Dok je veći dio ljudske vrste u karanteni, divlje životinje i biljke uživaju u ponovno otkrivenoj slobodi. Na ulicama Barcelone viđene su divlje svinje, njih desetak, Santiago de Chileom prošetala je divlja puma, a dupini se u jatima ponovno okupljaju u Sredozemlju. S obzirom na sve manje ljudi na ulicama, divlje životinje koje žive u okolici gradova "sve se slobodnije šeću njihovim ulicama", kaže Romain Julliard, direktor istraživanja u pariškome Državnom prirodoslovnom muzeju.

Kao primjer navodi lisice: "Vrlo brzo mijenjaju obrazac ponašanja. Kada otkriju mirno mjesto, krenu ga istraživati." Životinje i ptice koje žive u urbanim parkovima, poput vrabaca, golubova i vrana, sada mogu napustiti svoj uobičajeni teritorij i "napraviti mjesta ostalim životinjama." "A jesu li ptice gradskim stanovnicima, obično ‘nevidljive‘, sada brojnije? Prije bih rekao da ih u novim okolnostima bolje čujemo. Neke među njima prestaju cvrkutati kad je bučno, no sada pjevaju bez prestanka‘‘, kaže Jérôme Sueur iz Nacionalnoga prirodoslovnog muzeja.

Buka ih ometa u njihovim uobičajenim aktivnostima i stvara im stres. Nada se da će ovaj izostanak ljudske kakofonije koristiti životinjama tijekom njihova reproduktivnog razdoblja u proljeće. "Moglo bi se reći da su životinje sada lišene onečišćenja koje za njih predstavlja buka koju proizvode ljudi", kaže znanstvenik. I na selu i u moru divlje životinje vjerojatno će profitirati zbog velike ‘ljudske karantene‘. U Francuskoj je, primjerice, zbog karantene sezona lova završila 30 dana ranije nego što je uobičajeno.

Naš odnos i pažnja prema prirodi izmijenili su se. Ljudi su prisiljeni boraviti u zatvorenim prostorima i tek sada postaju svjesni toga u kolikoj im mjeri nedostaje priroda.

S prozora stanova ili u svojim vrtovima, svi oni imaju više vremena za ponovno otkrivanje prirode i promatranje čudesnih promjena. No karantena bi mogla biti loša za životinjske vrste koje su se navikle hraniti ljudskim otpadom. Drugi nedostatak je to što su akcije pomoći ugroženim vrstama i borba protiv nekih invazivnih vrsta iznenada prekinute.

- Ljudi će se zaželjeti prirode, a takvo bi iznenadno opterećenje moglo negativno utjecati i na floru i faunu - upozorava Jean-Noël Rieffel.