Iako se cijela zemlja našla u nezavidnoj situaciji, a život nam se u dva tjedna promijenio na način kakav nismo očekivali ni u najluđim scenarijima, knjige i čitanje ne moraju biti na čekanju. Upravo suprotno, sada je pravo vrijeme da se pročitaju svi oni naslovi koji su čekali neka bolja vremena na našim policama. Ta bolja vremena da se posvetimo sebi u sigurnosti svoga doma upravo su sada, a za sve one koji se nisu na vrijeme opskrbili naslovima iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, u nastavku slijedi nekoliko besplatnih naslova dostupnih za online čitanje. Naslovi se nalaze na mrežnoj stranici BEK - Besplatne Elektroničke Knjige, u slobodnom su pristupu i čitljivi u nekoliko formata.

Prvi naslov kojemu ćemo se u današnjem predstavljanju posvetiti je Walden Henryja Davida Thoreaua. Eseji su to o prirodi i samoći koji govore i o današnjem čovjeku. Možemo ga čitati kao priručnik iz ekonomije, autorov intimni dnevnik, duhovno i misaono putovanje, ali i kao društveni eksperiment oslonjen na osobni proglas deklaracije neovisnosti. Autorovo je ovo najznačajnije djelo, napisano u samoizolaciji koja je trajala dvije godine, dva mjeseca i dva dana. Knjiga je postala kultni klasik koji u vremenu katastrofične ekološke krize i društvenih problema donosi nenadanu inspiraciju, ali i pouku iz 19. stoljeća, od kojeg se nismo tako znatno ni odmaknuli. Thoreau je bio sljedbenik transcendentalizma, više društvenog pokreta, manje filozofske škole i kao takav se 1845. povlači u šumu kraj jezera Walden u Novoj Engleskoj, gdje je živio u kolibi koju je sam sagradio. U želji da se udalji od civiliziranog društvenog života u kojemu su ljudi živjeli u tihom očaju, lišeni slobode, otuđeni od autentičnog življenja i bez prilike da dožive dublje duhovne uvide te otkriju istinske vlastite potrebe, Thoreau nam svojim revolucionarnim eksperimentom pokazuje kako je moguće živjeti duhovno ispunjen, budan i slobodan. Njegovi eseji o samoodrživosti, samodostatnosti, autonomiji, svjesnosti, ekologiji, ali i svakodnevnom životu, svojevrsni su manifest koji nas i danas poziva na buđenje i promjenu. Pravi naslov u ova kriva vremena, zar ne?!


Drugi je naslov knjiga pripovjedaka Groblje manjih careva Zorana Malkoča, koji nas vodi u Slavoniju za vrijeme i nakon Domovinskog rata, u prostore koje bismo možda mogli nazvati izgubljenima, s likovima koji su svi redom "manji carevi".


Kraj današnjih prijedloga za online čitanja donosi štivo s političkom oštricom Sanjao sam slonove Ivice Đikića. Djelo je to koje je u nekim krugovima uzburkalo duhove, štivo koje govori o mračnom vremenu i još mračnijim likovima. Roman prikazuje isprepletenost tajnih službi, politike i kriminala, priču tipičnu za ove krajeve. Kriminalci, emigranti, špijuni, državni odvjetnici, ratni zločinci, povratnici, političari i slonovi, svi su oni u romanu čineći svijet međuovisnosti različitih društvenih slojeva u traumatičnim hrvatskim vremenima 90-ih godina prošlog stoljeća. Autor pripovijeda o pomutnji, strahu i kaosu u kojima sudbine protagonista neizbježno tonu u tragiku, i istodobno dubinski prikazuje motivaciju likova, dopuštajući im i strast i opijenost uspjehom, slavom, ratnim pobjedama i zločinima. Tri fabularne linije koje obuhvaćaju širok vremenski i prostorni raspon tjeskobe predratnog, ratnog i poratnog razdoblja u Hrvatskoj uklopljene su u cjelinu koja analizu društvenih trauma predstavlja kao međuigru krajnosti. Sanjao sam slonove roman je koji nas suočava s traumama društvene zbilje i pretvara ih u vrijeme osobnih izbora i odluka.

I, uistinu, ovo jest vrijeme odluka u kojem biramo hoćemo li prihvatiti mogućnost rasta, sazrijevanja, zajedništva, okretanja prema boljem, okretanja jednih prema drugima! Hoće li nas vrijeme koje provedemo u izolaciju učiniti boljim ljudima? Izbor je na nama, a predloženi naslovi mogu samo u tom pomoći.