ĐAKOVO - Upravo kada se đakovačko obrtništvo približavalo nekadašnjoj brojci od približno tisuću obrta, a to nije kratkoročan proces nego doslovce, nakon recesije, traje više godina, mjere kojima država, njezin Nacionalni stožer civilne zaštite, želi što više zaustaviti širenje pandemije koronavirusa "koštale" su ga privremenog zatvaranja čak trećine obrta.Jer, đakovačko obrtništvo sada broji 980 obrtnika, a procjene iz Udruženja obrtnika Đakovo kažu da su mjere privremenog zatvaranja obuhvatile njih oko tri stotine. Zbog krizne situacije privremeno su zatvoreni ugostitelji, frizerski i drugi saloni za uljepšavanje poput salona za manikuru, prodavaonice tekstila, odjeće, tj. one koje ne prodaju hranu i ponudu za pljoprivrednu proizvodnju, napose sjetvu poput vrtlarija, trgovina rezervnih dijelova, repromaterijala i sl. Vlasnica đakovačkog frizerskog salona u širem centu grada, što ima j. d. o. o., također je privremeno morala zatvoriti radnju. Ima dvije radnice.

- Prijavila sam za državnu mjeru isplate plaće, uredno sam podmirila sve obveze za to i računam na tu mjeru. Kakva bih ja osoba bila da sam radnicama dala otkaz. Kako meni, tako i drugima u ovim vremenima izazova. Naposljetku, kada ovo sve prođe, podijelimo li svi otkaze – tko će raditi, pogotovo u našoj branši gdje je već teško naći dobrog, iskusnog radnika - kaže naša sugovornica. Dodaje, tjedan dana prije mjere o zatvaranju njezine i sličnih radnji, priznaje, i nisu imali nekog posla u salonu.

- Sjediš i gledaš kako ljudi vuku iz trgovina zalihe hrane i WC papira. Ovo sada dođe nam kao godišnji, imamo nešto i staroga…, no nadamo se da će ovo što prije završiti - kaže vlasnica frizerskog salona.

- Ceh uslužnih obrta u Đakovu ima 215 članova, a mjerama ih je zatvoreno zasigurno 80 posto, njih oko 150. No nisu zatvoreni svi uslužni obrti. Primjerice, usluge u graditeljstvu i dalje rade - kaže tajnik u Udruženju obrtnika Đakovo Marko Milković. Nadalje, brojan je u Đakovu i Ceh ugostitelja - ima oko stotinu članova, pa je i to velik broj obrta koji sada ne radi. Ako se zna da 980 đakovačkih obrta upošljava oko 2000 ljudi, a zbog čega predsjednik Udruženja Vlado Rechner kaže da je ovdašnje obrtništvo najveći poslodavac u Đakovu, to znači da svaki obrtnik zapošljava u prosjeku dva djelatnika, kao i to da zbog mjera za sprječavanju širenja COVID-19 u Đakovu trenutačno, a nitko ne zna kada će biti drugačije, ne radi čak 600 radnika.

Istovremeno, velik je rast tvrtki, odnosno broja radnika, koje su se prijavile za državni minimalac od 3250 kuna, a taj će iznos država u travnju i svibnju, u još jednom paketu mjera Vlade gospodarstvu, povećati na 4000 kuna te preuzeti i teret doprinosa, pa je to u konačnici i gotovo 5.500 kuna po radniku tvrtke koja trpi pad poslovanja od bar 20 posto u odnosu na prethodni mejsec. No istovremeno s najavama ovih konkretnih mjera, već dva tjedna, od 16. ožujka, kada je sve počelo, raste i bauk otkaza. Prema jučerašnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na naš upit, od 16. ožujka do 1. travnja na području koje pokriva Područna služba HZZ-a Osijek, a to je cijela Osječko-baranjska županija, u samo dva tjedna broj nezaposlenih narastao je sa 16. 618 na 17.303.

No ta razlika ne odgovara broju onih koji su u ta dva tjedna u OBŽ-u završili na burzi rada izravno iz radnog odnosa, njihov broj veći je od te razlike, i to gotovo dvostruko. "U navedenom razdoblju u evidenciju nezaposlenih ušlo je 1135 nezaposlenih osoba, a od toga izravno iz radnog odnosa njih 1033, s tim da su iz evidencije tada izašle 452 osobe, od kojih je 346 osoba zaposleno", odgovaraju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na naš jučerašnji upit.

- Naši članovi zovu, raspituju se o mjerama, pogotovo ovoj za minimalac od države, ali i za gradske mjere - kaže Milković. Grad je na telefonskoj sjednici Gradskog vijeća, održanoj u utorak, usvojio 8 mjera pomoći gospodarstvu, obrtnicima i građanima poput roditelja čija djeca idu u gradski vrtić. Potonje oslobađa od plaćanja te usluge dok traju ove okolnosti. Također, nastavlja sufinancirati rad privatnih i vrtića vjerskih zajednica. S više pozicija – od oslobađanja plaćanja komunalne naknade gospodarsstvenicima, zakupnine za zaposjedanja javne površine do poreza na to, ukupno oprašta približno tri milijuna kuna. Među mjerama je i obustava prisilnih naplata u sljedeća tri mjeseca. Grad najavljuje da će mjera biti još te da, zajedno s Vladinim mjerama, čine sinergiju.

Naša sugovornica, frizerka, kaže da ona može računati samo na jednu gradsku mjeru - onu o privremenom oslobađanju plaćanja odvoza otpada za gospodarstvenike i obrtnike kojima je zbog novonastalih okolnosti privremeno zabranjen rad. Ova je mjera stupila na snagu 1. travnja, a naša sugovornica smatra da nije dovoljna.

Cilj je, kažu u Udruženju obrtnika, održati postojeću zaposlenost.

U Područnoj službi HZZ-a Osijek kažu da, dakako, novopridošlim brojem nezaposlenih, prednjači Osijek, no da su ispostave u Đakovu i Belom Manastiru i inače veće po svojim evidencijama nezaposlenih osoba, pa da je tako i sada.

Do krize s COVID-om 19, ova područna služba HZZ-a bilježila je pad nezaposlenosti.