Novosti
UTJECAJ KRIZE NA PSIHIČKO ZDRAVLJE

Covid-19 za posljedicu bi mogao imati i novi PTSP
Objavljeno 6. travnja, 2020.
Postoje već pojedinačni slučajevi depresivnih stanja zbog promjene načina života

Nakon što se stanovništvo hrvatskog istoka još uvijek bori sa psihičkim traumama koje je na njih ostavio Domovinski rat i ekonomske posljedice stradavanja gospodarstva nakon rata, što je kod velikog broja građana Slavonije i Baranje za posljedicu imalo i razvoj raznih psihičkih poremećaja, najčešće PTSP-a, te posebno depresivnih i anksioznih poremećaja, novonastala situacija s izolacijom i mogućom novom gospodarskom krizom nikako neće pogodovati ionako već psihički istraumatiziranim građanima. To nam je sasvim otvoreno priznao i predstojnik Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, prof. prim. dr. sc. Ivan Požgain, koji je za naš list progovorio o nekim od najvećih izazova s kojima se u ovom trenutku susreću psihički bolesnici, ali i sasvim zdravi građani na koje se aktualna situacija može odraziti u pitanju duševnog zdravlja.

Suicidalne ideje

"Ova situacija konkretno u Osijeku traje tek tri tjedna i mi za sada nemamo izraženiji pritisak novih pacijenata, posebno ne psihopatološka stanja koja bi se mogla povezati s novonastalom situacijom. No ipak se pojavljuju pojedinačni slučajevi. Tako je bilo već nekoliko pacijenata kod kojih je došlo do određene psihičke destabilizacije kao posljedice režima redukcije socijalnih kontakata i ograničenja kretanja. Radilo se o dosad duševno zdravim osobama koje su razvile određene simptome u smislu depresivnih stanja, pa čak i suicidalnih ideja zbog potpune promjene načina života, a koju neke osobe jako teško prihvaćaju. Mi smo inače zbog epidemije obustavili ambulantno liječenje i kontrolne preglede te smo ambulantne kontrolne preglede zamijenili telefonskim konzultacijama u kojima psihijatri razgovaraju sa svojim pacijentima i prema potrebi korigiraju terapiju i daju psihološku podršku pacijentu. Ovih dana kolege psihijatri imaju znatnije povećan broj telefonskih konzultacija nego inače u redovitom svakodnevnom radu. Kod psihijatara je dobra stvar što svaki liječnik dobro poznaje svoje pacijente i takvim telefonskim razgovorom se može dobiti relativno dobar uvid u psihičko stanje pacijenta na osnovi čega se može prema potrebi korigirati terapija. Naravno da telefonska konzultacija ne može zamijeniti direktan kontakt liječnika i pacijenta. Kod težih bolesnika, kao što su kronični shizofreni bolesnici, situacija je takva da kod njih epidemija sama po sebi neće dovesti do znatnije destabilizacije zbog same prirode njihove bolesti i često kod njih prisutnog slabijeg prepoznavanja realiteta. Ipak, ako su takvi bolesnici okruženi osobama koje su tjeskobne i uznemirene, svakako da takva atmosfera može utjecati i na samog bolesnika u smislu pogoršanja njegove osnove bolesti", objašnjava prof. Ivan Požgain.


Istaknimo kako je Klinika za psihijatriju, zbog reorganizacije osječke bolnice, ovih dana preseljena u jedno od krila Klinike za oftalmologiju na Europskoj aveniji. Riječ je o klinici na kojoj se godišnje bolnički liječi prosječno 1100 bolesnika, a obavi se oko 20.000 ambulantnih pregleda, te trenutačno ima 20 liječnika specijalista sa subspecijalizacijama, čime je osječka psihijatrija na stručno-znanstvenoj razini u samom vrhu u Hrvatskoj. Iako su se prije godinu i pol, nakon više od 30 godina vrlo teškog i neadekvatnog života i rada u barakama u zapadnom dijelu bolnice, preselili u novouređene prostorije nekadašnje Neurologije, i to s kapacitetom od 54 kreveta, sada im je na Oftalmologiji privremeni kapacitet 13 ležaja. "U ovom trenutku imamo popunjeno osam kreveta. U slučaju povećanog pritiska koje ne bismo mogli zbrinuti sadašnjim reduciranim kapacitetima, a posebno kod bolesnika koji zahtijevaju dugotrajnije liječenje, postoji mogućnost upućivanja na liječenje u Neuropsihijatrijsku bolnicu u Popovači", naglašava prof. Požgain.

