Iako berba nije "nauka", u sezoni bi trebali raditi ljudi s iskustvom jer je nekada riječ i o težim fizičkim poslovima, koje ne može svatko obavljati. Znalo se događati da od sezonske radne snage ima više štete nego koristi, isključivo stoga što ljudi to ne znaju raditi. Ne bi bilo ni dobro da ljudi rade pod prisilom.

Izjavio je to Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge voćara, komentirajući prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da Vlada RH u što kraćem roku pokrene konkretne mjere angažiranja radne snage koja zbog epidemije koronavirusa prima novčanu pomoć od države, kao i svih nezaposlenih, na sezonskom radu u poljoprivredi, a prema modelu ostalih zemalja EU-a koje su već pokrenule slične prakse.


Zorić navodi kako su, inače, najsretniji s mlađim umirovljenicima sa sela.


- Konkretne mjere potrebne su nam odmah, kako bismo osigurali opskrbu i uklonili prepreke u proizvodnji - tvrdi, dodajući kako je zbog nekih daljnjih potencijalnih problema koji mogu opskrbu dovesti pod upitnik, potrebno imati plan i razrađene sve "B opcije" te da je nakon krize potrebno poraditi na cjelovitoj promjeni poslovnog modela u poljoprivredi, podizanju proizvodnje i samodostatnosti te svijesti kako je poljoprivreda i proizvodnja hrane jedna od najvažnijih strateških grana gospodarstva - kaže Zorić i dodaje da bi na HUP-ovu modelu, ako bude prihvaćen, trebalo dodatno poraditi.


HUP je tu mjeru, podsjetimo - da Vlada RH u što kraćem roku pokrene konkretne mjere angažiranja radne snage koja zbog epidemije koronavirusa prima novčanu pomoć od države, kao i svih nezaposlenih, na sezonskom radu u poljoprivredi, predložio prema modelu ostalih zemalja EU-a koje su već pokrenule slične prakse.


"Radno intenzivne djelatnosti u poljoprivredi, poput voćarstva, povrćarstva i vinogradarstva susretale su se s velikim nedostatkom radne snage i prije pandemije. Posebno se to odnosi na ubiranje plodina u kratkom roku, koji ovisi o tehnološkim rokovima, što će se u sljedećih 20-ak dana, pojačano epidemijom COVID-19, dodatno negativno odraziti na berbu. Svjetska opskrba hranom pod pojačanim je rizikom, a opskrba diljem svijeta nailazi na sve veće prepreke, uključujući ograničenja izvoza. Stoga će neke vlade ograničiti protok osnovnih proizvoda", istaknuli su iz HUP-a.


- Tim mjerama država bi potaknula domaću proizvodnju i osigurala opskrbu hranom te smanjila pritisak na proračun. Zbog mogućeg smanjenja proizvodnje u Europi i otežane opskrbe Hrvatska bi, kao velika uvoznica hrane, mogla biti na udaru - ističe predsjednik HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Dalibor Kezele. U HUP-u ističu kako brojne zemlje EU-a pozivaju na "poljoprivredni patriotizam" te angažman nezaposlenih za rad u poljoprivredi zbog nedostatka radnika nakon zatvaranja granica. Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a, kaže, pak, kako Vlada RH ima ustavnu obvezu osigurati hranu za građane, a sada je prilika za ozbiljan zaokret u poljoprivredi.