa, u Velikom je tjednu morala izostati tradicija đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića da svoju uskrsnu pastirsku poruku i čestitku pošalje tijekom izravnog susreta s novinarima u Crvenom salonu Nadbiskupskog doma u Đakovu.

U tim okolnostima nadbiskupova poruka odaslana je redakcijama e-poštom, a nadbiskup Hranić u njoj aktualnu situaciju, život pun ograničenja uz pitanje što donosi sutra, uranja u simboliku Isusova uskrsnuća. Hranić porukom i hrabri, ističe da je vrijeme odgovornosti, solidarnosti, no i da se život sastoji i od dobra, i od zla. I naslov poruke približio je aktualnom trenutku: Htjedne li Gospodin, živjet ćemo.


"Nikada u povijesti čovječanstva nije postojalo vrijeme u kojemu je stanovalo samo dobro. Poput neke sjene, to je dobro uvijek bilo praćeno zlom. Bilo da se ono rađalo u ljudskim mislima, očitovalo u besmislenim ratovima, ili pohađalo čovječanstvo u liku teških tragedija i bolesti. I sami vidimo, ni danas nije drukčije", kaže Hranić. Zbog mjera ograničenja kretanja, socijalne distance i drugog izlascima, druženjima i socijalnim kontaktima reducirano vrijeme protječe upravo u vremenu korizme, pa i to daje dimenziju više aktualnom trenutku. "Kroz proteklo korizmeno vrijeme, kad se kao vjernici odričemo mnogih stvari i više posvećujemo molitvi kako bismo se usredotočili na otajstvo muke i smrti Sina Božjega, i čitavo je čovječanstvo pozvano proživljavati korizmu. Zbog pandemije prouzročene koronavirusom svi su socijalni kontakti svedeni na minimum. Pandemija je zatvorila države i gradove. Nas je zatvorila u naše domove i odvela u izolaciju od drugih. Kao vjernici, pozvani smo sustegnuti se čak i od nedjeljnih okupljanja u crkvama, od svete pričesti i od sakramenta pomirenja te se, u krilu svojih obitelji - kućnih crkava, ‘klanjati Ocu u duhu i istini‘. Pozvani smo živjeti u osami da bismo očuvali zajedništvo s drugima, pomoći najpotrebitijima držeći razmak, smisao življenja pronalaziti u svakodnevici, bez uobičajenih obveza i užurbanosti", kaže Hranić o trenutačnom životu vjernika.


Dotiče se i društvenog okvira te ističe kako je na površinu izbačeno i razlučeno bitno od nebitnoga, preživljavanje čovječanstva, a postrani su ostale pomodarstvom nametnute vrijednosti i kriteriji uspješnosti, modni trendovi, užitak i zabava, fizički izgled, borba za prestiž. Hranić ocjenjuje da su u toj "korizmi čovječanstva" popustile političke napetosti, da je manje uzajamnog optuživanja, politikantstva i borbe za parcijalne interese. "Prioritet su zadobili opće dobro, uzajamna pomoć i podrška, solidarnost, skrb za bolesne i za stradale u potresu u Zagrebu i okolici te druge humane vrednote", poručuje đakovačko-osječki nadbiskup.

Ističe da aktualna situacija rađa novu dimenziju čovječanstva, koja se ogleda, dodaje, i u tome da sada dugogodišnji neprijatelji zajednički traže cjepivo protiv koronavirusa i izlaz iz labirinta zla, da nestaju suparništva i granice političkog neprijateljstva. "Sve su ljudske snage usmjerene na spasenje jednoga života, kao da se time spašava čitav svijet", navodi Hranić. Ovogodišnju korizmu naziva korizmom čovječanstva, koja "nas je učinila poniznima pred trpljenjem i žrtvom, što je plod ljubavi".

"Kakva li znaka ovoga vremena! Ne mladost, snaga i ljepota, nego ranjenost i patnja starijih i bolesnih postaju klicom naše uskrsne obnove. Ljubav se Kristova posadašnjuje u boli i patnji naših bližnjih, ukazuje na posebnost ovogodišnje korizme i Uskrsa, da u raspetom Isusu Kristu i smrt dobiva novi smisao", ocjenjuje Hranić.