Ovog vrsnog forenzičkog psihijatra, koji se posebno angažirao i u radu s oboljelima od PTSP-a, pitamo na koji bi se način ova situacija općenito mogla odraziti na zdravi dio populacije.
Tjeskoba i depresija

"Naša populacija na istoku prilično je izranjavana zbog rata i indirektno posljedicama rata i poraća, i to nisu samo PTSP bolesnici nego i svi oni kod kojih je došlo do psihičke destabilizacije i pojave raznih psihičkih poremećaja zbog egzistencijalnih problema jer su ljudi ostajali bez posla. Neki psihijatri procjenjuju da bi Covid-19 možda u budućnosti mogao izazvati u mnogih osoba PTSP, ali potrebno je napomenuti da PTSP nastaje nakon izloženosti osobe snažnom psihotraumatskom iskustvu koje uključuje ugroženost osobnog integriteta ili integriteta drugih osoba i kraćeg je trajanja te bi takvo iskustvo moglo dovesti do izraženije destabilizacije gotovo svake osobe. To su situacije kao one u ratu, u potresima, velikim požarima, u osoba koje su, primjerice, žrtve napada ili oružane pljačke, silovanja i slično. Ovdje je ipak riječ o dugotrajnom procesu trpljenja straha nižeg intenziteta te procjenjujem da bi se u budućnosti mogao pojaviti povećan broj osoba koje pate od tjeskobe i depresije kao posljedice iscrpljenosti prilagodbenih mogućnosti. Posebice ako se budu ostvarile neke crne prognoze vezane uz situaciju u gospodarstvu, što će svakako ostaviti posljedice na svakog od nas. No zasad se to još ne osjeti. Na društvenim mrežama može se primijetiti i kako se kao olakšavanje poteškoća izolacije spominje konzumacija alkohola, i to uglavnom izmjenjivanjem duhovitih poruka. Teško je sada tvrditi da bi moguća pojačana konzumacija alkohola tijekom trajanja sadašnjih mjera mogla proizvesti veći broj ovisnika, međutim pojačana potrošnja alkohola uvijek može dovesti do brojnih neželjenih posljedica u društvu i obitelji. U odnosu prema psihološkoj podršci, u ovom trenutku postoje telefoni za psihološku pomoć osobama u izolaciji, posebno oboljelima od PTSP-a koji se nalaze u samoizolaciji, a takvu podršku provode psiholozi i psihijatri Klinike za psihijatriju u suradnji s Ministarstvom branitelja. Poznato nam je također da i druge institucije s kojima smo u komunikaciji, primjerice Crveni križ, nude psihološku podršku. Vjerujem kako je ipak manji broj onih kojima će trebati baš psihijatrijska pomoć vezano uz trenutna stresna događanja", optimističan je prof. prim. dr. sc. Ivan Požgain.

Na kraju napominje da je ova nevolja ponovno dovela do bliske suradnje Klinike za psihijatriju i Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju te zajedničkim snagama djelujemo na zaštiti duševnog zdravlja i odrasle populacije, kao i djece i adolescenata.


Nefreteta Z. Eberhard
Ivan Požgain

prof. prim. dr. sc.

predstojnik Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek

Procjenjujem da bi se u budućnosti mogao pojaviti povećan broj osoba koje pate od tjeskobe i depresije kao posljedice iscrpljenosti.
TRIJAŽA I ZA PSIHIJATRIJSKE BOLESNIKE
Klinika za psihijatriju trenutačno je jedina jedinica izdvojena izvan kruga KBC-a i smještena je u zgradi Oftalmologije na Europskoj aveniji. No, zbog zaštite i pacijenata i djelatnika ove klinike, ona je potpuno zatvorena za bilo kakav ulazak izvana bez prethodne trijaže u KBC-u Osijek. "To znači da svaki hitan pacijent prvo mora proći trijažu na ulazu u KBC Osijek u Huttlerovoj ulici. Potom, u slučaju da nije sumnjiv na Covid-19, ide u hitnu psihijatrijsku ambulantu koja je i dalje u našoj zgradi u krugu KBC-a. Procijeni li dežurni psihijatar da pacijentu treba psihijatrijska hospitalizacija, dovozi ga se vozilom u zgradu Oftalmologije na Europskoj aveniji. U slučaju da je pacijent sumnjiv na Covid-19 ili je pozitivan, liječi se kao i drugi pacijenti bilo u Centru za febrilna stanja ili na Klinici za infektologiju, a u njegovu liječenju tada sudjeluje prema potrebi konzilijarno i psihijatar", objasnio je proceduru prof. Požgain.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OTVARANJE HRVATSKE GRANICE

Bez zabrane prelaska za deset zemalja

2

ISPRAĆAJ MATURANATA

Učenici će ipak slaviti na
lijevoj dravskoj obali?

3

ODRŽANA SJEDNICA POVJERENSTVA VUKOVARSKOG HDZ-A

Dr. Bosanac: Penavin mi je potez neoprostiv