Kultura
AMZ: ZAGREBAČKA LANENA KNJIGA

Na osiguravanju radilo šestero muzealaca
Objavljeno 28. ožujka, 2020.
Tzv. Zagrebačka mumija, koja se nalazi u Etruščanskoj sobi, također tijekom potresa nije oštećena

U Arheološkom muzeju u Zagrebu osigurana je Zagrebačka lanena knjiga (Liber Linteus Zagrabiensis), koja je bila je izložena u posebnom okviru sa zaštitom od posebnog stakla i položena na čvrstu čeličnu konstrukciju pod kutom od 60°. Tijekom potresa nije oštećena, no zbog mogućih daljnjih podrhtavanja tla ili naknadnih oštećenja prostora u kojem je izložena pohranjena je u zaštitnu ambalažu s uređajem za daljinsku kontrolu mikroklimatskih uvjeta.



Konstrukcija od 150 kg

S obzirom na to da je konstrukcija zaštitnog okvira sa staklom teška oko 150 kilograma i dimenzija 400 x 80 cm, na osiguravanju je radilo šest djelatnika Arheološkog muzeja u Zagrebu. Dosadašnji podatci, koji se očitavaju na uređaju za daljinsku kontrolu mikroklimatskih uvjeta svakih petnaest minuta, pokazuju da nije došlo do prevelikih odstupanja ni relativne vlage ni temperature. Nakon procjene statičara odlučit će se o eventualnom izmještanju u sigurniji prostor. Tzv. Zagrebačka mumija, koja se nalazi u Etruščanskoj sobi, također tijekom potresa nije oštećena.


Među najpoznatijim izlošcima u AMZ-u svakako su tzv. Zagrebačka mumija i Zagrebačka lanena knjiga. Te dvije starine, iako se vode u Egipatskoj zbirci, izložene su u zasebnoj prostoriji posvećenoj etruščanskim spomenicima.


Riječ je o egipatskoj mumiji koja je u Narodni muzej u Zagrebu, čiji je današnji sljednik Arheološki muzej u Zagrebu, pristigla 5. kolovoza 1862., s povojima i sljedećim pratećim inventarom: preostali dio neispisanih lanenih povoja; vrlo oštećena Knjiga mrtvih. Nije, međutim, moguće potvrditi da ovaj pogrebni papirus i pripada zagrebačkoj mumiji. Papirus je ispisan hijeroglifskim i hijeratskim pismom, a naslovljen je na bračni par Paher-Khonsua, božanskoga krojača iz Tebe i njegovu ženu Nesi-Khonsu. Uz mumiju su još bili dijelovi i grumenje balzama; ostatci pogrebnoga vijenca od lišća i cvijeća; sitni ulomci drva i štuka koji su pripadali polikromiranom sarkofagu; modrozelene perlice koje su ukrašavale mumiju; glava mumificirane mačke.


Mumiju i njezine povoje kupio je Mihael pl. Barić (Barich) 1847. ili 1848., tijekom svog boravka u Egiptu. Do njegove smrti 1859. mumija i njezini povoji nalazili su se u njegovoj privatnoj zbirci u Beču, a potom su oporučno darovani Narodnom muzeju u Zagrebu.


Dr. Nazzareno Gabrielli iz Instituta za znanstvena istraživanja Vatikanskih muzeja obavio je 1998. složeni restauratorski zahvat, spasivši tijelo mumije od ubrzanoga propadanja.


Tijelo je prilikom postupka mumifikacije bilo obavijeno ispisanim lanenim povojima na etrurskom jeziku. Ti povoji čine zaseban spomenik tzv. Liber linteus Zagrebiensis ili Zagrebačku lanenu knjigu. Kako je i na koji je način Egipćanka došla u kontakt s Etruščanima i njihovim pogrebnim ritualima nije poznato. No, s obzirom na dataciju u otprilike 390. g. prije Krista, moguće je pretpostaviti kako je u Egiptu u to vrijeme postojala manja kolonija Etruščana.
Iz antičkog doba

Zagrebačka lanena knjiga - Liber linteus Zagrabiensis pristigla je u Narodni muzej u Zagrebu s mumijom i pratećim inventarom. Dužina rastvorene knjige iznosi 340 cm, a širina razrezanih vrpci varira do 35 cm. Tekst je raspoređen u 12 stupaca koji imaju različit broj redaka, od 26 do 35. Slova su ispisana crnom tintom, a tintom cinober boje označene su crte koje uokviruju red svakog stupca. Platno s tekstom sačuvano je u pet naknadno razrezanih vrpci kojima je bila ovijena Zagrebačka mumija.

Laneni povoji Zagrebačke lanene knjige najduži su sačuvani rukopis etruščanskog jezika s oko 1130 riječi. Ujedno su jedini preostali etruščanski tekst s literarnim obilježjima i jedini očuvani primjerak lanene knjige iz antičkoga doba. N.Vek.
Tekst povoja je obrednik s uputama?!
Etruščanski karakter teksta na povojima prvi je utvrdio bečki egiptolog Jakob Krall 1892. nakon čitavoga niza neuspješnih pokušaja. Tekst povoja vjerojatno predstavlja obrednik s uputama koje su primjenjivane u svetim obredima Etruščana.

Paleografskom analizom u tekstu se mogu prepoznati imena nekih bogova etruščanskoga panteona uz čija se imena spominju neki žrtveni darovi i nadnevci koji se odnose na dane pojedinih svetkovina - ističu djelatnici Arheološkoga muzeja Zagreb.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana