Oikon – Institut za primijenjenu ekologiju iz Zagreba i nekoliko stručnjaka s područja agronomije, ekologije, šumarstva i geoinformatike pokrenuli su inicijativu "Zaorimo hrvatska polja", radi hitnog pokretanja hrvatske poljoprivrede, izvijestili su u petak iz Oikona.

U Oikonu su, s obzirom na to da više od polovine prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj dolazi iz uvoza a kriza prouzročena koronavirusom tek se zahuktava, odlučili upregnuti svoje znanje i kapacitete za hitno pokretanje hrvatske poljoprivrede. Naime, Hrvatska ima velike potencijale, samo ih mora znati i moći iskoristiti, istaknuli su.

Kao prvi korak su, kako je kazao Vladimir Kušan iz Oikona, napravili preliminarnu prostornu analizu potencijala poljoprivrednih površina u Hrvatskoj i identificirali više od 400.000 hektara nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, koje bi se u razmjerno kratkom roku moglo početi obrađivati ili koristiti za proizvodnje hrane.

Nekorišteno je, kako je naveo, sve ono zemljište koje se može koristiti za poljoprivrednu namjenu, a u zarastanju je ili se ne koristi. Kušan napominje kako se u preliminarnim kartiranim površinama nalazi i minirano zemljište, no sva sumnjiva minska područja će zbog sigurnosti izbaciti iz nove detaljne i precizne karte na kojoj rade te očekuju da će ona za desetak dana biti završena. "Procijeni li se da je po glavi stanovnika potreban jedan kvadratni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može prehraniti 27 osoba kroz cijelu godinu, prema našoj preliminarnoj računici, ovom površinom od 400.000 hektara potencijalno bi se moglo prehraniti gotovo 11 milijuna ljudi godišnje", objašnjava Hrvoje Kutnjak sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Ta brojka je značajno manja jer se, kako je naveo, mora uzeti u obzir da dio zemljišta u karti nije iskoristiv i da ova potencijalno iskoristiva zemljišta nisu jednako plodna. H